Naslov
Kvaliteta života hospitaliziranih neuroloških bolesnika
(Quality of life of hospitalized neurological patients)

Autori
Novak Valentina, Vargek Petra

Izvornik
Sestrinski glasnik (1331-7563) Vo2 (2019), No1; 33-37

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
neurološki pacijenti • produženo bolničko liječenje • kvaliteta života
(neurological patients • extended hospital treatment • quality of life)

Sažetak
Uvod: Neurološki bolesnici, osobito bolesnici koji su preboljeli cerebrovaskularni inzult, predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, i to prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije zbog učestalosti obolijevanja, smrtnosti te stupnja invaliditeta bolesnika. Zbog trajne invalidnosti i mnogobrojnih neuroloških oštećenja te kroničnog tijeka bolesti postavlja se pitanje stupnja kvalitete života bolesnika te faktora koji utječu na povećanje stupnja kvalitete života. Cilj je istraživanja ispitati kvalitetu života neuroloških pacijenata na produženom bolničkom liječenju te utvrditi korelate procjene kvalitete života. Metode: Istraživanje je provedeno među neurološkim bolesnicima koji su zadovoljili kriterije uključenosti na odjelu produženog liječenja. Upotrijebljeni su instrumenti: Upitnik samoprocjene kvalitete života [MMSE], Upitnik zdravstvenog statusa [SF-36] te Ljestvica za procjenu stupnja socijalne podrške. Utvrđeno je znatno odstupanje raspodjele od teorijski očekivane normale te su korišteni neparametrijski testovi. Rezultati: Rezultati pokazuju da su ispitanici u prosjeku nezadovoljni svojom kvalitetom života. Od svih faktora značajni prediktori bili su samoprocjene općeg zdravlja, tjelesne boli i emocionalnih teškoća. Rasprava: Rezultati istraživanja sugeriraju da neurološki pacijenti na produženom bolničkom liječenju percipiraju znatan i trajno smanjen subjektivni stupanj kvalitete života. Dok su istraživanja na pacijentima s drugim kroničnim bolestima pokazala da se samoprocjena kvalitete života vratila na prijašnju razinu određen vremenski period, na ispitivanom uzorku neuroloških bolesnika ostala je snižena. Zaključak: Za pozitivnu samoprocjenu stupnja kvalitete života potrebno je istražiti znatan broj čimbenika za određivanje stupnja kvalitete života. Utvrđeno je da je emocionalni status najvažniji prediktor ; zbog toga je bolesniku potrebno pristupiti holistički te u rehabilitaciju uključiti sve članove interdisciplinarnog zdravstvenog tima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA