аЯрЁБс;ўџ ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ§џџџ)ўџџџ*  !"#$%&'(+ўџџџўџџџ,-./01234ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF†Š}D0ЖН€CompObjџџџџџџџџџџџџbWordDocumentџџџџџџџџэ]ObjectPoolџџџџ†ѕТ90ЖН†ѕТ90ЖНўџџџ ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;ўџ ўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0а˜м D h Œ Адј @d ˆЌџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ(C:\MSOFFICE\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOTprof. dr. Andrija Pozderovi}Andrija PozderoviцAndrмЅe=Р e7Eэ]BVžVžžWžWžWžWžW8X8X8X8X8XHX RX"8X]EtXtX"–X–X–X:Y:Y:Y‹ZZZZЊZЦ[т\E]T™]T]žW:Y%&–XЄ:Y:Y:Y]:YžWžW–XtX:Y:Y:Y:YžW–XžW–X‹ZВW2фWTžWžWžWžW:Y‹Z:YQ:Yprof. dr. Andrija Pozderovi} Prehrambeno tehnolo{ki fakultet Osijek STRATE[KI PRAVCI OBNOVE I RAZVITKA PREHRAMBENE INDUSTRIJE ISTO^NE HRVATSKE Uvod Poljoprivredno zemlji{te u Isto~noj Hrvatskoj odnosno u Slavoniji i Baranji je najkvalitetnije zemlji{te u Republici Hrvatskoj s velikim mogu~nostima proizvodnje kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Najve}i udio u gospodarstvu ove regije ima poljoprivredna proizvodnja koja je prije rata bila relativno razvijena s najve}im prirodima po jedinici povr{ine u Hrvatskoj. Dana{nje stanje je vrlo te{ko u stru~nom i ekonomskom pogledu, uzrokovano je najve}im djelom ratom, pretvorbom i drugim problemima. Isto~na Hrvatska je u Domovinskom ratu pretrpjela najve}a razaranja, ljudske `rtve, raseljavanje stanovni{tva i okupaciju najisto~nijeg dijela kroz proteklih 6 godina. Posljedica rata su uni{tena privatna poljoprivredna gospodarstva, zapu{ten dio zemlji{ta, poreme}ena proizvodnja na povr{inama koje se obra|uju. Na slobodnom dijelu Isto~ne Hrvatske neposredne i posredne posljedice rata, raspad i pretvorba biv{ih kombinata i PIK-ova, nedovoljni i skupi krediti, disproporcija cijena proizvoda i repromaterijala, usitnjenost gospodarstva i neprofitabilna proizvodnja osiroma{ili su poljoprivredna gospodarstva, smanjili ulaganja u proizvodnju, zaustavili obnovu istro{enih strojeva. Posljedica toga su manji prirodi proizvoda i manja ukupna proizvodnja. Kako je prerada poljoprivrednih proizvoda i prehranbena industrija logi~an nastavak poljoprivredne proizvodnje to su svi navedeni problemi kao i posljedice rata, zaostajanje u razvoju i unapre|enju tehnologije, problemi u pretvorbi, gubitak tr`i{ta doveli do smanjenja proizvodnje i zatvaranja nekih pogona. Razvoj prerade poljoprivrednih proizvoda ima veliko zna~enje za ukupnu u~inkovitost poljoprivredne proizvodnje, za valorizaciju tih proizvoda i sigurno tr`i{te (1). Zato se o~ekuje da }e prehrambena tehnologija na}i odgovaraju}e mjesto u strategiji razvoja Isto~ne Hrvatske. Klju~ne rije~i: Isto~na Hrvatska, gospodarstvo, obnova, razvitak, poljoprivredni proizvodi, prerada, prehrambena industrija, obiteljska gospodarstva Sada{nje stanje i stanje prije rata Podaci za poljoprivrednu proizvodnju i preradu tih proizvoda u Slavoniji i Baranji za proteklih {est godina su nepotpuni. Zbog toga su kori{teni podaci za 1990 g. Prema tim podacima u toj godini se na podru~ju Slavonije i Baranje ostvarilo 54% od ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj (2). Najve}i udio regije bio je u proizvodnji osnovnih ratarskih proizvoda p{enice, je~ma, kukuruza, {e}erne repe, suncokreta, uljane repice i soje, taj udio se kretao od 50 do 99%. Manji udio je bio u proizvodnji vo}a i povr}a od 15 do 55%. U predratnom periodu udio prehrambene industrije u dru{tvenom proizvodu ukupnog gospodarstva i u dru{tvenom proizvodu djelatnosti industrije i rudarstva Hrvatske je opadao. Proizvodnja prehrambenih proizvoda je imala udio u dru{tvenom proizvodu hrvatskog gospodarstva ne{to vi{e od 3%. Stupanj otpisanosti osnovnih sredstava bio je visok, {to ukazuje da je jo{ tada bio zastario dio tehnologije i opreme (3). To ukazuje da je prehrambena industrija u cijeloj Hrvatskoj bila nedovoljno razvijena. S obzirom na sirovinsku osnovu odnosno na stupanj razvijenosti poljoprivredne proizvodnje prehrambena industrija na podru~ju Slavonije i Baranje je bila nedovoljno razvijena. Postoje}i dio ove industrije bio je najve}im dijelom tzv. bazna prehrambena industrija ({e}erane, mlinovi, tvornica ulja). Premda se najve}i dio suncokreta (preko 90%), soje (preko 80%) i uljane repice (oko 50%) proizvodio u ovoj regiji udio ove regije u proizvodnji biljnih ulja i masti u Hrvatskoj je bio 4,5%. To ukazuje da nit tzv. bazna prehrambena industrija nije bila dovlljno razvijena (3 i 4). Naro~ito nije bila dovoljno razvijena prehrambena industrija vi{eg stupnja finalizacije za koju su ulje, bra{no, {e}er, vo}e, povr}e, meso i mlijeko osnovne sirovine. Sada{nje stanje poljoprivredne proizvodnje, prerade poljoprivrednih proizvoda i prehrambene industrije u Isto~noj Hrvatskoj je ispod razine do 1991 g. Od po~etka rata u Isto~noj Hrvatskoj nije bilo zna~ajnih investicija u nove preradbene kapacitete, za rekonstrukciju i unapre|enje tehnologije postoje}ih kapaciteta prehrambene industrije. Jedan dio pogona je ratom uni{ten ili devastiran, neki stoje van funkcije vi{e godina. Dio pogona je zbog navedenih razloga zatvoren a oni koji rade velikim dijelom rade smanjenim kapacitetom. Pravci obnove i razvitka prerade poljoprivrednih proizvoda i prehrambene industrije Na prelazu iz industrijskog u informati~ko dru{tvo u kojem se nalazimo trendovi gospodarstva u svijetu pokazuju znatan porast zaposlenosti i udjela u gospodarstvu informacijskih i uslu`nih djelatnosti a znatno smanjenje udjela poljoprivrede i proizvodnje (5 i 6). U takvom okru`enju u Isto~noj Hrvatskoj ne mo`emo o~ekivati da }emo posti}i blsgostanje i visok stupanj razvijenosti razvojem samo poljprivredne proizvodnje i prerade tih proizvoda, ve} razvojem i drugih grana gospodarstva. Neki uva`eni stru~njaci smatraju da se u Hrvatskoj ne treba baviti sitnim pobolj{anjima i malim racionalizacijama i da bez izrazito velikih stopa rasta i razvoja Hrvatska ne}e dugo sti}i razvijene zemlje (6). Ovaj model je te{ko u potpunosti primjenjiv na Isto~nu Hrvatsku zbog situacije najve}im dijelom uzrokovane ratom. Potrebo je barem u prvoj fazi postupno, obnovom i oporavkom stvoriti osnovu za kasnije ve}e stope rasta i razvoja. U skladu s tim treba obnoviti poljoprivrednu proizvodnju i privatna poljoprivredna gospodarstva, vratiti raseljeno stanovni{tvo te obnoviti proizvodnju u preradbenim kapacitetima prehrambene industrije tamo gdje je to racionalno i mogu}e. Sistemskim i ekonomskim mjerama (za{titom i subvencijom) po uzoru na razvijene zemlje osigurati sve pretpostavke za proizvodnju kvalitetnih poljoproivrednih proizvoda po cijenama konkurentnim na svjetskom tr`i{tu. To podrazumjeva i ujedna~avanje cijena energije i potro{nog materijala u odnosu na europsko i svjetsko tr`i{te. Potrebno je promjeniti sada{nju strukturu proizvodnje i prilagoditi je tr`i{tu i potrebama prerade. Nu`no je organizirati tr`i{te poljoprivrednih proizvoda, otkup, veletr`nice i hladnja~e. U strukturi proizvoda potrebno je pove}ati proizvodnju mlijeka, mesa, vo}a i povr}a za plasman u svje`em stanju i za preradu. Pove}ati proizvodnju {e}erne repe, industrijskog bilja (soje, suncokreta, uljane repice) i kvalitetnih sorti p{enice. Tako }e biti stvoren temelj za razvoj prerade poljoprivrednih proizvoda i prehrambene industrije odnosno za proizvodnju prehrambenih proizvoda konkurentnih na europskom i svijetskom tr`i{tu. Ovaj temelj nije sam po sebi dovoljan da bi do toga razvoja i do{lo, potrebno je osigurati pristup investicijskom kapitalu, osigurati mehanizme po kojima }e mo}i do}i do konkretne realizacije neke investicije, po pojedinim fazama do njezinog zavr{etka. Da bi do realizacije ovih investicija do{lo suvremena znanost i prehrambeni tehnolozi moraju definirati pravce razvitka prerade poljoprivrednih proizvoda i u suradnji sa ekonomistima izraditi konkretne investicijske programe (projekte) od idejnih projekata, studija isplativosti do izvedbenih projekata. Za realizaciju ovih programa uz neophodnu interdisciplinarnu suradnju imamo solidnu intelektualnu osnovu. Premda }e biti potrebno najve}i dio opreme nabaviti iz uvoza, nije potrebna kupovina tehnolo{kih rije{enja i licenci, ne treba ih niti potpuno isklju~iti ali to ne treba biti orijentacija. Dugoro~ne poslovne koperacije, poslovno-tehni~ka suradnja i zajedni~ke investicije sa inopartnerima mogu donjeti kapital, marketing i tr`i{te (5). Sada{nja sitacija je takva da ne postoji dovoljan interes za realizaciju konkretnih ovakvih projekata ali niti postoje}i mehanizmi za realizaciju investicija po fazama nisu prilago|eni na{im uvjetima. Privatni poduzetnici koji pokazuju izvjestan interes nemaju dovoljno vlastitog kapitala niti mogu dobiti kredit. Da bi do realizacije investicija do{lo potrebo je osigurati inicijalna sredstva za izvedbu idejnih tehnolo{kih rje{enja i studije isplativosti koji predstavljaju prvu fazu ralizacije investicije, potrebnu i za realizaciju kredita. Program koji je izra|en do ove faze mo`e se smatrari konkretnim investicijskim programom sve ostalo je samo ideja, ovakvi programi nedostaju. Jedno od mogu}ih rije{enja je da se na nivou Dr`ave ili @upanija osiguraju sredstva za izradu ovakvih programa do studije isplativosti, koji bi se nudili doma}im i stranim investitorima, sredstva bi vratili realizacijom investicije. Na taj na~in bi se moglo pove}ati interes i pokrenuti ulaganja u ovu granu gospodarstva ali i usmjeriti ulaganja u odre|ene prioritetne programe. Programima razvoja proizvodnje hrane odnosno proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj potrebno je prvo zadovoljiti vlastite potrebe i potrebe turizma ali odre|eni dio proizvodnje usmjeriti u izvoz. Dana{nja proizvodnja u nekim granama ne zadovoljava niti vlastite potrebe. U Hrvatskoj postoje dovoljni prirodni potendijali za proizvodnju hrane za vlastite potrebe i za izvoz. Razvoj prerade poljoprivrednih proizvoda u Isto~noj Hrvatskoj je mogu}e ostvariti kroz mala i srednja obiteljska gospodarstva i industrijske pogone (tvornice). Mala i srednja obiteljska gospodarstva zapo{ljavaju mali broj radnika prete`ito iz obitelji, djeluju u okviru privatnog posjeda vezana uz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju ili uz otkup dijela tih proizvoda od drugih proizvo|a~a. Kapaciteti prerade su mali sa niskim ulaganjima. Prednost im je {to su zbog svoje veli~ine fleksibilna i prilagodljiva tr`i{tu, {to proizvode sirovine djelom ili u potpunosti sami. Ova gospodarstva su prikladna za preradu koja u pravilu uklju~uje ni`e stupnjeve obrade sa nekoliko operacija i jednostavnim procesima. Nisu prikladna za slo`enije tehnologije i procese koji zahtjevaju zna~ajnu infrastrukturu, pri ~emu je zbog malih kapaciteta upitna ekonkmi~nost. Obiteljskim gospodarstvima mogu}e je obuhvatiti slijede}e programe:  Proizvodnja i prerada mesa proizvodnja i plasman svje`eg mesa, prerada mesa u polutrajne i trajne kobasice, kulen, {unka i drugo.  Proizvodnja i prerada mlijeka proizvodnja i plasman pasteriziranog i steriliziranog mlijeka, prerada mlijeka u fermentirane i nefermentirane proizvode sir, maslac, namazi i drugo.  Proizvodnja i prerada vo}a i povr}a proizvodnja i plasman svje`eg vo}a i povr}a, prerada u kompote, salate, marinirane i pasterizirane proizvode, su{ene proizvode, fermentirane i druge.  Proizvodnja i prerada bra{na proizvodnja bra{na, prerada u pekarske i slasti~arske proizvode, gotove i polugotove konzervirane proizvode.  Proizvodnja i plasman sortnih vina i vo}nih rakija. Dio prerade poljoprivrednih proizvoda koji }e se realizirati kroz industrijske pogone obuhva}a tzv. baznu prehrambenu industriju sa proizvodnjom {e}era, bra{na, jestivog ulja, mlijeka i mesa i pogone sa vi{im stupnjem finalizacije. Premda je tzv. bazna prehrambena industrija do sada imala najve}i udio u ovoj grani gospodarstva Isto~ne Hrvatske potrebno ju je i dalje razvijati. U postoje}oj industriji nu`na je modernizacija i racionalizacija tehnolo{kih procesa sa uvo|enjem kompjutorskog vo|enja procesa. U Hrvatskoj postoje ~etiri {e}erane od toga su tri u Isto~noj Hrvatskoj. Potrebno je i dalje postojanje ove industrije, nije potrebno pro{irivanje kapaciteta prerade, potrebno je pove}ati proizvodnju {e}erne repe. Jedan od razvojnih prioriteta bi trebao biti izgradnja pogona za mokru preradu kukuruza do glukoznig sirupa, glukoze, {kroba, derivata {kroba, glutena i drugo. To je mogu}e ostvariti rekonstrukcijom i dogradnjom jedne od {e}erana pri }emu bi se ta tvornica preorijentirala samo na tu proizvodnju ili na preradu kukuruza u peridu kada se {e}erna repa ne prera|uje ili izgadnjom potpuno nove tvornice. S obzirom na sirovinsku osnonu u Isto~noj Hrvatskoj treba pve}ati kapacitete prerade sjemena uljarica do jestivog ulja i sa~me. Kod toga bi bila nu`na specijalizacija pojedinih pogona na preradu suncokreta, soje i uljane repice. Pored prerade soje u jestivo ulje mogu}e je izgraditi pogon za suhu i mokru preradu soje (razli~iti tipovi sojinog bra{na, krupica, teksturirani proteini, sojino mlijeko, mlijeko u prahu, jogurt, namazi i deserti). Da bi se postigao vi{i stupanj razvitka Isto~ne Hrvatske potrebno je razvijati i prehrambenu industriju s vi{im stupnjem finalizacije koja velikim dijelom koristi proizvode tzv. bazne prehrambene industrije. Potrebno je razviti proizvodnju proizvoda s vi{im stupnjem finalizacije na bazi biljnih ulja, razli~ite biljne masti, majoneze, razne namaze i emulgatore. Na bazi bra{na, {e}era, mlijeka, vo}a i povr}a, mesa razvijati proizvodnju proizvoda vi{eg stupnja finalizacije slijede}i suvremene trendove u pogledu asortimana, tehnologije i procesno tehnolo{kih rje{enja. U asortimanu proizvoda treba staviti te`i{te na minimalno procesiranu u {to ve}oj mjeri prirodnu, pripremljenu, polupripremljenu i lako pripremljivu hranu. Kod razvoja ovih programa treba dati prioritet pogonima sa primjenom niskih temperatura sa hla|enjem i smrzavanjem. Dok je u svijetu rasla proizvodnja i potro{nja smrznutih gotovih i polugotovih proizvoda, Hrvatska je u tome zaostajala a posebno Slavonija i Baranja. Potrebno je izgraditi pogone za proizvodnju smrznutog vo}a, povr}a i prera|evina, mesa i preraa|evna, polugotovih i gotovih pekarskih proizvoda i slastica. Razvoj prehrambene industrije potrebno je uskladiti sa potrebama hrvatskog tr`i{ta zadovoljavaju}i vlastite potrebe i potrebe turizma. Prema izvozu usmjeriti proizvode koji su svojom kvalitetom i cijenom konkurentni. Prema primjeru nekih zemalja sli~nih Hrvatskoj prednost treba dati kvalitetnim auhtotonim proizvodima na primjer neki mesni proizvodi, kvalitetno svje`e vo}e i povr}e i prera|evine, visoko kvalitetna sortna vina. Zaklju~ak  Za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, sirovina potrebnih za razvoj prerade i prehrambene industrije u Isto~noj Hrvatskoj postoje prirodni uvjeti (kvalitetno zemlji{te, klimatski uvjeti i iskustvo proizvo|a~a)  Da bi se iskoristili ti uvjeti i stvorila osnova za razvoj prerade i prehrambene industrije potrebno je:  Vratiti raseljeno stanovni{tvo u Isto~noj Hrvatskoj i obnoviti poljoprivredna gospodarstva  Dr`avnim, sistemskim i ekonomskim mjerama stimulirati poljoprivrednu proizvodnju, pove}ati ekonomi~nost  Promjeniti strukturu poljoprivrednih proizvoda, pove}ati proizvodnju mlijeka, mesa, vo}a i povr}a i industrijskog bilja  Razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda i prehrambenu industriju kroz -- mala i srednja obiteljska gospodarstva -- industrijske pogone  Razvijati i dalje tzv. baznu prehrambenu industriju, naro~ito mokru preradu kukuruza, mokru i suhu preradu soje, proizvodnju biljnih ulja i masti  Razvijati prehrambenu industriju vi{eg stupnja finalizacije koja se bazira na preradi bra{na, {e}era, biljnih ulja, mesa, vo}a, povr}a i mlijeka  Podi}i pogone za preradu i proizvodnju smrznutih proizvoda na bazi vo}a, povr}a, mesa, pekarskih proizvoda i mlijeka  Obnoviti postoje}u prehrambenu industriju tamo gdje je to mogu}e i isplativo, modernizacijom i racionalizacijom tehnolo{kih procesa  Osigurati sredstva i izraditi programe (projekte) do studije isplativosti koji bi se mogli nuditi potencijalnim investitorima Literatura 1. S. Grba, T. Lovri}, V. Mari}, Prehrambena tehnologija i biotehnologija u razvoju Hrvatske, 2. Hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Zagreb 15-17. lipnja (1994). 2. I. Ba~i}, J. Pavi}, Istra`ivanje kapaciteta i proizvodnje poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Slavoniji i Baranji s ciljem njihove optimalizacije u ratnim uvjetima, Osijek, 1-48 (1992). 3. Znanstvene osnove dugoro~nog dru{tveno ekonomskog razvoja Hrvatske, Prehrambena industrija i biotehnologija, 1. Prehrambena industrija, Ministarstvo znanosti Hrvatske, Zagreb, 8-270 (1990). 4. A. Pozderovi}, @. Ugar~i}, V. Pili`ota, Strategija obnove i razvitka prehrambene industrije bazirane na preradi sirovina biljnog porijekla, Znanstveni skup Obnova i razvoj Isto~ne Hrvatske, Bizovac 23 i 24 lipnja (1992). 5. J. Baoti}, A. Bilu{i}, Uspje{no hrvatsko gospodarstvo, Zbornik radova, INTERCON-savjetovanje, Hrvatski uspjeh kroz zajedni{tvo i cjelovitu promjenu, Zagreb, Split, Bizovac, Zadar, Vara`din, Pula, velja~a-o`ujak (1997). 6. M. Cimerman, Cjeloviti Reengineering, Zbornik radova, INTERCON- savjetovanje, Hrvatski uspjeh kroz zajedni{tvo i cjelovitu promjenu, Zagreb, Split, Bizovac, Zadar, Vara`din, Pula, velja~a-o`ujak (1997). PAGE  PAGE 3 ™Єв/Ѕт=ІпЇnЈnЉ00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(0 0&‘‘(00&‘‘(00&Є‘(00&Є‘(00&Є‘(0 0&Є‘(0 0&Є‘(аЯрЁБс;ўџ ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџija Pozderoviц@†)0ЖН@@†)0ЖН@FУ#Microsoft Word 6.02џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ=FLM‰ЎАЕш і ј š П ЧЄ*Ѕ*Ї*С*.+/+1+Q+ъ+ы+,Њ,Ћ,­,Ў,А,Ь,@-A-C-y-й9х9ч9ш9Ф:Х:3;4;”;•;<<•<–<B=C=к=л=q>r>ь>э>v?w?@@EE$E%E&E(E)E/E0E1E2E3E6E7EOHќљїљїќѕѕїљѓїэїэїэїїэїэїїфффффффффффїомомомомомкuP uDPuD]ac uDa]VUV]]cP=MZ‰ЏАЕЖЗ д y ч ш 9 ˆ š О П БЦЧёђѓєM!o$p$q$r$s$|%'Ѓ*Є*Т*§ƒ& њƒ& їƒ& њƒ& єƒ& їїƒ& §ƒ& їƒ& ёёƒ& ёƒ& ёƒ& ёƒ& ёƒ& яяƒ&яƒ&ёƒ& ёƒ& ёƒ& ёƒ& їƒ& њƒ& ьƒ& їїƒ& їƒ& їƒ& їƒ& ї#ƒ& ї ƒ& їƒ& їƒ& їƒ& їƒ& їƒ& їƒ& ї ƒ& чƒ& їа)Т* +-+.+O+ +щ+ъ+,[,Ћ,­,Э,->-@-w-x-y-b.c.d.e.f.g.т18Ы9Ь9Э9Ю9Я9а9б9в9г9д9е9ж9ф9х9ц9ч91::У:§ƒ& §§ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& § ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& -У:Ф: ;2;3;„;“;”;м;<<S<<•<т<=A=B=‘=й=к=+>p>q>Н>ы>ь>2?u?v?Ш?љ?њ?ћ?ќ?§?ў?џ?@@@@@@@@§ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& -@]@Њ@к@&AuAŸAцA,BdBЌBѕB@CJC”CкC$D.DqDСDEEEEEEE E E E E EEEEEEEEEEEEEEE§ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& §ƒ& -EEE&E'E(E3E4E5E6E7E§ƒ& ћƒ& єђћє ђƒ& ћћћƒ& `ќџ% K @ёџ Normal ]a c.@. Heading 1 №< U]ck*@* Heading 2 №<UV](@( Heading 3 №<U]*@* Heading 4 №<UV]"A@ђџЁ"Default Paragraph Font @ђ Header рР!)@Ђ Page NumberB@ Body Textx&C@"&Body Text Indenthx7B7Eџџџџ!џџ!џџ!џџ!џџ џџ џџ џџ џџšѓr!e+д6=B7B$ OH%Т*У:@E7E&'()* !!џ€Є'.(ъ(­)@*ч6Ф738”89•9B:к:q;ь;v<7BOEEЏEпEF?FoFŸFЯFџF/G_GGПGяGHQAndrija Pozderoviц)C:\MSOFFICE\FAKULTET\REFERAT\REFERAT5.DOCAndrija Pozderoviц(C:\MSOFFICE\FAKULTET\REFERAT\REFERAT.DOCAndrija Pozderoviц(C:\MSOFFICE\FAKULTET\REFERAT\REFERAT.DOCAndrija Pozderoviц(C:\MSOFFICE\FAKULTET\REFERAT\REFERAT.DOCAndrija Pozderoviц(C:\MSOFFICE\FAKULTET\REFERAT\REFERAT.DOCAndrija PozderoviцA:\REFERAT.DOCџ@HP LaserJet 4LLPT1:HPPCL5EHP LaserJet 4L  Dзќџ €Щ“№L3џ, HP LaserJet 4L  Dзќџ €Щ“№L3џ, €€€ETimes New Roman Symbol &Arial&HRITC_Bookman"ˆаhѓК'†ѓК'†ƒYTprof. dr. Andrija Pozderovi}Andrija PozderoviцAndrija PozderoviцаЯрЁБс