Pregled bibliografske jedinice broj: 1254630
Opća aritmetika književnokritičarskih (ne)jednadžba
Opća aritmetika književnokritičarskih (ne)jednadžba // Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara - Prilozi sudionika Okruglog stola 24. susreta, 1-2 (2022), 47-60 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 1254630 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Opća aritmetika književnokritičarskih (ne)jednadžba
(General arithmetic of literary critics' (non)equations)
Autori
Horvat, Jasna ; Lendić, Slaven
Izvornik
Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara - Prilozi sudionika Okruglog stola 24. susreta (1334-7772) 1-2
(2022);
47-60
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
dugovječnost teksta ; medij promjene ; marketing ; tržišna kritika ; kanonska kritika ; citatnost
(longevity of the text ; medium of change ; marketing ; market criticism ; canonical criticism ; citability)
Sažetak
Aritmetika (grč. ἀρıϑμητıϰὴ τέχνη) ili umijeće računanja može se doživjeti kao umjetnost provođenja osnovnih matematičkih operacija na brojevima, dok je njezina izvedenica – opća aritmetika – umjetnost u kojoj se računske operacije provode s pomoću slova ili, kako ih nazivaju matematičari, općih brojeva. Pođe li se od teze da je književna kritika disciplina koja rabi (barem u nekoj mjeri) osnovne aritmetičke operatore, postavlja se pitanje objektivnosti tržišnih kritičarskih prosudba jednoga književnoga teksta posebice imajući na umu da su tržišni književni kritičari kao medij (tržišne) promjene izloženi izravnim utjecajima tržišnih lobija. Promotre li se autori i tekstovi kao opći brojevi, a elementi kritičarske prosudbe kao aritmetički operatori, dolazi se do opće aritmetike književno kritičarskih (ne)jednažba u kojoj su kriteriji za objektivno valoriziranje književnoga teksta subjektivni dojmovi kritičara, nerijetko povezanih s političkim i svjetonazorskim opredjeljenjima izdavača/nakladnika ili autora, a ne s estetskim i stilističkim prosudbama teksta. Kako pokazuje povijest, premda je kritika medij promjene, točnost se kritičarske prosudbe potvrđuje tek u budućnosti, a jedan od kriterija kritičarske vrsnoće prepoznavanje je dugovječnog teksta (po Escarpitu – život teksta na dugi rok) čija će dugovječnost dati dodanu vrijednost svim prethodnim kritikama, osvrtima i bilješkama. Primjer takve teze potvrđuje Ivan Panonac/Jan Panonije (Janus Pannonius ili Ivan Česmički, 1434. – 1472.) čiji su tekstovi oživljeni u književnim kritikama Ivana Sakcinskog, Miroslava Krleže i Matije Štahana te u književnim radovima Ivana Supeka i Jorgea Luisa Borgesa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Osijek
Profili:
Jasna Horvat
(autor)