Naslov
Nealkoholna masna bolest jetre kao faktor rizika za infekciju Clostridioides difficile u hospitaliziranih starijih bolesnika liječenih parenteralnom antimikrobnom terapijom
(Nonalcoholic fatty liver disease as a risk factor for Clostridioides difficile infection in hospitalized elderly patients treated with systemic antimicrobial therapy)

Autori
Jelovčić, Fabijan ; Karlović, Marko ; Stemberger Marić, Lorna ; Vince, Adriana ; Papić, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
12. Hrvatski kongres kliničke mikrobiologije ; 9. Hrvatski kongres o infektivnim bolestima (CROCMID 2019)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.10.2019. - 27.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nealkoholna masna bolest jetre ; Clostridioides difficile
(NAFLD ; Clostridioides difficile)

Sažetak
UVOD: Nealkoholna masna bolest jetre (engl. „nonalcoholic fatty liver disease“ (NAFLD)) najčešća je kronična bolest jetre, povezana s metaboličkim sindromom i promjenama mikrobioma crijeva. Infekcija s Clostridioides difficile (CDI) vodeći je uzrok proljeva povezanog s zdravstvenom skrbi, s rastućom prevalencijom i mortalitetom. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi povećava li NAFLD podložnost C. difficile infekciji. METODE: Retrospektivna, kohortna studija obuhvatila je bolesnike ≥65 godina, liječene antimikrobnom terapijom ≥24 sata i hospitalizirane ≥72 sata u razdoblju od 24 mjeseca. Izuzeti su bolesnici kojima je CDI dijagnosticiran u prvih 48 sati hospitalizacije. Na temelju rezultata ultrazvuka abdomena, bolesnici su podijeljeni u dvije skupine: sa i bez NAFLD-a. REZULTATI: Uključeno je 314 bolesnika ; 83 (26.4%) s NAFLD-om (59.0% muškaraca ; medijan 74, IQR 68-79 godina) i 231 (73.6%) u kontrolnoj skupini (52.4% muškaraca, 76, 69-83 godine). Osim šečerne bolesti, koja je bila učestalija u skupini s NAFLD-om (37.4% naspram 25.1%), nije bilo razlika u ostalim komorbiditetima, hospitalizaciji ili antimikrobnoj terapiji unutar 3 mjeseca. Skupina s NAFLD-om češće je primala PPI/H2RA (48.2% naspram 33.3%), a u kontrolnoj skupini češće je postavljena nazogastrična sonda (9.6% naspram 30.3%). Nije bilo razlika u broju klasa antibiotika korištenih po bolesniku, trajanju terapije ili tipu antibiotika, osim penicilina (20.5% naspram 8.7%) koji su češće propisivani u skupini s NAFLD-om. 14 (16.9%) pacijenata s NAFLD- om i 17 (7.4%) u kontrolnoj skupini razvilo je CDI za vrijeme hospitalizacije. Logistička regresijska analiza pokazala je da su Charlson Age-Comorbidity Index >6 (OR 4.3, 95% CI 1.4-13.6), hospitalizacija unutar 3 mjeseca (OR 7.1, 95% CI 2.3-21.8), serumski albumini <28 g/L (OR 3.2, 95%CI 1.4-9.5), steatoza jetre (OR 3.3, 95%CI 1.0- 10.6), eGFR <40 (OR 4.9, 95%CI 1.6-14.9), liječenje piperacilin/tazobaktamom (OR 4.7, 95%CI 1.6-14.8) i karbapenemima (OR 4.0, 95%CI 1.3-12.4) povezani s CDI. ZAKLJUČAK: Naše je istraživanje pokazalo da je steatoza jetre neovisan prediktor razvoja CDI.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA