Naslov
O nekim tvorbenim postupcima u hrvatskome korpusu neologizama
(On some word formation processes in the Croatian corpus of neologisms)

Autori
Skelin Horvat, Anita ; Hriberski, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja - Knjižica sažetaka / Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija - : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016, 77-77

ISBN
978-953-7963-45-3

Skup
XXX. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 15.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
tvorba riječi ; neologizmi
(word formation ; neologisms)

Sažetak
U jeziku se neprestano stvaraju nove riječi na najrazličitije načine, od toga da se tvore sasvim nove riječi, nikada ranije zabilježene u korpusima ili rječnicima do toga da se posuđuju i prevode riječi koje već postoje u nekom drugom jeziku. Sve takve riječi možemo promatrati kao neologizme u širem i užem smislu (v. Muhvić-Dimanovski, 2005). Za očekivati je da će se tvorci novih riječi služiti tvorbenim obrascima koji postoje u jeziku, npr. slaganjem, izvođenjem itd. Prema Muhvić- Dimanovski (2005.) neologizmi nastaju služeći se tvorbenim načinima uobičajenima u nekom jeziku te analogijom prema nekom predlošku, npr. izvođenjem s pomoću različitih prefikasa, sufikasa, prefiksoida i sufiksoida te kontrahiranjem ili fuzioniranjem čime nastaju stopljenice poput npr. glokalizacija, kulturist, koje prema Markoviću (2009.) zajedno s infiksacijom i reduplikacijom čine nehrvatske tvorbe. Osim navedenih tvorbenih načina u nastajanju neologizama upotrebljavaju se i neki drugi, npr. zabilježeni su i neologizmi nastali kao posljedica metonimije i metaforizacije te oni nastali slobodnom tvorbom. Cilj nam je na korpusu neologizama sakupljenome na temelju novinskoga diskursa u razdoblju od 2001. naovamo analizirati navedene tvorbene postupke te pokušati zaključiti ne samo o najučestalijim tvorbenim obrascima u nastajanju neologizama već i o određenim promjenama u tvorbenim načinima s obzirom na vrstu riječi, o plodnosti pojedinih tvorbenih načina te utjecajima do kojih dolazi uslijed dodira s drugim jezicima. Posebnu pozornost posvećujemo modificiranju tvorbenih načina kroz vrijeme, točnije propitujemo kako neka riječ mijenja svoj oblik nakon što se proširi u uporabi. Tu se osim promjene pojedinačnih afikasa u riječi (npr. hakeriran > hakiran) mijenja i cijeli dio višerječne jedinice koji se prilagođava hrvatskome jeziku (npr. smart > pametan).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA