Naslov
Suvreeni trendovi pobola od alergijskih bolest u urbanom i ruralno okolišu Hrvatske
(Contemporary trends from allergic diseases in the urban and rural environment of Croatia)

Autori
Topalušić, Iva ; Stipić Marković, Asja ;

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, stručni

Izvornik
Zbornik radova Drugog simpozija Branimira Čvoriščeca, “Alergologija i klinička imunologija u nas“ / Stipić Marković, Asja ; - Zagreb : Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, 2019, 61-63

ISBN
978-953-7959-81-4

Skup
2. simpozij Branimira Čvoriščeca – Alergologija i klinička imunologija u nas

Mjesto i datum
Novi Vinodolski, Hrvatska; Crikvenica, Hrvatska, 26.04.2019. - 27.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
uzroci alergijskih bolesti, prevalenciije, urbani okoliš, ruralni okoliš
(causes of allergic diseases, prevalences, urban environment, rural environment)

Sažetak
Mediteran i Središnja Europa tradicionalno su regije s umjerenom učestalošću alergijskih bolesti (1, 2), što pokazuju i rezultati dosadašnjih epidemioloških istraživanja za Republiku Hrvatsku (3-10). Najviša učestalost alergijskih bolesti zamijećena je u najrazvijenijim zemljama svijeta, što je potaknulo brojna istraživanja o utjecaju okoliša na razvoj atopije. Za neke je čimbenike okoliša poznato da pridonose razvoju alergijskih bolesti. Primjerice, respiracijski virusi, poput RSV-a i rinovirusa podržavaju razvoj astme, dok su neki drugi čimbenici identificirani kao protektivni (11-13). Pod osobitim rizikom za razvoj astme jesu djeca odrasla u urbanim sredinama. Nova američka studija URECA (od engl. Urban Environment and Childhood Asthma), koja je uključila više od 442 djece Baltimorea, New Yorka, Bostona i St. Louisa s pozitivnom obiteljskom anamnezom na alergijske bolesti, pokazala je da prisutnost alergena mačke, miševa i žohara u unutarnjem okolišu djece do 3. godine života djeluje protektivno na razvoj astme do dobi 7 godina (14). Najkonzistentnije rezultate u vidu zaštitnog učinka na razvoj alergijskih bolesti pokazuju studije tradicionalnog seoskog života. Međutim, zaštitna uloga seoskog života mnogo je jasnija za astmu i atopijski dermatitis, dok u razvoju alergijskog rinitisa i alergijske senzitizacije manje poznata (15). Ruralni okoliš ima utjecaja na gensku ekspresiju, ali i na imunološki odgovor, i to dominantno na nespecifičnu imunost. Geni i ruralni okoliš Alergijske su bolesti poligenske, s varijabilnom fenotipskom ekspresijom. Primjerice, s astmom se povezuje više od 20 lokusa, koji kodiraju molekule uključene u imunološke procese, poput citokina, ili pak različitih signalnih molekula. Vrlo značajnima smatraju se polimorfizmi jednog nukleotida (SNP) na kromosomu 17q21, koji sadrži oko 200 kilobaza i kodira šest gena. Najznačajniji su polimorfizmi koregulatornih gena ORMDL3 i GSDMB. SNP na tim lokusima povezani su s dječjom astmom i astmom u djece izložene dimu cigareta, respiratornim infekcijama, hospitalizacijom i bronhoopstrukcijama u ranom djetinjstvu, uz napomenu da svi lokusi nisu povezani s alergijskim fenotipom. Međutim, polimorfizmi na lokusima 17q21 povezani su i sa zaštitom od razvoja astme u prvoj godini života u one djece koja odrastaju na farmama (16, 17). Stoga se čini da ovi polimorfizmi moduliraju razvoj astme u interakciji s dvama okolišnim čimbenicima ; infekcijama i kontaktu sa seoskim životinjama. Imunološki odgovor i ruralni okoliš Izloženost domaćima mikroorganizmima i njihovim metabolitima jedan je od ključnih protektivnih čimbenika ruralnog okoliša. Do sada je identificiran niz takvih mikroorganizama, uglavnom bakterija, poput Acinetobacter Iwofii F78, koji se veže na TLR4 receptore i aktivira FOXP3 signal u limfocitima T, a na životinjskim modelima smanjuje rizik bronhalne upale i bronhalne hiperreaktivnosti (18). Izloženost sirovom kravljem mlijeku u ranom djetinjstvu dovodi to povećane ekspresije receptora nespecifične imunosti kao i broja demetiliranih, tj. aktivnih FOXP3 gena. Ipak, čini se kako za smanjenje rizika obolijevanja od alergijskih bolesti nije dovoljan samo život u seoskoj regiji. Studija koja je nedavno provedena na američkim farmama pokazuje razliku u učestalosti alergijskih bolesti među djecom koja žive tradicionalnim životom (Amiši) te one djece koja žive na industrijaliziranim imanjima. Djeca odrasla u tradicionalnim seoskim uvjetima nisu obolijevala od astme, te su rjeđe imala visoke koncentracije specifičnog IgE. Na staničnoj razini, međusobno se nisu razlikovali u broju FOXP3+ limfocita T u perifernoj krvi, no Amiši su imali manje izražene kemokinske receptore CXCR4 i adhezijske molekule