Naslov
Estuariji rijeka u jadranskom slivu na području Republike Hrvatske
(Estuaries of the Adriatic basin in the Republic of Croatia)

Autori
Vitlov, Nina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu

Mjesto
Zadar

Datum
15.07

Godina
2022

Stranica
54

Mentor
Zubak Čižmek, Ivana

Ključne riječi
estuarij ; Jadransko more ; bioraznolikost ; salinitet ; produktivnost
(estuary ; Adriatic Sea ; biodiversity ; salinity ; productivity)

Sažetak
Estuariji su jedinstvena staništa ; u njima organizmi nalaze hranu, mjesto za razmnožavanje te zaštitu od predatora. Glavni čimbenici o kojima ovisi živi svijet u estuariju su salinitet, sedimentacija te količina otopljenih nutrijenata. Salinitet je promjenjiv i ovisi o količini miješanja slatke i slane vode. Rijeke donose velike količine materijala te je najčešći tip sedimenta koji pokriva dno estuarija pijesak ili mulj. Promjene fizikalno-kemijskih čimbenika su česte te se mali broj organizama može u potpunosti prilagoditi. Neke od najvažnijih prilagodbi su sposobnost osmoregulacije i pričvršćivanja za meko dno. Mnogi organizmi se u nepovoljnim uvjetima zakopavaju u sediment ili otplivaju. Biljke na rubovima estuarija mogu pohraniti velike količine vode u tkivima ili izlučuju višak soli preko žlijezda. U estuariju se nalaze fotosintetski organizmi koji osiguravaju primarnu proizvodnju tokom cijele godine, a i rijekama se donose velike količine nutrijenata. Povećan unos nutrijenata u estuarij ima štetne posljedice kao što su: hipoksija, anoksija, štetno cvjetanje algi te gubitak bioraznolikosti. Estuariji su područja pod velikim antropogenim utjecajem i eutrofikacija je često prisutna. Najveći doprinos eutrofikaciji estuarija imaju silicij, dušik i fosfor. Silicij koriste organizmi za izgradnju svoje ljušture. Fosfor se unosi kanalizacijom te poljoprivrednim sredstvima. Dušik može ulaziti kao nusprodukt pročišćavanja otpadnih voda, iz atmosfere te izravno rijekama. U Jadranskom moru nalazimo brojne zaljeve i visoko stratificirane krške estuarije, obogaćene anorganskim i organskim tvarima. Stvaraju ih krške rijeke u područjima gdje izmjena plime i oseke nije velika. Ti su ekosustavi jedinstveni po svojim obilježjima i karakteristični za krško obalno područje Republike Hrvatske te ih je potrebno proučavati kako bi se doprinijelo njihovoj učinkovitoj zaštiti i održivom korištenju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA