Naslov
The theory practice gap in care of patients with HAE
(Raskorak između teorije i prakse u skrbi bolesnika s HAE)

Autori
Prodanović, Goran ; Stipić Marković, Asja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Napredak u dijagnostici i terapiji hereditarnog angioedema / Stipić Marković, Asja - Zagreb : Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, 2018, 39-39

ISBN
987-953-7959-75-3

Skup
Simpozij Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju i Odbora za alergologiju, kliničku imunologiju i biološke preparate HAZU

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hereditarni angioedem ; HAE
(hereditary angioedema ; HAE)

Sažetak
Prikazujemo slučaj 18-godišnjeg bolesnika koji boluje od hereditarnog angioedema tipa I, koji je kao pedijatrijski pacijent dugi niz godina liječenje na Odjelu za pulmologiju i alergologiju KBC Sestre milosrdnice gdje je zbog akutne atake hereditarnog angioedema hospitaliziran ukupno 12 puta. Radilo se o recidivirajućim angioedema lica i gornjih dišnih puteva praćenih otežanim gutanjem i disanjem se povremeno otokom lijeve šake. U 12/ 2015 učinjena je inicijalna imunološka obrada: C3 1, 4 g/L, C4 0, 6 g/L, C1 inhibitor 0, 05 g/L. Nakon postavljanja dijagnoze hereditarnog angioedema liječenje je provođeno rekombinantnim analogom humanog inhibitora C1 esteraze (konestat alfa). Bolesnik je redovito cijepljen, bez poznatih alergija, ne troši nikakvu medikamentoznu terapiju. S obzirom da je bolesnik u 1/ 2018 postao punoljetan upućen je na daljnje kontrole na Odjel za kliničku imunologiju pulmologiju i reumatologiju jedne kliničke bolnice te da se u slučaju akutne atake javi u hitnu ambulantu Klinike za unutarnje bolesti iste kliničke bolnice koja i inače zbrinjava bolesnike sa hereditarnim angioedemom. U 3/2018 bolesnik je pregledan i opserviram u hitnoj internističkoj ambulanti KBC-a gdje je dovežen kolima HMP iz kliničke bolnice u koju je inicijalnu upućen. Tamo je pregledan od strane specijaliste ORL te mu je rečeno da nije životno ugrožen, nije primio specifični terapiju već je zbog potreba daljnjeg liječenja upućen u drugi KBC. U kolima hitne medicinske pomoći dobio je Solu medrol 125mg intravenozno. Bolesnik je u hitnu internistički ambulantu dovežen blaže dispnoičan sa edemom donjeg dijela lica i disfonijom. Primijenjena je terapija konstatom alfa na što dolazi do zadovoljavajućeg odgovora u smislu regresije edema lica. Kao primjer različite prakse zbrinjavanja navodimo primjer bolesnice u Sisačko-moslavačkoj županiji kojoj je dijagnoza hereditarnog angioedema postavljena obradom u tercijarnoj ustanovi a koja je do sada imala nekoliko akutnih ataka, svaki puta uspješno liječena humanim inhibitor C1 esteraze i zbrinuta u OB Sisak. Zaključno, iako je kod prvog bolesnika bolest dijagnosticira na vrijeme i u više navrata liječena po pravilima struke, svijest o važnosti poznavanja dijagnosticiranje i liječenja ovako specifičnog stanja nije svugdje podjednako razvijena uključujući i tercijarne centra što ugrožava zdravlje oboljelih od hereditarnog angioedema. S druge strane i u manjem centrima i bolničkim ustanovama postoji razvijena svijest i educirano osoblje koje učinkovito zbrinjava bolesnike sa hereditarni angioedemom. Smatramo da je potrebno uložiti više truda u edukaciju kako bi se bolesnicima pružila ujednačen a i adekvatna zdravstvena skrb po pravilima struke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA