Pregled bibliografske jedinice broj: 1256028
Rizik smrtnosti i mogućnosti zaštite kod anafilaksije na otrove insekata
Rizik smrtnosti i mogućnosti zaštite kod anafilaksije na otrove insekata // Zbornik radova simpozija "Preporuke za sigurnost bolesnika u tretmanu imunoloških bolesti / Stipić Marković, Asja ; (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, 2013. str. 4-7 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1256028 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rizik smrtnosti i mogućnosti zaštite kod
anafilaksije na otrove insekata
(Mortality risk and posibility for protection from
anaphylaxis induced by venom insects)
Autori
Pevec, Brank0 ; Radulović Pevec, Mira ; Stipić Marković, Asja ;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova simpozija "Preporuke za sigurnost bolesnika u tretmanu imunoloških bolesti
/ Stipić Marković, Asja ; - Zagreb : Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, 2013, 4-7
ISBN
978-953-6451-96-8
Skup
Preporuke za sigurnost bolesnika u tretmanu imunoloških bolesti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.04.2013. - 27.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
otrov insekata, anafilaksija , specifična imunoterapija, rush imunoterapija
(venom insects, anaphylaxis, specific immunotherapy, rush immunotherapy)
Sažetak
Insekti odgovorni za reakcije preosjetljivosti pripadaju redu Hymenoptera (opnokrilci), a u našem su geografskom području značajne dvije porodice - Apidae (pčele) i Vespidae (ose i stršljeni). Preosjetljivost na otrove opnokrilaca može se manifestirati jakom lokalnom reakcijom, različito teškim sistemskim anafilaktičkim reakcijama te nizom atipičnih reakcija u pojedinim organskim sustavima (1). Epidemiologija. Epidemiološki podaci pokazuju da se 0, 3% – 8, 9% uboda insekata manifestira sistemskom anafilaktičkom reakcijom (2). Prevalencija ovih reakcija u Austriji iznosi 3, 3% (3), a slične su vrijednosti zabilježene i u drugim srednjeeuropskim zemljama(1). Nažalost, točni podaci za našu zemlju nedostaju.Ubodi insekata čine 1, 5% – 34, 1% svih uzroka anafilaksije (2). Ovako širok raspon objašnjava se širokom definicijom pojma anafilaksije, različitim klasifikacijama korištenim u pojedinim istraživanjima i nekim drugim čimbenicima. Nadalje, procjenjuje se da je 0, 03% – 0, 48% smrtnih slučajeva namilijun stanovnika godišnje posljedica anafilaksije prouzročene ubodom insekta, a smatra se da bi stvarni pokazatelji mogli biti i veći (2). Konačno, ubodi insekata uzrok su ~20% anafilaksija sa smrtnim isho- dom (2).Recentno istraživanje učinjeno na 657 ispi tanika (4) pokazalo je četiri značajna čimbenika rizika za teže oblike anafilaktičkih reakcija - povišene bazalne vrijednosti serumske triptaze (koje mogu biti posljedica mastocitoze (5) ali i drugih uzroka), izostanak urtikarije/angioedema tijekom anafilaksije, početak simptoma unutar 5 minuta od uboda te starija životna dob. Ranije multicentrično istraživanje 962 ispitanika (6) pokazalo je da osim povišenih vrijednosti triptaze i starije životne dobi, dodatne čimbenike rizika čine preosjetljivost na otrov insekata porodice Vespidae, jedna ili više blažih sistemskih reakcija na prethodne ubode insekata, muški spol te uzimanje ACE inhibitora u vrijeme uboda.Specifična imunoterapija otrovima insekata (venom immunotherapy - VIT) učinkovita je metoda liječenja preosjetljivosti kojom se postiže smanjenje morbiditeta i mortaliteta, održava nizak rizik sistemskih reakcija za vrijeme i nakon liječenja (7 godina u 85-95% bolesnika) te poboljšava kvaliteta života zbog izostanka straha od ponovnih reakcija (2).Naši rezultati praćenja uspješnosti specifične imunoterapije otrovom insekta.U istraživanje je uključeno 40 bolesnika. Imunoterapija je primjenjivana u obliku potkožnih injekcija. Nakon inicijalne faze terapije provedene prema rush odnosno ultra-rush protokolu, slijedila je faza održavanja standardnom mjesečnom dozom od 100 μg.Analiza lokalnih reakcija pokazala je statistički značajnu razliku u veličini nastalog otoka na- kon provokativnog testa ubodom insekta učinjenog unutar 6 mjeseci te ponovljenog unutar 2 godine po završenoj terapiji (sl. 1). Veličina otoka nastalih nakon testova ponavljanih poslije duljeg perioda (unutar 2, 4 i 6 godina po završenoj terapiji) također pokazuje trend porasta, ali bez statistički značajne razlike.U zadnjem provokativnom testu 9 (22, 5%) bolesnika imalo je jaku lokalnu reakciju, a 4 (10, 0%) sistemsku reakciju: u dvije bolesnice preosjetljive na otrov pčele, obje iz obitelji pčelara, razvile su se nakon provokacije blage do srednje teške sistemske reakcije i to 1 odnosno 2 godine po završetku liječenja ; u jedne bolesnice preosjetljive na otrov ose, nakon provokacije razvio se anafilaktički šok i to 3, 5 godine po završetku liječenja ; u jedne bolesnice preosjetljive na otrov ose, nakon provokacije razvila se atipična reakcija respiratornog sustava (kašalj, osjećaj suhoće i škakljanja u grlu, a bez edema larinksa ili bronhospazma) i to 5 godina po završetku liječenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinička bolnica "Sveti Duh"