CD11b i CD11c na neutrofilima, kao i veću ekspresiju inhibitornih molekula ILT3 na monocitima te nižu ekspresiju HLA-DR. Drugim riječima, izraženije su bile razlike u nespecifičnoj imunosti (15). Čini se da rana izloženost seoskim životinjama ima zaštitu ulogu u razvoju astme, modulirajući puteve nespecifične imunosti. Iako mehanizmi nisu sasvim poznati, studije ruralnog okoliša važne su za razumijevanje imunoregulatornih procesa i razvoj preventivnih strategija. U Hrvatskoj smo stoga započeli studiju usporedbe učestalosti astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa te alergijske senzitizacije u školske djece grada Zagreba i Lonjskog polja. Prvi rezultati pokazuju protektivni učinak ruralnog okoliša na razvoj alergijskih bolesti. Literatura 1. Mallola J, Crane J, Von Mutius E, Odhiambo J, Keil U, Stewart A. The International Study of Asthma and Allergies in Childhood (ISAAC) Phase Three: A global synthesis. Allergol Immunopathol 2013 ; 41(2):73-85 2. Brozek G, Lawson J, Shpakou A, Fedortsiv O, Hryshcuk L, Rennie D. Childhood asthma prevalence and risk factors in three Eastern European countries - the Belarus, Ukraine, Poland Asthma Study (BUPAS): an international prevalence study BMC Pulm Med. 2016 ; 16: 11 3. Stipić Marković A, Pevec B, Radulović Pevec M, Čustović A, Predović J. Allergic diseases in relationship with environmental factors in a population of school children in Zagreb. Croatia Arh Hig Rada Toksikol 2004 ; 55:221- 228 4. Stipić Marković A, Pevec B, Radulović Pevec M, Ćustović A. Prevalencija simptoma astme, alergijskog rintisa i konjunktivitisa te atopijskog ekcema: ISAAC u populaciji školske djece u Zagrebu. Acta Med Croat 2003:57 ; 281-285 5. Aberle N, Kljajić Bukvić B, Blekić M, Bardak A, Gudelj A, Čančarević G, Karvazi K, Vučković M. ISAAC II Prevalencija alergijskih bolesti i predisponirajući čimbenici za astmu dječje dobi na području Brodsko-posavske županije. Prvi kongres hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova 21-23 svibnja 2009, Zagreb, str 23 6. Banac S. Prevalence of allergic childhood asthma on the islands of Cres-Losinj. Paediatria Croatica, 1994 ; 38: 7-13 7. Banac S, Lah Tomulic K, Ahel V, Rozmanic V, Simundic N, Zubovic S, et al. Prevalence of asthma and allergic diseases in Croatian children is increasing: survey study. Croat Med J, 2004 ; 45: 721-726 8. Munivrana H, Vorko-Jovic A, Munivrana S et al. The prevalence of allergic diseases among Croatian school children according to the ISAAC Phase One questionnaire. Med Sci Monit.2007 ; 13(11):CR505-509 9. Drkulec V, Tesari H, Tomić Rajić M i sur. Prevalencija astme, alergijskog rinitisa / rinokonjunktivitisa i atopijskog dermatitisa u školske djece Požeško-slavonske županije (ISAAC I). Knjiga sažetaka 1.kongresa hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa, Zagreb, 2009 10. Banac S, Rožmanić V, Manestar K, Korotaj- Rožmanić K, Lah-Tomulić K, Vidović I, Šerer M i sur. Rising trends in the prevalence of asthma and allergic diseases among school children in the north west coastal part of Croatia. Journal of Asthma 2013. ; 50:8, 810-811 11. Gern JE. The ABCs of rhinoviruses, wheezing, and asthma. J Virol. 2010 ; 84:7418–7426 12. Jackson DJ, Gern JE, Lemanske RF Jr. The contributions of allergic sensitization and respiratory pathogens to asthma inception. J Allergy Clin Immunol. 2016 ; 137:659–665 13. Schaub B, Vercelli D. Environmental protection from allergic diseases: From humans to mice and back. Curr Opin Immunol. 2015 ; 36:88–93 14. O’Connor G, Lynch S, Bloomberg G, Kattan M, Wood R, Gergen P, et al. Earlylife home environment and the risk of developing asthma among inner-city children. J Allergy Clin Immunol 2018 ; 141:1468-75. 15. Ober C, Sperling AI, Von Mutius E, Vercelli D. Immune developement and ebvironment:Lessons from Amish and Hutterite Children. Curr Opin Immunol 2017 ; 48:51-60 16. Çalışkan M, Bochkov YA, Kreiner-Moller E, Bønnelykke K, Stein MM, Du G, Bisgaard H, Jackson DJ, Gern JE, Lemanske RF Jr, et al. Rhinovirus wheezing illness and genetic risk of childhood- onset asthma. N Engl J Med. 2013 ; 368:1398–1407 17. Loss GJ, Depner M, Hose AJ, Genuneit J, Karvonen AM, Hyvarinen A, Roduit C, Kabesch M, Lauener R, Pfefferle PI, et al. The Early Development of Wheeze. Environmental Determinants and Genetic Susceptibility at 17q21. Am J Respir Crit Care Med. 2016 ; 193:889–897 18. Debarry J, Hanuszkiewicz A, Stein K et al. The allergy protective properties of Acinetobacter Iwoffii F78 are imparted by its lipopopysaccharide. J Allergy Clin Immunol 2010 ; 65:690-697

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA