Pregled bibliografske jedinice broj: 1256430
Zeleno, zelenije, u računalu! Uloga računalnih metoda u kemiji i biokemiji
Zeleno, zelenije, u računalu! Uloga računalnih metoda u kemiji i biokemiji // Druga stručna konferencija "Zelena kemija - mogućnosti i izazovi" : knjiga sažetaka / Hranjec, Marijana ; Gazivoda Kraljević, Tatjana (ur.).
Zagreb: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2023. str. 8-8 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1256430 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zeleno, zelenije, u računalu! Uloga računalnih metoda u kemiji i biokemiji
(Green, Greener, In Silico! The role of computational methods in chemistry and biochemistry)
Autori
Vianello, Robert
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Druga stručna konferencija "Zelena kemija - mogućnosti i izazovi" : knjiga sažetaka
/ Hranjec, Marijana ; Gazivoda Kraljević, Tatjana - Zagreb : Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2023, 8-8
ISBN
978-953-6470-98-3
Skup
2. stručna konferencija Zelena kemija - mogućnosti i izazovi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.02.2023. - 24.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zelena kemija ; računalna kemija
(green chemistry ; computational chemistry)
Sažetak
Kemija je jednostavna znanost, jer je njezin osnovni cilj – jednostavan: različitim kemijskim postupcima od dviju ili više poznatih tvari dobiti nove materijale naprednih i poboljšanih svojstava. No, često su zamišljene pretvorbe, iako logične i smislene na papiru, u praksi povezane s brojnim poteškoćama i ograničenjima, tako da postavljene reakcije uopće ne idu ili ne daju ciljane tvari, omogućuju produkte koji su nestabilni ili nemaju željeno svojstvo, a povremeno specifični eksperimenti postaju čak i neizvedivi. Upravo iz tih razloga, brojni sintetski putevi, kako u akademskim krugovima, tako još više i u industrijskim sredinama, oslanjaju se na primjenu ekstremnih uvjeta, velikog suviška pojedinih reaktanata ili katalizatora, što često dovodi do skupih i dugotrajnih postupaka, a nerijetko i do procesa koji generiraju velike količine otpada i nečistoća potpuno neprihvatljivih za okoliš. Stoga je zahvalno da kemičari danas nisu samo ljudi u kutama i zaštitnim naočalama. Današnja moderna istraživanja uvelike se oslanjaju na predviđanja i putokaze koje im pružaju računalne metode. Uslijed strelovitog razvoja informatičkih tehnologija tijekom posljednjih 40-ak godina, računalna kemija postala je ravnopravan i nužan partner eksperimentalnim istraživanjima u svim granama te znanosti, prvenstveno zbog brzine, efikasnosti i ekonomičnosti kojima se dolazi do vrijednih rezultata. Računalne metode omogućuju izračun i predviđanje gotovo svih kemijskih i fizikalnih svojstava molekula, čak i prije nego li te molekule uopće postoje. Po svojoj točnosti, rezultati računskih simulacija usporedivi su s onima iz najsuvremenijih eksperimenata, a dobiveni uvid u neka svojstva kemijske veze i elektronske strukture molekula nije niti moguće dobiti drugim tehnikama, radi čega ovi pristupi omogućuju bolje razumijevanje fenomena uočenih eksperimentima. Računalne tehnike danas se koriste kako bi nadopunile, usmjerile i povremeno potpuno zamijenile eksperimentalna istraživanja, posebice ona vremenski i financijski zahtjevna te potencijalno opasna i ekološki neprimjerena. U ovom predavanju, kroz nekoliko ilustrativnih primjera vlastitih znanstvenih istraživanja [1–3], predstavit će se mogućnosti i korist računalnih simulacija u multidisciplinarnim istraživanjima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija