Naslov
Miro Barešić – terorist ili borac za slobodu
(Miro Barešić – terrorist or freedom fighter)

Autori
Vukelić, Vlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, stručni

Skup
Miro Barešić – borac za slobodu a ne terorist

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 30.07.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Miro Barešić, terorist, borac za slobodu
(Miro Barešić, a terrorist, freedom fighter)

Sažetak
Ne postoji jasna, međunarodna i pravno općeprihvaćena definicija terorista, kao ni točno omeđena definicija borca za slobodu. Mnogo je elemenata kojima se može pobliže objasniti djelovanje i činjenje, odnosno akti terorista i boraca za slobodu, pa je sukladno tomu i pristup postavljenoj temi individualan. Štoviše, zbog određivanja konteksta koji je tu ključan, individulalan je pristup nužan. U ljudskoj je prirodi borba protiv tlačitelja, okupatora, onih koji ugnjetavaju, odnosno borba za slobodu. Pojedinci su pri tome motivirani različitim razlozima koji su političke, gospodarske ili vjerske prirode, a ponekad su razlozi potpuno osobne naravi. Općenito, literatura navodi da su pojedinci koji sudjeluju u takvim borbama označeni borcima za slobodu. Postoji dio znanstvenika i javnosti koji smatraju da je razlika između borca ​​za slobodu i terorista stvar percepcije, međutim, može se primijetiti da su ovi pojmovi itekako različiti. Naime, terorist je osoba koja koristi strah u nastojanju motiviranja civila, koji se onda počinju ponašati na određeni (unaprijed zamišljeni) politički način. Terorizam koristi što više straha i terora kako bi mogao nametnuti određenu vrstu ideološkog razmišljanja. S druge strane, borac za slobodu je osoba koja djeluje u ime civila, koje su obično potlačene osobe koje žele osigurati svoju slobodu. U tom se smislu borac za slobodu prvenstveno bori za uklanjanje ugnjetavanja koje često dolazi u obliku raznih kolonijalizma, gdje jedna država kolonizira drugu državu ili gdje neki ideologizam dogmatski uspostavlja novi sustav društvenih i političkih vrijednosti. Borac za slobodu u tim se slučajevima zalaže za oslobađanje potlačenih, pa čak i oružanom borbom, a čiji je cilj uklanjanje tlačiteljskog sustava. Mnogo je primjera gdje su države nastale nakon dugih borbi s tlačiteljima. Borci za slobodu često potječu od marginaliziranih skupina koje su uskraćene za nešto evolucijski vrlo važno kao što su njihova zemlja, politička sloboda, ekonomska jednakost ili osobni i politički suverenitet. Stoga je glavni cilj borca ​​za slobodu ponovno sjecanje nečega što im s pravom pripada, ali je u rukama tlačitelja. Iz tog razloga, borac za slobodu najčešće odabire/cilja vojne baze i imovinu, kao i ostale vladine agente ili imovinu. Pri tome im je glavna ideja natjerati određenu vladu na akciju oko poduzimanja korektivne mjere za rješavanje osjećaja/pitanja koje su popularizirali borci za slobodu. Općenita ideja je ciljati na represivni sustav, a glavni je cilj postizanje slobode. Treba istaknuti i kako je borac za slobodu zadovoljan pozitivnim ishodima nakon borbe za „pravu stvar“. Terorist ima neke svoje političke ili vjerske ideologije za koje smatra da su ispravne i u većini slučajeva koristi strah nad civilima kako bi to potvrdio. To je organizirana osoba i obično pripada imućnijoj, dobro organiziranoj skupini, koja ima financijska sredstva za nabavu oružja koje koristi u vršenju terorističkih akata. Posebno ciljaju civile i ljude izvan političkih struktura. Također, često ciljaju mjesta koja posjećuju civili, poput restorana, crkava, škola, kina itd. Koriste strah u svojim operacijama, poput okrutnih prebijanja, otmica i ubojstava kako bi osigurali ponašanje civila u skladu s interesima režima. Glavni cilj terorizma je teror i iz tog razloga terorist nikada nije zadovoljan svojim okrutnim postupcima. Opći je cilj terorizma izazvati što više uništenja. Sve navedeno treba imati na umu kada govorimo o Miri Barešiću, njegovom djelovanju u emigraciji i pitanju postavljenom u naslovu. Prije svega, treba razjasniti okolnosti u kojima je Barešić živio i djelovao. Jugoslavija je bila država koja nije riješila nacionalno pitanje i koja nije iskazivala namjeru to učiniti. Upravo su te okolnosti i dovele do njezina raspada koji je bio neminovan. To znači da je Jugoslavija imala svoje inicijalne probleme, upravo zbog jedinstveno (represivno) postavljenog koncepta državnosti i uprave, koji su postojali i prije Barešića i postojat će po njegovu uhićenju, sve do raspada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Https://narod.hr/hrvatska/dr-sc-vlatka-vukelic-je-
li-miro-baresic-bio-terorist-ili-borac-za-slobodu

POVEZANOST RADA