Naslov
Morski sediment na plažama – primjer rijetke geološke baštine na hrvatskoj obali Jadranskog mora
(Marine sediment on beaches - an example of rare geological heritage on the Croatian coast of the Adriatic Sea)

Autori
Pikelj, Kristina ; Godec, Petra ; Vrabac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
978-953-6076-95-6

Skup
Međunarodni simpozij Georaznolikosti geobaština - stanje i perspektive

Mjesto i datum
Perušić, Hrvatska, 07.09.2022. - 09.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biogeni sediment, geomorfologija obale, valovi juga
(biogenous sediment, coastal geomorphology, Sirocco waves)

Sažetak
Prirodne plaže hrvatskog Jadrana su u najvećoj mjeri šljunkovitog sastava. Pjeskovite plaže moguće naći samo na mjestima kontinuiranog donosa materijala rijekama (pr. Cetina) ili trošenjem pjeskovitih naslaga s kopna (pr. Nin). Ovakva geološka situacija nije slučaj Dugog otoka, na kojem se nalaze dvije poznate plaže, Sakarun i Lojišće, obje vrednovane radi prisutnosti bijelog pijeska. Plaža Sakarun se nalazi na području Značajnog krajobraza Sjeverozapadni dio Dugog otoka, na kraju istoimene uvale. Brendirana je kao pješčana plaža, no pijesak pokriva tek trećinu ove zapravo šljunkovite plaže. Rezultati osnovnih sedimentoloških analiza pokazali su da se vrlo cijenjena populacija pijeska sastoji od biogenog karbonatnog materijala, nastalog nakupljanjem i usitnjavanjem ostataka morskih organizama. Radi orijentacije uvale i plaže na utjecaj valova juga, značajne količine pijeska nakupljaju se u uvali te bivaju istaložene na šljunkovitu podlogu. Značajnu ulogu u nakupljanju i očuvanju pijeska igraju naslage (tzv. banketi) ostataka listova morske cvjetnice posidonije, koje u svojoj strukturi mogu sadržavati i preko stotinu kilograma sedimenta. Radi izrazite popularnosti u turističkoj promidžbi otoka, ove naslage su bile dugo uklanjane, kako bi pijesak bio izložen i „čist“. Preliminarni rezultati geomorfološke analize plaže Sakarun pokazali su da je ova višegodišnja praksa dovela do postepenog gubitka pijeska. Plaža Lojišće jedna je od rijetkih plaža u području Parka prirode Telašćica. Iako nije direktno okrenuta utjecaju valova juga, njihov utjecaj je evidentan, jer se njen sediment u potpunosti sastoji od biogenog karbonatnog pijeska morskog porijekla. Kao i kod plaže Sakarun, plaža Lojišće također bilježi biogeomorfološke strukture građena od ostataka morske cvjetnice i pijeska, no u nešto manjoj mjeri. Geomorfološka analiza plaže Lojišće je u tijeku, no prvi rezultati pokazuju veću stabilnost u odnosu na plažu Sakarun. Ovo se pripisuje većoj izoliranosti plaže i time manjoj opterećenosti posjetitelja kao i nešto slabijem utjecaju valova juga. Sediment obiju istraženih plaža primjer su iznimno vrijedne geološke baštine i dokaz jedinstvenih sedimentoloških i oceanografskih uvjeta tijekom duljeg vremenskog razdoblja, u kojim morski sediment pokazuje iznimnu ulogu u formiranju ovih obalnih okoliša. Očekuje se da će klimatske promjene i s njima povezan porast razine mora u budućnosti ugroziti sediment ovih plaža. Nadalje, s klimatskim promjenama povezano zakiseljavanje mora može ugroziti nastanak karbonatnog sedimenta u budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA