аЯрЁБс>ўџ \^ўџџџ[џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG П pbjbjŽйŽй „ьГьГ =џџџџџџ]аааааааPPPPP \,P ЖЄЄЄЄЄ• — — — — — — $F є:ЦЛ еаЛ “ааЄЄлЄ“““ аЄаЄ• ф66аааа• “Ь“_ІA 0аа• Єˆ•TрСrУPP‰ q $RODITELJI KAO PARTNERI `KOLSKOG SPORTA: EMPIRIJSKA MJERA RODITELJSKE POTPORE Ksenija Bosnar Kinezioloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Hrvatska UVOD Roditelji su u razvoju veine djece najva~nije osobe. Obitelj je najva~niji dio bazi ne okoline djeteta, mikrosustava koji je prvo i najutjecajnije socijalno okru~enje (Bronfenbrenner, 1986.). Premda bihevioralni geneti ari ukazuju na va~nost faktora nasljea (Rowe, 1994.), a naglaaava se i va~nost interakcije nasljea i okoline (Steinberg i Morris, 2001.), zna ajan direktni roditeljski utjecaj na ponaaanje djece je nesumnjivo dokazan. Kako navodi Maccoby (2000.), roditeljski odgoj mo~e izravno promijeniti ponaaanje potomaka i unutar kue i izvan nje. Roditeljski odgoj ima dvije osnovne dimenzije, roditeljsku toplinu i roditeljski nadzor (Vasta, Haith i Miller, 1998.). Roditeljska toplina definira se koli inom ljubavi, podrake i ohrabrenja koje roditelj pru~a, nasuprot neprijateljstvu, odbacivanju i izrugivanju djeci. Roditeljski nadzor se definira stupnjem u kojem je dijete nadzirano te stupnjem kontrole i discipline. Visoki stupanj roditeljskog nadzora uklju uje odgoj u kojem se djetetu jasno stavlja do znanja koja se ponaaanja od njega o ekuju a koje ne. Niski roditeljski nadzor se o ituje u nikakvoj kontroli ponaaanja djeteta i u djetetovom nesnala~enju u tome koje je po~eljno ponaaanje a koje nije. Ove dvije dimenzije opisuju etiri opa stila roditeljstva. Roditelji niskog rezultata na obje dimenzije formiraju kategoriju ravnoduanih roditelja. Takvi roditelji ne postavljaju ograni enja svojoj djeci, ali nisu ni zaintresirani za njih. Roditelje s visokim stupnjem topline i pritom niskim stupnjem nadzora nazivamo popustljivim roditeljima. Ovi su roditelji emocionalno topli i bri~ni, ali ne postavljaju djeci jasne zahtjeve i granice. Roditelji niskog stupnja topline i visokog stupnja nadzora nazivaju se autoritarnim. To su strogi i hladni roditelji koji postavljaju visoke zahtjeve, a kontrolu nad ponaaanjem ostvaruju prijetnjama i ka~njavanjem. Visoka pozicija na dimenziji topline, a takoer i visoka pozicija na dimenziji nadzora definira kategoriju atoritativnih roditelja. Ovaj posljednji roditeljski stil, u kome su roditelji bri~ni, osjetljivi na potrebe svoje djece, poatuju i podupiru svoju djecu, a pritom im postavljaju jasne zahtjeve i vrste granice u ponaaanju, jedini je nesumnjivo povezan s uspjeanim odrastanjem (Lerner i Galambos, 1998.). Autoritativno odgajana djeca su nezavisna, znati~eljna, zadovoljna, akademski uspjeana i samouvjerena, konzistentno se ponaaaju i kad nisu pod direktnim nadzorom (Baumrind i Black, 1967.; Papalia i Olds, 1992.; Vasta, Haith i Miller, 1998.). Utjecaj roditelja na djecu prenosi se razli itim oblicima u enja. U enje uvjetovnjem e se ostvariti roditeljskim potkrepljivanjem ponaaanja djece, nagraivanjem ili uskraivanjem nagrade, a ponekad i ka~njavanjem ili uskraivanjem kazne. Kognitivnim u enjem roditelji e prenositi svojoj djeci simboli ka znanja i uvjerenja. Svojim ponaaanjem roditelji e biti model za razli ite oblike socijalnog u enja (Zarevski, 1994.). Roditelji i indirektno djeluju na ponaaanja svoje djece. Tako na primjer, birajui mjesto