Naslov
Primjena analgetika i interakcije lijekova
(Use of analgesics and drug interactions)

Autori
Kuča, Nikolina ; Samardžić, Ivana ; Marinović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 3. hrvatskog kongresa kliničke farmacije / - , 2022, 152-153

Skup
3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
analgetici ; interakcije lijekova ; javni ljekarnik
(analgesics ; drug-drug interactions ; community pharmacist)

Sažetak
Uvod Analgetici su jedni od najčešće propisivanih skupina lijekova. Optimalno upravljanje analgetskom terapijom maksimalizira njezinu korist, a smanjuje rizik od negativnih ishoda liječenja. Interakcije lijekova važan su aspekt optimalne primjene analgetika. Svrha rada Svrha ovog rada bila je utvrditi značajke analgetske farmakoterapije i utvrditi potencijalne klinički značajne interakcije lijekova kod pacijenata kojima je u terapiji propisan analgetik. Metode U analizu su uzete farmakoterapije propisane na recept pacijenata koji su u terapiji imali propisan barem jedan analgetik te minimalno još jedan lijek na recept. Analizirane su farmakoterapije pacijenata koji su imali 18 i više godina. Farmakoterapija je uzorkovana iz tri javne ljekarne iz tri različita grada Hrvatske: Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupno je uzorkovano 296 farmakoterapijskih kartica od kojih je za daljnju analizu izuzeto 88 kartica onih pacijenata koji su u terapiji imali propisan barem jedan analgetik na recept. Bezreceptni analgetici nisu uzeti u analizu budući da službeni registri bezreceptnih lijekova nisu dostupni u javnim ljekarnama. Za analizu podataka korišten je program Lexicomp koji kategorizira interakcije u 5 stupnjeva prema kliničkoj značajnosti (A ; B ; C ; D i X). Analizirane su samo klinički značajne interakcije C, D i X stupnja. Kod primjene lijekova koji su kategorizirani kao interakcija C stupnja potreban je pojačan nadzor pacijenta, dok je kod interakcija D stupnja nužna procjena koristi i rizika primjene te je važno razmotriti modifikaciju terapije. Primjena lijekova koji su klasificirani kao interakcija X stupnja smatra se kontraindiciranom. U analizu su uzeti opioidni i neopioidni analgetici koji su prema Anatomsko- terapijsko-kemijskoj klasifikaciji (ATK) označeni kao N02A skupina za opioidne analgetike, te N02B i M01A skupine za neopioidne. Dijagnoze bolesti klasificirane su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB). Rezultati Najveći broj pacijenata kojima je propisan analgetik na recept pripada dobnoj skupini od 65 do 80 godina, tj. skupini osoba starije životne dobi. Prosječno je u terapiji pacijentima bilo propisano 7 lijekova, dok je pacijent prosječno imao prisutna 4 komorbiditeta prema MKB klasifikaciji bolesti. Najčešći komorbiditet bila je arterijska hipertenzija (MKB I10), a potom slijede bolesti koje se odnose na psihijatrijske poremećaje (MKB F00-F99), bolesti probavnog sustava (MKB K00-K93) i dislipidemije (MKB E78). Kod 81, 8% pacijenata uključenih u istraživanje ustanovljena je minimalno jedna potencijalna klinički značajna interakcija analgetika s drugim lijekom. Primjena kombinacije različitih analgetika zabilježena je kod 30, 7% pacijenata s time da su najčešće propisivane bile kombinacije neopioidnih i opioidnih analgetika. Najčešće propisan analagetik bio je tramadol (kod 34, 1% pacijenata). Tramadol je propisivan u monoterapiji, u kombinaciji sa neopioidnim analgeticima ili s drugim opioidima. Od neopioidnih analgetika najčešće je korišten ibuprofen (kod 27, 2% pacijenata). Ukupno je utvrđeno 429 potencijalnih klinički značajnih interakcija lijekova kod uključenih pacijenata, od čega su 45, 9% bile interakcije s analgetskom terapijom. Najčešći opiodini analgetik u utvrđenim interakcijama bio je tramadol, a najčešći neopioidni ibuprofen. Opioidni analgetici većinom su utvrđeni u interakcijama s drugim lijekovima koji djeluju na živčani sustav od kojih su najčešće bili zastupljeni benzodiazepini, antipsihotici, Z- lijekovi i antihistaminici. S obzirom da navedeni lijekovi djeluju kao depresori središnjeg živčanog sustava, najčešća moguća posljedica bila je depresija središnjeg živčanog sustava. Najčešće interakcije neopioidnih analgetika utvrđene su s antihipertenzivima čije su potencijalne posljedice smanjenje antihipertenzivnog učinka antihipertenziva i povećan rizik od nefrotoksičnosti. Zaključak Analgetici na recept najčešće se propisuju starijim pacijentima s politerapijom i komorbiditetima. Utvrđena je visoka izloženost potencijalnim interakcijama analgetika u farmakoterapiji propisanoj na recept. Važno je naglasiti da je primjena analgetika te pojavnost interakcija analgetika sigurno i veća s obzirom da su određeni neopioidni analgetici dostupni i u bezreceptnom obliku izdavanja. Važnu ulogu u sigurnoj primjeni analgetika ima javni ljekarnik budući da tijekom izdavanja farmakoterapije često ima uvid u cjelokupnu farmakoterapiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA