ࡱ> HJEFGG 0bjbjَ %N3|]    8D$h (G  $))TTTT.TT$ :  @  &. STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVITKA ISTO NE HRVATSKE Prerada poljoprivrednih proizvoda Vlasta Pili~ota Prehrambeno tehnoloaki fakultet, F. Kuha a 18, HR-31 000 Osijek T e z e : Vea valorizacija poljoprivrednih proizvoda Poboljaanje kakvoe prehrambenih proizvoda Poboljaanje bioloake vrijednosti i zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda Vea operacionalizacija strateakih opredjeljenja Vei stupanj razvitka, pa i mogunosti, u preradi poljoprivrednih proizvoda kao ato su : voe (sokovi, koncentrati, zamrznuti proizvodi), povre (zamrznuti proizvodi), kukuruz i dr. Izgradnja aukcijskih i distribucijskih centara ( u sklopu Veletr~nice) i hladnja a Stimuliranje prikladnih oblika udru~ivanja (kooperacija) Razvitak i udru~ivanje manjih pogona (poduzetni kih prije svega) na tr~ianim osnovama Podr~avanje poduzetniatva Razvitak seoskog turizma i promocija autohtonih (specifi nih) proizvoda regije Isto ne Hrvatske Prerada poljoprivrednih proizvoda Prerada poljoprivrednih proizvoda ima veliko zna enje za ukupnu u inkovitost poljoprivredne proizvnodnje, za ato veu valorizaciju tih proizvoda, za osiguranje i opskrbu pu anstva s dovoljnim koli inama razmjerno jeftine hrane koja svojom kakvoom u bioloakom i organolepti kom pogledu odgovara kriterijima suvremene znanosti, te za izvoz specifi nih prehrambenih proizvoda. Da bi se to postiglo, mora se djelovati kakvoom po sve stro~im normama (europskim ISO i EN-propisima), te cijenom, tj. suvremenom racionalnom proizvodnjom i distribucijskom tehnologijom. Sukladno tome, poljoprivredno-preraiva ki sektori odgovarajui preraiva ki pogoni moraju slijediti trendove prisutne u Europi u pogledu asortimana, tehnologije i procesno-tehnoloakih rjeaenja. Sve se viae tra~i visokovrijedna hrana (npr.  bio ili  eko hrana) u airokom rasponu organolepti kih i prehrambenih svojstava s po~eljnim etni kim i regionalnim obilje~jima. Hrvatska bi trebala (a to zna i i isto na Hrvatska) u znatno veoj mjeri nego prije, iskoristiti prednosti koje joj daje geografski polo~aj, klimatski i agroekoloki uvjeti, te struktura gospodarstva u kojima poljoprivredno-prehrambeni sustav i turizam zauzimaju istaknuto mjesto. Za ostvariti gore navedeno Hrvatska ima solidnu intelektualnu osnovicu s posebnim naglaskom na ulogu znanstvenih, znanstveno-nastavnih institucija a uz pretpostavku prijeko potrebne interdisciplinarne suradnje. Preradi poljoprivrednih proizvoda i odgovarajuim tehnologijama kod nas se ne pridaje uvijek odgovarajua va~nost. Neadekvatni tretman je ne toliko u strateakim opredjeljenjima koliko u njihovoj operacionalizaciji i praksi koja je prisutna, viae manje, u cijeloj Hrvatskoj ve desetljeima a rezultat ega je zanemarivanje i zaostajanje ak i za sredinama ni~eg standarda. U nekim segmentima kao npr. u preradi voa i povra (posebno u proizvodnji sokova, koncentrata, smrznutih i dehidratiranih proizvoda), preradi kukuruza (npr. proizvodnja akroba i derivata akroba) i sl. osjea se naro ito zaostanje. U gospodarstvu Hrvatske prehrambena industrija (a to zna i pogoni prerade poljoprivrednih proizvoda) zauzima istaknuto mjesto. Prema podacima u 1995.godini ona ostvaruje neato viae od jedne petine (22%) ukupne industrijske proizvodnje odnosno neato viae od 25% u strukturi preradjiva ke industrije ime se uvratava u sam vrh tog podru ja po ukupnom prihodu (tablica 1.). Tablica 1. Industrijska proizvodnja. Rang prema udjelu u granskoj strukturi u RH. Podru ja i odjeljci NKD-AStruktur. odjeljaka u 1995.KumulativHRVATSKA-UKUPNO100.00 CRUDARSTVO I VAENJE 2.94 DPRERAIVA KA INDUSTRIJA 86.55 1. Proizvodnja hrane i pia 25.0625.06 2. Proizv. kemikal. i kem. proizvoda 11.3036.36 3.Izdava ka i tiskarska djelatnost 6.0642.42 4.Proizv. odjee; dorada i bojenje krzna 4.4146.83 5.Proizv. ostalih nemetalnih minerala 4.3351.16 6.Proizv. koks, naft. derivati i nukl. goriva 3.9555.11 7. Proizv. elektri nih strojeva i aparata, d.n. 3.2958.40 8.Proizv. proizvoda od metala, osim str. i opreme 3.2661.66 9.Proizvodnja strojeva i ureaja, d.n. 3.0764.7310.Proizv. celuloze, papira i proizvoda od papira 2.8667.59...Izvor: Dr~avni zavod za statistiku Prema podacima ZAP-a (Sektor za statistiku i informatiku) broj zaposlenih u prehrambenoj i duhanskoj industriji (Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda) je bio u 1995.godini 51.201 ili 15.83% zaposlenih u preraiva koj industriji Hrvatske. Ukupni prihod ove industrije u 1995.godini (prema istom izvoru) ostvaren u 700 poduzea iznosio je 18.258.622.000 kn ato je svrstava na tree mjesto u prohodu po zaposlenome (tablica 2.) Tablica 2. Broj zaposlenihUkupni prihod (000 kuna)Broj poduzea NKD DjelatnostHrvatska 1995Udjel grane u ind. RH u 95.-%Hrvatska 1995Udjel grane u ind. RH u 95.-%Hrvatska 1995Udjel grane u ind. RH u 95.-% 1 2343434 U K U P N O784.333210.458.68360.982 D Preraiva ka industrija 323.523 100,00 72.740.152 100,00 8.841 100,00DA Proizvodnja hrane i pia 51.201 15,83 18.258.622 25,10 708 8,01DB Proizv. tekstila i tekst. proizvoda  54.608 16,88 4.697.228 6,46 871 9,85DC Proizv. ko~e i proizvoda od ko~e 14.794 4,57 1.095.408 1,51 188 2,13DD Prerada drva i proizv. od drva 12.094 3,74 1.967.075 2,70 626 7,08DE Proizv. celuloze, papira, kart...; izdava ka, tisk. 21.521 6,65 6.199.363 8,52 1.540 17,42...Industrija u ukupnom gospodarstvu 41,25 34,56 14,50Izvor: HGK - Sektor za statistiku i informatiku (podaci ZAP-a) Izmedju 500 najveih poduzea preraiva ke industrije, Hrvatske (od ukupno 8.841 poduzea) bilo je, 1995.godine 104 poduzea u podru ju proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda sa ukupnim prihodom od 28.87% od ukupnog prihoda preraiva ke industrije i 19.49% zaposlenih (tablice 3 do 5). Tablica 3. NDK Br. pod. Br. zap. U.P.STRUKTURA Br. pod. Br. zap. U.P. D - UKUPNO D - 500 najveih8.841 500323.523 231.33372.740.152.000 59.108.270.403100.00 5,65100.00 71,50100.00 81,26 DA Proizvodnja hrane, pia i duh. proizv. 104 45.096 17.064.943.092100.00 20,80100.00 19,49100.00 2887DB Proizv. tekstila i tekstil. proizv. 56 36.734 3.429.842.452 11,20 15,88 5,80DC Proizvodnja ko~e i proizv. od ko~e 12 8.644 673.910.535 2,40 3,74 1,14DD Prerada drva i proizv. od drva  19 5.661 874.177.714 3,80 2,45 1,48DE Proizv. celul., papira, kart...; izdava ka, tiskar. 46 13.758 4.245.721.124 9,20 5,95 7,18...Izvor: HGK - Sektor za statistiku i informatiku (podaci ZAP-a), Podaci temeljeni na ZR za 1995. Tablica 4. NDK Br. pod. Br. zap. U.P. D - UKUPNO 500 najveih je u ukupnoj prera]iva koj ind.8.841 5,65323.523 71,5072.740.152.000 81,26 DA Proizvodnja hrane, pia i duh. proizv. Obuhvaeno 708 104 51.201 45.096 18.258.622.000 17.064.943.092 DB Proizv. tekstila i tekstil. proizv. Obuhvaeno 14,69 871 56 88,08 54.608 36.734 93,46 4.697.228.000 3.429.842.452 DC Proizvodnja ko~e i proizv. od ko~e Obuhvaeno 6,43 188 12 67,27 14.794 8.644 73,02 1.096.408.000 673.910.535 DD Prerada drva i proizv. od drva Obuhvaeno  6,38 626 19 58,43 12.094 5.661 61,47 1.967.075.000 874.177.714 DE Proizv. celul., papira, kart...; izdava ka, tiskar. Obuhvaeno 3,04 1.540 46 46,81 21.521 13.758 44,44 6.199.363.000 4.245.721.1242,99 63,93 68,49... Tablica 5. br.poduz.NKDbr. zaposl.NAZIV PODUZEAGRAD 1.DA1583Proizvodnja aeera 710IPK TVORNICA `EERAOsijek 2.DA1583Proizvodnja aeera 451`EERANA VIROVITICAVirovitica 3.DA1583Proizvodnja aeera 432SLADORANA d.d.}upanja 4.DA1582Proiz. dvopeka, keksa, traj. peciva i kola a 1030 SLOBODA d.d. Osijek 5.DA1584Proizvodnja kakaa, okolade i bombona 873 ZVE EVO Po~ega 6.DA16001Proizvodnja fermentiranog duhana 436VIRD}INIJA d.d. Virovitica 7.DA1551Proizvodnja mlijeka i proizv. mlij. proizvoda 722ZDENKA d.d.Veliki Zdenci 8. DA1596Proizvodnja piva 394PIVOVARAOsijek 9.DA1584Proizvodnja kakaa, okolade i bombona 536 IPK KANDIT Osijek10.DA1542Proizvodnja rafiniranih ulja i masti 213 TVORNICA ULJA EPIN epin11.DA1551Prerada mlijeka i proizv. mlij. proizvoda 173IPK TVORNICA MLIJEKA U PRAHU Osijek12.DA1561Proizvodnja mlinarskih proizvoda 246 IPK CROATIA d.o.o. Osijek13.DA15331Proizvodnja kiselog kupusa 254MARINADASlatina...Izvor: Dr~avni zavod za statistiku Izmedju 500 najveih poduzea Hrvatske od 104 poduzea u podru ju proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda u 1995.godini istaknuto mjesto zauzimala su i poduzea smjeatena na podru ju isto ne Hrvatske kao npr. IPK Tvornica aeera (Osijek), `eerana Virovitica, Sloboda d.d. (Osijek), Zdenka d.d. (Veliki Zdenci), Pivovara (Osijek), IPK Kandit (Osijek), Tvornica ulja epin, Klasje d.d. (Slatina), Bosut (Vinkovci), IPK Tvornica mlijeka u prahu (Osijek), IPK Croatia d.o.o. (Osijek), Marinada (Slatina), Mlin-pekara (Vinkovci) i dr. Uvoz i izvoz hrane Republike Hrvatske u du~em vremenskom periodu (u posljednja dva desetljea) imali su zna ajna oscilatorska kretanja. Na ~alost, u ukupnoj trgovini hranom Republike Hrvatske uvoz je postao dominantniji u posljednjem desetljeu od izvoza. Tako je povean uvoz mesa i mesnih preraevina, voa i povra ato nije adekvatno mogunostima poljoprivredne proizvodnje (i prehrambene industrije) Hrvatske (dok prevladavajue zna enje ima uvoz kave, aja, kakaovca i za ina do 40% cjelokupnog uvoza hrane). U godinama 1995., 1996. kao i u razdoblju od 01.01.1997. do 30.06.1997.godine prevladava debalans ukupne razmjene pojedinih prehrambenih i duhanskih proizvoda za RH. U promatranom razdoblju netto izvoz je ostvaren kod preraevina od mesa, ribe, pia, alkohola i octa, te duhana i proizvoda zamjene duhana dok kod ostalih proizvoda uvoz nadmaauje izvoz (tablice 6 do 8). Tu treba izdvojiti masti i ulja biljnog i ~ivotinjskog porjekla, aeer i proizvode od aeera te proizvode na bazi voa, povra, pa i ~itarica. Tablica 6. Pregled uvoza i izvoza po tarifnim brojevima Carinske deklaracije za razdoblje 01. 01. 1995. - 31. 12. 1995. Odje-ljakGlava carinske tarife Uvoz u US$odjeljku% u eaa u ukup. uvozu Izvoz u US$odjeljku%u eaa u ukup. uvozuIII15. Masti i ulja biljnog i ~ivotinjskog porijekla 27,426,676 100.00 0.41 12,314,579 100.00 0.26sum 27,426,676100.00 0.4112,314,579100.00 0.26 IV16. Preraevine od mesa, riba, ljuskara i mekuaaca 35,306,091 8.90 0.52 49,453,725 15.30 1.0617. `eer i proizvodi od aeera 71.579.076 18.05 1.06 7,630,425 2.36 0.1618. Kakao i proizvodi od kakaa 27,310,839 6.89 0.41 17,193,939 5.32 0.3719. Proizvodi na bazi ~itarica 30,508,709 7.69 0.45 28,925,142 8.95 0.62 20. Proizvodi voa, povra 56,155,742 14.16 0.83 21,633,534 6.69 0.4621. Razni prehrambeni proizvodi 71,271,700 17.98 1.06 95,200,741 29.45 2.04 22. Pia, alkohol i ocat 47,821,727 12.06 0.71 63,179,793 19.54 1.3523. Ostaci i otpaci prehrambene industrije 35,485,885 8.95 0.53 13,251,989 4.10 0.2824. Duhan i proizvodi zamjene duhana 21,055,857 5.31 0.31 26,823,610 8.30 0.57sum396,495,626100.00 5.89323,292,898100.006.92Izvor podataka: Ministarstvo financija - Carinska uprava RH Tablica 7. Pregled uvoza i izvoza po tarifnim brojevima Carinske deklaracije za razdoblje 01. 01. 1996. - 31. 12. 1996. Odje-ljakGlava carinske tarife Uvoz u US$odjeljku% u eaa u ukup. uvozu Izvoz u US$odjeljku%u eaa u ukup. uvozuIII15. Masti i ulja biljnog i ~ivotinjskog porijekla 23,108,581 100.00 0.33 3,987,691 100.00 0.09sum 23,108,581100.00 0.33 3,987,691100.00 0.09 IV16. Preraevine od mesa, riba, ljuskara i mekuaaca 30,787,333 10.76 0.45 45,690,905 17.24 0.9917. `eer i proizvodi od aeera 29,002,951 10.13 0.42 11,240,707 4.24 0.2418. Kakao i proizvodi od kakaa 20,097,950 7,02 0.29 18,417,275 6.95 0.4019. Proizvodi na bazi ~itarica 29,202,814 10.20  0.42 27,547,506 10.39  0.59 20. Proizvodi voa, povra 47,342,901 16.54 0.69 19,277,578 7.27 0.4221. Razni prehrambeni proizvodi 41,106,264 14,36 0,60 35,980,238 13,58 0,78 22. Pia, alkohol i ocat 43,261,337 15.11 0.63 67,100,645 25,32 1.4523. Ostaci i otpaci prehrambene industrije 29,524,263 10,31  0.43 13,917,734 5.25 0.3024. Duhan i proizvodi zamjene duhana 15,908,372 5.56 0.23 25,837,610 9.75 0.56sum286,234,185100.00 4.14265,010,198100.005.72Izvor podataka: Ministarstvo financija - Carinska uprava RH Tablica 8. Pregled uvoza i izvoza po tarifnim brojevima Carinske deklaracije za razdoblje 01. 01. 1997. - 30. 06. 1997. Odje-ljakGlava carinske tarife Uvoz u US$odjeljku% u eaa u ukup. uvozu Izvoz u US$odjeljku%u eaa u ukup. uvozuIII15. Masti i ulja biljnog i ~ivotinjskog porijekla 6,147,702 100.00 0.17 1,379,990 100.00 0.07sum 6,147,702100.00 0.17 1,379,990100.00 0.07 IV16. Preraevine od mesa, riba, ljuskara i mekuaaca 13,503,794 9.74 0.36 20,720,107 17.51 1.0017. `eer i proizvodi od aeera 8,587,972 6.20 0.23 2,889,968 2.44 0.1418. Kakao i proizvodi od kakaa 10,545,476 7.61 0.28 7,685,597 6.50 0.3719. Proizvodi na bazi ~itarica 16,806,194 12.13  0.45 12,434,990 10.51  0.60 20. Proizvodi voa, povra 22,338,880 16.12 0.60 6,478,641 5.48 0.3121. Razni prehrambeni proizvodi 25,213,233 18.19 0,68 21,262,128 17.97 1,03 22. Pia, alkohol i ocat 16,515,849 11.92 0.45 26,185,402 22.13 1.2723. Ostaci i otpaci prehrambene industrije 14,431,386 10.41  0.39 6,068,457 5.13 0.2924. Duhan i proizvodi zamjene duhana 10,650,586 7.68 0.29 14,603,014 12.34  0.71sum138,593,370100.00 3.74118,328,304100.005.72Izvor podataka: Ministarstvo financija - Carinska uprava RH Ovi podaci su pokazatelji nedovoljnog koritenja naih resursa te ukazuju na negativna kretanja u poljoprivredno-prehrambenom sustavu. Situacija u ovom sektoru, nastala kao posljedica ratnih razaranja, pojedinih dijelova Hrvatske pa tako i njenog gospodarstva, a velikim dijelom i isto ne Hrvatske joa je alarmantnija. Kao ato je poznato od kolovoza 1997.godine u Baranji nije bilo primarne proizvodnje pa tako ni prerade poljoprivrednih proizvoda. Isti slu aj je i sa okolicom Vukovara, (Poljoprivredno - prehrambeni sustav  Vupik - Vukovar,  Borinci - Vinkovci,  Vinarija IPK Osijek - Erdut, Ilok, Dalj, Bijelo Brdo, Sarvaa, Borovo, Klisa i okolina mjesta) koja je bila pod okupacijom. Vea ili manja oateenja i obustave rada su se dogodile i u Novoj Gradiaki, Slatini, akovu, dok je na podru ju Osijeka i okolice primarna proizvodnja viae ili manje uniatena, kao i prehrambena industrija. Tijekom rata su ipak s veim ili manjim zastojima u proizvodnji radile "Sloboda" Osijek, tvornica kruha i keksa,  Mljekara ,  Pivovara ,  Teina ,  Kandit , "Croatia" - mlin i silos, dok  `eerana nije tijekom rata uope radila zbog ogromnih razaranja. Uz uniatenu i/ili oateenu infrastrukturu tijekom rata bilo je joa te~e ostvariti proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, a posljedice se osjeaju i danas. Uva~avajui ope trendove u proizvodnji i potroanji hrane i njihovo zna enje u razvitku svake zemlje, pa tako i Hrvatske, te resurse kojima ona raspola~e o ito je da prerada poljoprivrednih proizvoda i prehrambena industrija zauzimaju u strategiji razvitka vrlo istaknuto mjesto. Hrvatska e, opredjeljujui se za tr~iano gospodarstvo i privatno poduzetniatvo u proizvodnji hrane, morati ulo~iti velike napore u tehnoloakom razvitku (pa i u obnovu ratom oateenih i uniatenih proizvodnih kapaciteta) kako bi se mogla, kroz prilagodjavanje svoje proizvodnje europskim normama, uklju iti u europsko i svjetsko tr~iate. Do sada su neke aktivnosti ve poduzete kao ato su razne analize stanja i projekcije razvitka u podru ju poljoprivrede i proizvodnje hrane. No, medjutim, stanje i trendovi u pojedinim segmentima preradjiva ke industrije su vrlo neujedna eni ato je u zadnjih par godina, nakon rata, dano u brojnim analizama, studijama, referatima na znanstvenim i stru nim skupovima. Medju uspjeanijima su svakako pogoni za preradu mlijeka (kako u pogledu asortimana i kakvoe proizvoda, tako procesno-tehnoloakih rjeaenja), zatim pivovare, prerada ~itaricai aeera, dok je zabrinjavajue stanje u (ve kako je spomenuto) sektoru prerade voa i povra, kukuruza, te uljarica. Kratko u se samo osvrnuti na neke segmente prerade poljoprivrednih proizvoda (iako je to dano u ve spomenutim brojnim analizama) a zadnje su dane od brojnih stru njaka u sklopu Nacionalnog izvjeaa RH za World Food Summit, Rim, 13. do 17. studeni 1996.god). Prerada ~itarica U procesu prerade braana pekarska industrija Hrvatske dominira s tim da je uspjeano reagirala na sve suvremene svjetske trendove no trebalo bi ju usmjeriti na manje, fleksibilne proizvodno - prodajne pogone.(tablica 9). Tablica 9. Proizvodnja pekarskih proizvoda ProizvodProizvodnja (t)19901995K r u h 1. p{eni~ni 2. ra`eni 3. kukuruzni 4. ostale vrste Ukupno 1-4  112.938 1.264 704 19.829 124.733  62.579 578 1.795 2.345 67.2975. Specijalne vrste kruha Ukupno 1-5 102.715 227.468  89.617 159.9146. P{eni~no pecivo 7. Mje{ano pecivo 8. Specijalno pecivo 9. Posebne vrste pekarskih proizvoda, dvopek i kru{ne mrvice 12.743 - 3.118 5.586 6.138 85 2.173 4.633Sveukupno 1-9 248.915172.943 U odnosu na pekarsku industriju proizvodnja tjestenina zaostaje po asortimanu ato nije razlog samo u navici potroaa a (prosjek izmedju 6 i 7 kg godianje po stanovniku) no ova grana prerade u privatnom sektoru sve viae konkurira industrijskoj proizvodnji. Osim toga je problem i u pomanjkanju paenice Triticum durum na naaem podru ju. Za skladiatenje ~itarica od postojeih suaara znatan dio je zastario, oateen ili uniaten tijekom agresije na Hrvatsku, odnosno, samo manji dio je opremljen suvremenim uredjajima. Kukuruz je bez sumnje najzna ajnija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj, no ta proizvodnja nije adekvatno vrednovana tj. vei dio te proizvodnje se usmjerava za ishranu stoke a samo manji dio za prehranu ljudi. U Hrvatskoj nema, na ~alost tzv.  mokre (kemijske) prerade koja bi omoguila dobivanje cijelog dijapazona proizvoda. Prerada uljarica U Hrvatskim uljarama glavne uljarice od kojih se proizvodi ulje jesu suncokret, repica, soja dok je prerada bundevine koatice, kukuruzne klice i masline manjeg opsega. (tablica 10). Tablica 10. Proizvodnja osnovnih uljarskih sirovina, sirovog ulja i sa~me u Hrvatskoj od 1986. - 1995. godine P R O I Z V O D N J AGodina Uljano sjeme (000 t) Repica Suncokret SojaSirovo ulje(000 t) Sa~ma (000 t) 1986 55 55 48**1987 57 73 54**1988 38 51 48**1990 33 53 55411181991 23 46 5621271992 24 40 4631731993 29 43 4929421994 28 26 4434731995 24 37 343173Plan za 1996. 22 50 41*** nema podataka Da bi prerada ovih sirovina bila optimalna to je mogue postii kroz specijalizaciju pojedinog pogona za preradu pojedine sirovine, no, zbog nestabilnosti tr~iata sirovina takva specijaliziranost u Hrvatskoj nije postojala. Zadnjih godina kapaciteti pogona su koriateni razli ito (od 20 do 100%). Osim toga lokacije pogona nisu u veini slu ajeva usklaene sa sirovinskom osnovom. Svakako bi trebalo proairiti asortiman jestivih ulja bez rafinacije, rafiniranih ulja specijalne namjene i niza modificiranih masti za konditorsku industriju te iskoristiti nuzproizvode industrije ulja (tablica 11). Tablica 11. Proizvodnja i uvoz rafiniranih (jestivih) biljnih ulja, margarina, biljnih masti i sli~nih proizvoda u Hrvatskoj od 1986 -1995. god. Proizvod (000 t) Godina1986-199019911992199319941995Rafinirana uljaProizvodnja * Uvoz49,4 3,8**42,7 1,435,8 5,824,6 6,129,3 4,034,2 7,0Mje{ana biljna ulja i mastiUvoz - ** - 0,2 1,9 1,7 3,0MargariniProizvodnja Uvoz15,6 1,1**12,8 0,711,5 1,3 9,8 0,8 9,5 0,610,3 0,1Biljne masti i ulje i njihove frakcijeBiljne masti Biljni mrs Uvoz14,1 1,5 0,9** 7,4 0,8 0,5 5,8 0,4 0,6 4,9 0,1 1,2 3,5 0,1 3,0 3,5 0,5 0,3* Prema podacima rafinerija ** Odnosi se samo na 1990. godinu Naravno daljnji razvitak prerde uljarica ovisit e i o stanju na tr~iatu (nesigurne cijene uljarica, uvoz). Prerada aeerne repe Ova prerada je zadovoljavajua kako sa stanoviata tehnologije, naime sve aeerane u Hrvatskoj imaju modernu tehnologiju, a i instalirani kapaciteti su dobro iskoriateni tako da zadovoljavaju godianje potrebe (potroanju) (tablica 12). U daljnjem razvitku ove preradjiva ke grane treba te~iti poveanju prije svega veem udjelu aeera u repi, poveanju ukupne koli ine aeerne repe, veim prinosima po hektaru obradive povraine kao i proairenju asortimana i standardizaciji kakvoe proizvoda. Tablica 12.Proizvodnja i potro{nja {e}era od 1986 - 1995. POTRO[NJA% GodinaProizvodnjaIndustrijska[irokaOp}aUkupnopokrivenosti1986176.17662.776137.9664.940205.682 851987163.97865.928130.5015.310201.739 811988136.90170.741113.7593.868188.368 731989201.69065.250 90.9164.653160.2191261990200.64569.128120.7245.858195.707102Prosjek 86.-90. 175.878 66764 118.773 4.926 190.463 93,41991 52.35457.929 91.4463.973153.348 341992 55.84350.898 63.529-114.427 491993 51.43065.030 53.013-118.043 431994 91.193---140.000 651995150.508--140.000107Prosjek 91.-95. 80.266 - - - 134.164 60 Prerada mlijeka Ve je istaknuto, ranije, da je ova preraiva ka grana dosegnula zavidne rezultate kako po pitanju asortimana tako i kakvoe proizvoda na bazi mlijeka a zbog uvoenja suvremenih procesnih postrojenje. Ipak bi trebalo intenzivirati i preradu drugih vrsta mlijeka, osim kravljeg, te proairiti asortiman proizvodnjom autohtonih proizvoda i posvetiti pa~nju njihovoj standardizaciji. Prerada mesa Do 1996. godine u RH bila su registrirana 44 razli ita industrijska objekta za klanje ~ivotinja, obradu, preradu i skladiatenje mesa i mesnih preraevina (tablica 14). Tabl.14. Broj registriranih objekata u Republici Hrvatskoj (o`ujak, 1996) Tip objektaIzvozniIndustrijskiObrtni kiUkupno1. Klaonica papkara 2. Klaonica i prerada mesa papkara 3. Prerada mesa papkara 4. Klaonica peradi 5. Klaonica i prerada mesa peradi 6. Prerada mesa peradi 7. Klaonica kunia 8. Skladiate mesa i proizvoda 2 2 0 4 1 2 1 2 0 9 6 1 0 0 0 14 21 51 99 49 1 0 0 54 23 62 105 54 2 2 1 70Ukupno1430275319 Od tada, pa i ranije, nastavlja se trend intenzivne izgradnje malih, obrtni kih pogona pa uz postojee, postoje zadovoljavajui kapaciteti za klanje ~ivotinja i preradu i skladiatenje mesa i mesnih preradjevina (tablica 15). Tabl.15. Proizvodnja mesnih proizvoda* Proizvodi19911992199319941995Indeks 1991=1001.Kobasice -kuhane -obarene -polutrajne -trajne25608 613 9877 13628 149023855 1027 5648 15813 136726609 974 6853 17316 146627266 1722 8039 16096 141326565 1501 10423 13261 1380103.74 244.86 105.53 97.30 92.622.Suho meso -polutrajni -trajni -slanina 5236 3285 398 1553 6055 3345 334 2176 7718 3053 469 4196 6811 3716 397 2699 6238 3439 229 2574119.14 104.69 57.54 165.743. Konzerve -trajne -polutrajne -gotova jela19266 13267 3379 262017400 14418 2473 60917058 11578 3254 222617994 13106 2939 194919336 14353 3084 1899100.36 108.19 91.27 100.364. Mast 4514 3736 3439 34003036 67.26UKUPNO5462447210548245515255175101.01* Poslovna zajednica za sto~arstvo, Zagreb. Zagreb, srpanj 1996. No, poteakoe se javljaju tamo gdje klaoni ki objekti nisu smjeateni u podru ju uzgoja stoke. Prerada voa i povra Prerada voa i povra nije, u ovom momentu u Hrvatskoj uskladjena niti po kapacitetima niti s proizvodnjom sirovina. Potpuno je zanemarena prerada u zamrznute i dehidratirane proizvode, a nezadovoljavajua je proizvodnja (prirodnih) vonih sokova i koncentrata usprkos razvijene tehnoloake osnove i velikog broja iskusnih stru njaka. Prevladavaju proizvodi u slanokiselom naljevu, bioloaki konzervirano i neato manje sterilizirano povre (tablica 16). Ovu preradu, na ~alost, ne prati niti postojanje hladnog skladianog prostora (hladnja e). Prerada voa i povra bi trebala zauzimati zna ajnije mjesto u proizvodnji prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj a za ato postoje prirodni tehnoloaki i tr~iani uvjeti. Dr~avne institucije bi trebale poticati prije svega privatne inicijative kako u proizvodnji voa i povra tako i njihove prerade u proizvode viaih stupnjeva obrade. Tablica 16. Proizvodnja u 1989.- 1995. prema mjese~nim izvje{tajima industrije. NAZIV PROIZVODAGOTOVA PROIZVODNJA (tone)1989.1990.1991.1992.1993.1994.1995PRERADA I KONZERVIRANJE VO]A I POVR]A Vo}na pulpa i ka{a, pasterizirana7009417433036280784465731125Vo}na pulpa i ka{a, zamrznuta1560219318541459810180Vo}na pulpa i ka{a, kem. konzerv.2085276133205051291119512399Pasterizirano vo}e9452921723937337540Mati~ni (sirovi) sok1571972811421182496110Konc. vo}ni sokovi od 45% s. tv.0000500Konc. vo}ni sokovi (62-70% s. tv.)64604762165315691804842895Zamrznuto vo}e00982462732515Vo}ni sokovi od kontint. vo}a, bistri4137546744891547166225855982Vo}ni sokovi od kontint. vo}a, ka{asti1344215912791546123722282676Vo}ni sokovi od ju`nog vo}a91631070195649216152221187214037Vo}ni sirupi od kontinentalnog vo}a1125112605110909055630070024731Vo}ni sirupi od ju`nog vo}a1625017698151081238910924109718363Kompoti od jedne i vi{e vrsta vo}a27966398255813025271047577Nezasla|eni i zasla|eni pekmez754627660805308163338Marmelada od {ipka139010608841141450558616Ost. marmelade od jedne vrste vo}a20781585141114501116837671Mije{ana marmelada2731210921734254276732522099D`em523666136397482534301911566Kandirano vo}e0012371090Prera|evine od kestena88101550000Ost. proizvodi od vo}a sa {e}erom322041335310222145Citrus - koncentrati i baze0000416269227Ostale vo}ne prera|evine1550012000Konzervirana stolna maslina126173839813413888Zamrznuta paprika6257261013615Ostalo zamrznuto povr}e704405446408542348448Sterilizirani gra{ak125619221302200518291909940Sterilizirane mahune987994223539155864440Sterilizirani grah00000450Sterilizirani |uve~0000372217325Ostalo sterilizirano povr}e259444418934933381Pasterizirani krastavac3382436581097612577174758447Pasterizirana paprika3153347133913191242834953980Pasterizirani ajvar317223503354984291392Pasterizirana cikla376733202088168227782983887Pasterizirani feferoni2952307819082842123716631609Pasterizirane mije{ane salate809945506783970452533Ostalo pasterizirano povr}e110081956823871441977611Kiseli kupus9617905387457783701281Ostalo biolo{ki konzervirano povr}e1299583481188514223129Su{ene gljive005644600Ostali proizvodi od gljiva00222000Ostalo su{eno povr}e502307255160240255187Pire od raj~ice, sa 28-30% suhe tvari2086177615542158178318671492Pire od raj~ice, sa 38-40% suhe tvari60047914753352300Sok od raj~ice12527622114918415799Sokovi od ostalog povr}a00001000Umak od povr}a i sl. proizvodi8020054114107171289Dodaci jelima1809518413182715937187722427426204Senf i sli~ni za~ini150217421057817882854874Proizvodi od krumpira (~ips, omfrit...)139014111088643713687781 Prerada gro~a Iako na tr~iatu RH ima dosta razli itih vrsta vina najvei je problem postii odgovarajuu kakvou kakvu tra~i svjetsko tr~iate. To je radi nedostatka primjene pojedinih procesnih rjeaenja (hladna fermentacija, stabilizacija i odle~avanje vina) te suvremene opreme.Ipak su u zadnje vrijeme u injeni neki pomaci kako kod uzgoja gro~a tako i njegove prerade posebno u privatnom sektoru ato bi trebalo joa viae stimulirati. Z a k l j u  n o Bez obzira na ukazane nepovoljne uvjete na podru ju prerade poljoprivrednih proizvoda preradjiva ka industrija Hrvatske je jedna od osnovnih industrijskih grana koja je esto u nepovoljnim uvjetima pokazala svoju fleksibilnost zahvaljujui tradiciji i dobroj kadrovskoj osnovi. Preradjiva ka industrija treba biti tjeanje povezana sa poljoprivrednom proizvodnjom kao i bolje koristiti resurse. To namee i adekvatno lociranje