Naslov
Integracija Hrvatske u međunarodnu trgovinu prema porijeklu dodane vrijednosti
(Integration of Croatia into international trade by the value added origin)

Autori
Tica, Josip ; Stojčić, Nebojša ; Matić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Ekonomska politika Hrvatske u 2023. godini / - : Hrvatsko društvo ekonomista, 2022, 177-215

Skup
30. savjetovanje Ekonomska politika Hrvatske u 2023.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.11.2022. - 11.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
međunarodni lanac vrijednosti ; integracija unazad ; integracija unaprijed ; međunarodna trgovina
(global value chain ; backward integration ; forward integration ; international trade)

Sažetak
Globalni lanci vrijednosti (GVC) prepoznati su i istraženi u literaturi kao jedan od brzo rastućih procesa uzrokovanih globalizacijom, u snažnoj korelaciji sa stranim ulaganjima, tehnološkim i razvojnim mogućnostima te općom pozicijom u međunarodnoj trgovini. Iako se očekuje da će sudjelovanje u GVC-u donijeti opću korist svim sudionicima GVC-a, ovaj rad analizira različite koristi i mogućnosti za sudjelovanje između različitih GVC režima za 23 europske države i 45 industrijskih sektora za razdoblje 1996.-2018. Cilj ovog rada je identificirati različite trendove sudjelovanja u GVC-u za tri skupine europskih država (države jezgre, države periferije i tranzicijske države) te ih usporediti s Hrvatskom na razini pojedinih gospodarskih sektora i prosjeka svih sektora. U analizi se koristi najnovija baza podataka TiVa (Trade in Value Added) (OECD, 2021.) iz koje se izračunavaju integracija unatrag (udio strane dodane vrijednosti utjelovljene u domaćem izvozu) i integracija unaprijed (udio domaće dodane vrijednosti utjelovljene u inozemnom izvozu). Iako je Hrvatska uglavnom slična perifernim i tranzicijskim zemljama i potpuno drugačija od zemalja jezgre u većini segmenata, zanimljive su razlike prisutne na razini industrije. Većina razlika i odnosa između integracije unatrag i unaprijed često se objašnjava različitim razvojnim čimbenicima koji su u ovom radu aproksimirani s nekoliko varijabli - izdaci za istraživanje i razvoj koji aproksimiraju ulogu inovacija i tehnološkog napretka, oslanjanje na brojnost trgovinskih partnera mjereno Herfindahl- Hirschmanovim indeksom i postotna promjena u broju aktivnih poduzeća koja često signalizira konkurentnost i inovativnost, odnosno kreativnu destrukciju. Uzimajući u obzir podrijetlo samo najvećeg trgovinskog partnera u izvozu svake pojedinačne države, metodom analize mreža se vizualizira globalni lanac vrijednosti za početno i završno razdoblje analize. Rezultati pokazuju snažnu dinamiku promjena tijekom promatranog razdoblja globalizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA