Pregled bibliografske jedinice broj: 1256138
Uloga banketa morskih cvjetnica na plažama hrvatskih otoka
Uloga banketa morskih cvjetnica na plažama hrvatskih otoka // 10. Anatomija otoka - Knjiga sažetaka - Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka 10. Anatomy of Islands - Book of abstracts - Climate change and environmental futures of islands / Lewis, Ana Perinić ; Bergman, Marina Blagaić (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb, Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj Vis, 2022. str. 42-43 (predavanje, međunarodna recenzija, prošireni sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1256138 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga banketa morskih cvjetnica na plažama hrvatskih otoka
(Role of the seagrass banquettes on the Croatian islands beaches)
Autori
Pikelj, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni
Izvornik
10. Anatomija otoka - Knjiga sažetaka - Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka 10. Anatomy of Islands - Book of abstracts - Climate change and environmental futures of islands
/ Lewis, Ana Perinić ; Bergman, Marina Blagaić - Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb, Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj Vis, 2022, 42-43
ISBN
978-953-8089-90-9
Skup
Simpozij Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka
Mjesto i datum
Lastovo, Hrvatska, 26.09.2022. - 28.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Posidonia oceanica, plaža Sakarun, plaža Uska, plaža Zace, erozija plaža
(Posidonia oceanica, Sakarun beach, Uska beach, Zace beach, beach erosion)
Sažetak
Uklanjanje naslaga morskih cvjetnica (tzv. banketa) s plaža na području Sredozemlja bila je godinama uobičajena praksa u pripremi za turističku sezonu. U zadnje vrijeme ovakva praksa se povezuje s pojavom gubitka sedimenta na plažama. Banketi se na hrvatskoj obali u većoj mjeri stvaraju na plažama otoka i to onih orijentiranih na otvoreno more (pr. Dugi otok, Ilovik, Silba). Veća pozornost banketima i utjecaju njihovog uklanjanja se na hrvatskoj obali posvećuje od 2020. godine na plažama Sakarun i Lojišće na Dugom otoku. Obje plaže privlače pozornost turista radi istaloženog pijeska morskog porijekla, što je na hrvatskoj obali rijetkost. Za razliku od plaže Lojišće, Sakarun je pod direktnim utjecajem valova juga, a posljedica toga je masovni nastanak banketa morske cvjetnice Posidonia oceanica. Bez ljudskog utjecaja banketi u pravilu ostaju na plaži cijelu godinu. Osim što direktno štite sediment na kojem su istaloženi, mogu sadržavati više desetaka kg sedimenta po 1m3 banketa. Ovakve brojke ukazuju na važnost zadržavanja banketa na plažama radi zaštite od erozije, a prve geomorfološke analize su pokazale da radi uklanjanja banketa Sakarun gubi značajne količine pijeska. Za razliku od plaže Sakarun, prvi rezultati praćenja plaže Lojišće pokazali su veću stabilnost, što se pripisuje većoj izoliranosti plaže, tj. manjoj opterećenosti posjetiteljima te ostavljanja banketa na plaži. Obje istražene plaže ukazale su na važnost ostavljanja banketa u okolišu za budžet sedimenta. Međutim, kod obje plaže primijećeno je i značajno nakupljanje i zadržavanje plastičnog otpada u banketima. Osim na navedenim plažama, značajna količina plastičnog otpada pronađena je i na plažama Uska i Zace na Lastovu. Plaža Uska sadrži poluočvrsli banket s visokom koncentracijom trajnog plastičnog otpada, dok se na plaži Zace plastični otpad i ostaci naslaga cvjetnica uklanjanju. Daljnjim porastom razine mora očekuje se razaranje banketa i značajnija erozija plaža, kao i oslobađanje plastičnog otpada te nastanak sekundarnog izvora plastike u morskom okolišu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Kristina Pikelj
(autor)