proizvodnih pogona uz sirovinsku osnovu i povezanost s tr~iatem. Osim toga treba poboljaati lanac distribucije (kroz aukcijsko - burzovne centre, veletr~nice, hladnja e razli ite namjene i dr.). Literatura Pili~ota: Processing of Fruit and Vegetables in "CROATIAN AGRICULTURE AT THE CROSSROADS", Zagreb, October 1996., The World Food Summit, Rome, November 13-14, 1996. Pili~ota, Prerada voa i povra. U: Hrvatska poljoprivreda na raskri~ju (Nacionalno izvjeae Republike Hrvatske), Izdava : Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva Republike Hrvatske, (velja a 1997), Zagreb. PAGE 1 PAGE 13 lpXZvZ dj$$P(R(())T*j*l*z*~******/0013&4(444Z5\566v6x6b7d7P8R889:9J:L:b:";>;|;~;~<<~==>>@@:A*CJCJCJ5CJCJ6 56CJ5CJ5WJlnpXZ^rtv$* $ & Fdh $ & Fdh$ & F+dh $ & Fdh$$JlnpXZ^rtv$*< Z P R T V Z bbdf $L^`bj  Z j v x                            L*< Z P R T V Z b$+$$$*$ & F *dh$ & F *dh$ & F*dh$ & F*dh$ & F*dh$ & F*dhbdf hC$$l    \}lU"          $$$$$$* $L^`bjw9$$l    H}lU"$$$$C$$l    \}lU"   Z j v ŸwC$$l    \}lU"$$$$9$$l    H}lU" v x 7N7P7b7d77777777888*8,8<8>8P8R8888888888999$9&989:9x9999999:::$:&:6:8: c4444444 55,5<5J5Z5\5^558o$$lִ /9!$  $$$$555555555566&6(686F6H6X6f6h6v6$$$$v6x66666677(7*7,7<7>7N7P7$$$$o$$lִ /9!$  P7b7d77777777888*8,8<8$$o$$lִ /9!$  $$<8>8P8R8888888888999$$o$$lִ /9!$  $$9$9&989:9x9999999:::$:$$$o$$lִ /9!$  $$$:&:6:8:J:L:T:V:X:Z:\:^:`:b:0$$o$$lִ /9!$  $$ 8:J:L:T:V:X:Z:\:^:`:b:d:$;<;>;@;H;J;\;^;p;r;|;~;;;<$<(<4<D<F<R<p<r<~<<<<==="=$=2=@=B=`=~=====>>>$>2>B>D>R>`>>>>>>>>?F?T?V?b?p????????@@@@R@~@@@@@@@@@@AA:A cb:d:$;<;>;@;H;J;\;^;p;r;|;$$$$$o$$lִ /9!$           |;~;;;<$<(<4<D<F<R<p<r<~<$$$$C$$l\FB!           ~<<<<==="=$=2=@=B=`=~=$$$$C$$l\FB!   ~=====>>>$>2>B>D>R>`>>>>>>>>|$$$$C$$l\FB!  >?F?T?V?b?p????????@@@@R@~@@pC$$l\FB!  $$$$@@@@@@@@@AA:AA@AAAAAAB$$C$$l\FB!  $$:AA@AAAAAABBB&B4B\B^B~BBBBBBBBBBBBBBBCC*C2C4CLCjCtCvCCCCCCCCDD6DBDjDDDDDDDDDDEEnEpEzE|EEEEEEE FFFF,F.FFHFXFFFFFFFFFVGXGdG|GGGGGG cBBB&B4B\B^B~BBBBBBB$$C$$l\FB!  $$ BBBBBBBBBCC*C mhhhe$$*C$$l\FB!  $$$$C$$l\FB!   *C2C4CLCjCtCvCCCCCCCY$$l    ֈO!I&              $$$$ CCDD6DBDjDD$$$$Y$$l    ֈO!I&DDDDDDDD$$$$Y$$l    ֈO!I&DDEEnEpEzE|EEEEX$$$$Y$$l    ֈO!I& EEEE FFFF,F.FFHFXFFFFFF,H$$$$Y$$l    ֈO!I&FFFFVGXGdG|GGp$$$$Y$$l    ֈO!I&GGGGGGGH$$$$Y$$l    ֈO!I&GGGHHHHhHjHvHxHHHHHHHIIII8I:IFIHIPI^IIIIIJ JJ JhJ|JJJJJJJJJKK.K>K@KHKJKLKNKPKRKTKKKKOSWWXXXXX&Y:YJY\YYYYYYYZZ2Z4ZK$$$$Y$$l    ֈO!I&>K@KHKJKLKNKPKRK($$$$Y$$l    ֈO!I&RKTKKKKOSWWXXXXX&Y:YJY\YY$$$*$Y$$l    ֈO!I&      YYYYYYZZ2Z4Z #                  $$ZZZZ[[[[ ["[*[,[D[R[`[v[$$o$$lִ7 > $  $$D[R[`[v[[[[[[[\*\,\>\@\N\P\f\h\x\z\\\\\\\\]]]](]*]<]>]J]L]N]]]]]]]]]]]]^ ^^^^F^d^~^^^^^^^^^^^^^^_4_6_F_H_Z_\_r_t__________```$`&`<`>`N`P`Z`\` cv[[[[[[[\*\,\>\@\N\P\f\h\$$o$$lִ7 > #          $$h\x\z\\\\\\\\]]]](]*]$$o$$lִ7 > #  $$\\J]L]^^^^__Z`\`a aaa`babfbbbcZcddeef*g,ggghhii4j6jjjkkFlGlllll(mfmmnnoo@pBp0q2qqqrrssDtFt uuuuOvPvvvvv0w`c5@CJOJQJmH5@OJQJmH5>*5CJ5CJCJCJS*]<]>]J]L]N]]]]]]]]]]]$$o$$lִ7 > #  $$]]^ ^^^^F^d^~^^^^^^^$$o$$lִ7 > #  $$^^^^^^^^_4_6_F_H_Z_\_r_h$$o$$lִ7 > #  $$r_t__________```$`&`$$o$$lִ7 > #  $$&`<`>`N`P`Z`\`^``````````\$$o$$lִ7 > #  $$\`^``````````````a a a6apaaaaaaaaaaaaaab#b0b1b:b;bDbEbPbQbZb[b`babebfbrbybbbbbbbbbbbbcZcdczcccc$d #  $$aaaaaaaab#b0b1b:b;bDbEb$$o$$lִ7 > #  $$EbPbQbZb[b`babebfbrbybbbbb$$o$$lִ7 > #  $$bbbbbbbbcZcdczcccc$d$$$*$o$$lִ7 > #                  $d #                  $$|e~eeeeeeeeeeeeeff$$o$$lִ7 > $  $$f,f:ffDfxffffffff gg$$o$$lִ7 > #          $$,f:ffDfxffffffff ggg g*g,g.gbg|gggggggggggggg&h>h@hXhZhlhnh~hhhhhhhhhhi i"i4i6iHiJi`ibitiviiiiiiiiiiiijj(j*j4j6j8jfjjjjjjjjjjjjjjjkk4kNk cgg g*g,g.gbg|ggggggggg$$o$$lִ7 > #  $$gggggg&h>h@hXhZhlhnh~hhh$$o$$lִ7 > #  $$hhhhhhhhi i"i4i6iHiJi`i$$o$$lִ7 > #  $$`ibitiviiiiiiiiiiiijh$$o$$lִ7 > #  $$jj(j*j4j6j8jfjjjjjjjjj$$o$$lִ7 > #  $$jjjjjjjkk4kNkRk`kbktkvk\$$o$$lִ7 > #  $$NkRk`kbktkvkkkkkkkkk lll l!l*l+l6l7l@lAlFlGlHl_ltllllllllllllllllllllll'm(m`mmmmmmm$np@pBpHp|pppp cvkkkkkkkkk lll l!l*l+l$$o$$lִ7 > #  $$+l6l7l@lAlFlGlHl_ltlllllll$$o$$lִ7 > #  $$lllllllllllllll$$o$$lִ7 > #  $$ll'm(m`mmmmmmm$n #                  vnnnnnnnoRonopo~ooooo$$o$$lִ7 > #                  $$oooooooooo p"p0p>p@p$$o$$lִ7 > $  $$@pBpHp|ppppppppqq$q&q0q$$$$o$$lִ7 > #          pppppqq$q&q0q2q4qhqqqqqqqqqqqqqqq2rJrLrdrfrxrzrrrrrrrrrrrs.s0sBsDsVsXsnspssssssssssss t t$t&t8t:tDtFtHtvtttttttttttuu uuuuDu^ubupuruuuuuu c0q2q4qhqqqqqqqqqqqqq$$$$o$$lִ7 > #  qqq2rJrLrdrfrxrzrrrrrrr$$$$o$$lִ7 > #  rrrrrs.s0sBsDsVsXsnspsss$$o$$lִ7 > #  $$ssssssssss t t$t&t8t:tl$$o$$lִ7 > #  $$:tDtFtHtvtttttttttttu$$o$$lִ7 > #  $$uu uuuuDu^ubupuruuuuuu\$$o$$lִ7 > #  $$uuuuuuvvv(v)v2v3v?v@vIvJvOvPvQvhv}vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv0w1w2wwx{j`acҎ,?@HR^fvwɏڏ#5R cuuuuuuvvv(v)v2v3v?v@vIv$$o$$lִ7 > #  $$IvJvOvPvQvhv}vvvvvvvvvv$$o$$lִ7 > #  $$vvvvvvvvvvvv$$o$$lִ7 > #  $$ vv0w1w2wwx{j$*$o$$lִ7 > #                  `ac08$$l    F Y     -$$l    0 Y    $*$$$*$$$*$$*Y^z$%,<=XܦīƫܫʮбF\>FH`df !&'NѰѭ̠̠ 6OJQJ EHOJQJEH5EHOJQJ5CJCJ 56CJ CJOJQJOJQJ 5OJQJ CJOJQJ5CJOJQJ5>*6@OJQJmH>*@OJQJmH<Ҏ,?@HR^fvw8$$l    F Y $*$$&d$*$$ $*$$&d$*$$ɏڏ#5RnĐ&'1$*$$8$$l    F Y       $*$$&d$*$$RnĐ&'12@PXYZ ˜]ǚ =?ABGqsuv{ٛܛFILMR|')+,=>ŸXY c12@PXYZ ˜Ɯ}xxxxuxxu$$*=$$l    F Y    $*$$$*$$8$$l    F Y ]ǚ ǰ|C$$l    \"U"      $ -$$l0U"    $$$=?ABGqsuv{$$l     "U"C$$l    \"U"$ $$ ٛܛFILMR|$$l     "U"$$ $ ')+,=>ŸXY $*$$$l     "U"$ $$  !"#$%&05:?DIb$$lִ T,"          $  !"#$%&05:?DIJZhinst|գڣ "#+017<=CIJPVW]bcij¤Ǥ̤ҤӤۤ"#)/56;< cIJZhinst|$ b$$lִ T,"          գڣ b$$lִ T,"  $  "#+017<=CIJP$ b$$lִ T,"  PVW]bcij¤Ǥ̤ҤӤۤHb$$lִ T,"  $ "#)/56;$ ;<ڦܦަ>@"$$* b$$lִ T,"          <ڦܦަ>@"ƫޫ"*19?GLMRZaiow|}ʬЬجܬݬ %&,-56<=EFPQV_fou} cƫޫjW$$l֞rfR U"                 6$$l\rfR U"          $$$ "*19?GLMRZaiow|W$$l֞rfR U"      $$$|}$$$W$$l֞rfR U"      ʬЬجܬ$$$W$$l֞rfR U"      ܬݬ $$$W$$l֞rfR U"       %&,-56<=EFP$$$W$$l֞rfR U"      PQV_fou}$$$W$$l֞rfR U"      $$$W$$l֞rfR U"      ƭϭѭ٭ޭ$$$W$$l֞rfR U"      ƭϭѭ٭ޭ߭  $&6>@P`btvz|̮ήbбұԱFH :N\^̴"f&.6>HPX`hpvƶжڶ cޭ߭$$$W$$l֞rfR U"        $&6>|$$$W$$l֞rfR U"      >@P`btvz|$$$W$$l֞rfR U"      ̮ήbбұԱFHd$*W$$l֞rfR U"              :N\^̴"f|$$N$$l  r i            $$&.6>HPX`hpvƶжڶ$$*06>FHJLNPdfz̹ι%,29?FMSZ`hou|ĺ˺Һں ")07?FMT\cjqyǻϻۻ c*06>FHJXQL$*U$$l  r i           $$$$N$$l  r i  JLNPdfz̹ιd$$l    ֞ t^ H&                $$$d$*ι%,29?FMSZ`hou|$$$ĺ˺Һں ")`$d$$l    ֞ t^ H&$$)07?FMT\cjqyǻϻۻ0$$$l     t^ H&$$#)07=CJQW]dipw$$l     t^ H&$$#)07=CJQW]dipwƼ̼Ҽؼ޼'(¾8PQa{|}  >CHLPTY[\~ cƼ̼Ҽؼ޼'(¾ش$*d$$l     t^ H&$$$8PQa{|}Ŭ$-$$l    0J #    $$$*NQ ( !'(*+,00JmH0J j0JU5@mH5>* CJOJQJ5CJOJQJ ^YYYYY$$-$$l    0J #$o$$l    ִJ jm #            >CHLPTY[\~$$l    J jm #$)$$l    (J jm #$$$&(*,.߸$$$$$l    J jm #$&(*,.023V[`ejoswx"',12NSY^ciouv*/49>BGKLkosw{ c.023V[`ejoswxڔ($$$l    J jm #$$"',12NSY^ciouv,,$$$l    J jm #$$*/49>BGKL$$$l    J jm #$$Lkosw{$$l    J jm #$$$"',167<AFKPUZ^_nprux{} 03579=?AB^bfilptwx c"',167<AFKPUZ^_npruxڠڄ$$$l    J jm #$$x{}ڨ$$$l    J jm #$$ 03579=?AB^bfilptwxڬڜ$$$l    J jm #$$ $$$l    J jm #$$ !%)-159=>QSUWY[^`auwy{}!&+056JNRUY]afg{ c !%)-159=>QSUWY[^`auwy{}ߌߤ$$$$$l    J jm #!$$$l    J jm #$$!&+056JNRUY]afg{$$$l    J jm #$$ 059=BGKOPڬ$$$l    J jm #$$ 059=BGKOP]aeimquz{ $(,0489_dinsx}  cP]aeimquz{|$$l    J jm #$$$ $(,0489_dinsڬ($$$l    J jm #$$sx} ڬڤ$$$l    J jm #$$ 58<?CGKOP^djou{$$$l    J jm #$$58<?CGKOP^djou{ *,z|~  ,-/0       O *,z|~ $*$$$l    J jm #$$ $ & F *$ 0 $ & F *$ 0 $ & F$$*  ,-./0&`#$$*#0&P . A!"n#n$S% [(@(NormalCJmH <A@<Default Paragraph Font,@,Header  9r &)@& Page NumberP|N            1$=0 <:H^RZajuP|    ( \N0w *v f!"#$b)@**V+,,.0//345v6P7<89$:b:|;~<~=>@BB*CCDDEFGHHFIJJ>KRKYZv[h\*]]^r_&``aEbb$d|efggh`ijjvk+lllvno@p0qqrs:tuuIvvv1IP;|ܬ Pޭ>Jι).Lx !Ps 0xz{|}~     !"$%& X+48::AGD[\`,fNkpuR<0y# !!2|3|=|@|K|N|Q|2|3|=|@|K|N|Q|Uprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatiku!C:\MSOFFICE\BOJA5555\STRGOSR2.DOCUprava za informatikuA:\STRGOSR2.DOCPTFC:\MSOFFICE\ivona\STRGOSR2.docPTFA:\STRGOSR2.doc^G3V:*0@.@. ^^^H^^^8^^ء^(^x3V3VȢ`S@.T @. @. @.D @. @. @.4@. @.Ԣ@.@Hewlett Packard LaserJet 6LLPT1:winspoolHewlett Packard LaserJet 6LHewlett Packard LaserJet 6Lpc XXA4 O4''''Hewlett Packard LaserJet 6Lpc XXA4 O4''''Hb b bbbbbbbbbbbbbb b"b#b(b*b,b-b.b/012346789:<=AG2K2L2M2OpRpTWXZ\_`b f j v { |P|@@@(@@@@ @"@$@*@,@.@0@4@6@8@:@@@B@D@H@J@T@X@\@^@`@@@d@f@h@j@@@n@p@r@t@@@x@z@@@@@@@4@@@D@@@@X@@@@@t@@@@@@@@GTimes New Roman5Symbol3& Arial7HRTimes"h7'7'if 4 #0} | STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVITKAUprava za informatikuPTFOh+'0  $ @ L X dpx!STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVITKArosTRAUprava za informatikuG praNormalzPTF2FMicrosoft Word 8.0k@F#@]Mw@Ā@Ā if՜.+,D՜.+,L hp|   E4}  !STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVITKA Title 6> _PID_GUIDAN{A6CC7D13-220F-11D2-8D96-0000F8030924}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&')*+,-./012346789:;<>?@ABCDIRoot Entry F #ɲK1Table(rWordDocument%NTUSummaryInformationA {00020D7(000-5DocumentSummaryInformation8K  :i=)ACompObj92$V STRGOSR2.doc" +00)A:\jCwCw0R :\9 ! O :i+00)A:\92$f budapest.doc"HCwS$  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q