Pregled bibliografske jedinice broj: 1260429
Palijativna skrb – definicija temeljena na konsenzusu
Palijativna skrb – definicija temeljena na konsenzusu // 5. Konferencija o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem „Integrirana opća i specijalistička palijativna skrb“
Pula, 2022. str. 33-33 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1260429 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Palijativna skrb – definicija temeljena na
konsenzusu
(Palliative care – a consensus-based definition)
Autori
Liber, Vesna ; Balija, Valent ; Mrzljak, Vlatka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. Konferencija o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem „Integrirana opća i specijalistička palijativna skrb“
/ - Pula, 2022, 33-33
Skup
5. Konferencija o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem „Integrirana opća i specijalistička palijativna skrb“
Mjesto i datum
Pula, Croatia, 30.09.2022. - 02.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
palijativna skrb ; sestrinska skrb ; uznapredovala bolest ; kraj života ; komunikacija
(Palliative care ; nursing care ; advanced disease ; end of life ; communication)
Sažetak
Palijativna skrb podrazumijeva holistički pristup pacijentu i njegovoj obitelji. Usmjerena je na kupiranje simptoma te olakšanje psihosocijalnog distresa. Iz perspektive palijative, možda nije realno težiti poboljšanju kvalitete života ; no svakako bi cilj trebao biti odgoditi ili spriječiti smanjenje kvalitete života. Najveći broj pacijenata želi umrijeti u svom domu, no to zahtijeva dobro poznavanje osnovne bolesti i obiteljske situacije kako bi se planski pristupilo zbrinjavanju . Zbrinjavanje palijativnog pacijenta u njegovom domu moguće je samo ukoliko su svi dionici upoznati s načelima primarne palijativne skrbi. Na razini primarne zaštite djeluju mobilni palijativni timovi (MPT) i koordinatori kao osovina oko koje se isprepliću i ostali dionici skrbi. Pravovremeno prepoznavanje palijativnog pacijenta od strane obiteljskog liječnika te potrebe za uključivanjem MPT, patronažne službe, zdravstvene njege u kući i ostalih dionika poput duhovnika, psihologa, volontera, .. glavni je faktor uspješnosti svrhe postojanja palijativne skrbi. Cilj: Objasniti važnost interdisciplinarnog pristupa kod provođenja palijativne skrbi. Metode: Analiza dostupne baze podataka mobilnog palijativnog tima DZ KZŽ u razdoblju od 2015. g. do 2021. g. te dostupnih stručnih i znanstvenih radova na temu palijativne skrbi. Rezultati: obradom podataka primijećeno je višestruko povećanje broja prijavljenih tj. prepoznatih palijativnih pacijenata. Istovremeno dolazi do povećanja broja pacijenata umrlih u vlastitim domu. Među temama koje se najviše proučavaju su dostupnost profesionalaca pacijentu i obitelji, poteškoće u kontinuitetu ostvarivanja vanbolničke zdravstvene skrbi te važnost stručnog usavršavanja u holističkom okviru razumijevanja. Zaključak: Palijativna skrb je aktivan, fluktuirajući proces u čijem je središtu bolesnik, njegova obitelj i vodeći specijalist obiteljske medicine. Njegova zadaća je prepoznavanje potrebe za određenom razinom palijativne skrbi uz pomoć članova palijativnih timova za rješavanje istih. Razvijanje takve skrbi je veliki izazov, zahtijeva prilagodbe kako djelovanja tako i načina promišljanja. Ključan moment je razvijanje kvalitetne izvanbolničke skrbi kroz omogućavanje veće palete usluga u kući pacijenta. Koliko će ta suradnja biti uspješna ovisi o komunikaciji na svim razinama i u svim smjerovima kako između profesionalaca tako i između profesionalaca i korisnika skrbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