stanovanja ili birajui akolu svom djetetu, odabiru i grupu vranjaka s kojima e dijete dolaziti u doticaj. Poti ui dru~enje s odreenom skupinom, odreuju do neke mjere utjecaj vranjaka na dijete (Bradly i Corwyn, 2002.). RODITELJI I SPORT Empirijska istra~ivanja roditeljskog utjecaja na ponaaanje djece u sportu potvrdila su da je taj utjecaj zna ajan i znatan. Roditelji su presudni u donoaenju prvotne odluke o zapo injanju sportske aktivnosti (Howard i Madrigal, 1990.). Za fizi ki ~ivahnije roditelje velika je vjerojatnost da e imati fizi ki aktivniju djecu (Freedson i Evenson, 1991.; Moore i drugi, 1991.), gdje je na djelu bioloaka sli nost u interakciji sa socijalnim u enjem. Roditeljska aktivnost i uvjerenja o sportu zna ajno su povezana s u~ivanjem u sportu i s privla noau sporta za njihovu djecu (Leff i Hoyle, 1995; Brustard, 1996.; Babkes i Weis, 1999.). Roditeljski spolni stereotipi mogu znatno utjecati na vjerojatnost da e im se dijete baviti sportom (Jacobs i Eccles, 1992.; Giuliano, Popp i Knight, 2000.). Utjecaj roditelja na do~ivljaj vlastite kompetencije u sportu nije bezna ajan ni u studentsko doba (Amrose, 2003.). U objaanjenju roditeljskog utjecaja na dje je bavljenje sportom Eccles i Harold (1991.) su primijenili procesni motivacijski model. Procesne teorije pretpostavljaju da e do neke aktivnosti doi u funkciji o ekivanja da e ta aktivnost dovesti do odreenog cilja, te u funkciji privla nosti tog cilja (Petz, 1992.). Kako je dokazano da roditelji prenose vrijednosti i uvjerenja na svoju djecu (Bugental i Johnston, 2000.), Eccles i Harold (1991.) su krenuli od pretpostavke da se vrijednosti i uvjerenja vezana uz sport prenose s roditelja na djecu i da je to osnovni pokreta  dje je sportske aktivnosti. Roditeljsko potkrepljenje sportske aktivnosti svakako e odr~ati motivaciju, no uloga modela i socijalno u enje pod ovom teorijom nisu nu~ni. Na ovaj na in mogue je objasniti pozitivan roditeljski utjecaj i u slu aju kad su roditelji netalentirani i nesposobni za bavljenje sportom, no vjeruju da je sport dobar i koristan i da e u njemu njihova djeca biti uspjeana. Roditeljska uvjerenja vezana uz sport su dominantno pozitivna i naj eae se odnose na pozitivni utjecaj sporta na zdravlje i sposobnosti njihove djece, zatim na po~eljnu socijalizaciju djece u sportu i na do~ivljaj sporta kao sigurne aktivnosti u kojoj e djeca izbjei nasilje, alkohol i drogu (Townsend i Murphy, 2001; Macdonald i Wright, 2003.). Sistematizirajui nalaze o na inima na koji se roditelji uklju uju u sportsku aktivnost svoje djece Woolgar i Power (1993.) su prepoznali tri osnovna oblika. Prvi je roditeljska potpora, koja se mo~e o itovati kao emocionalna podraka (na primjer, djetetu u stresu), pru~anje informacija (na primjer, davanje savjeta), ili kao konkretna pomo (financijska, u prijevozu i sli no). Drugi oblik sudjelovanja roditelja u sportu su socijalno u enje i operantno uvjetovanje. O ituju se u modeliranju, gdje roditelj svojim ponaaanjem u sportu pru~a model djetetu i u potkrepljenju dje jeg ponaaanja. Trei oblik sudjelovanja su roditeljska o ekivanja dje jeg postignua u sportu, neakodljiva tek kad su u skladu s djetetovim realnim mogunostima, a atetna po motivaciju ako su preniska ili previsoka. Roditeljsko sudjelovanje u sportskim aktivnostima djece ponekad proizvodi negativne efekte. Roditelji mogu biti izvor stresa, esto zbog nerealnih o ekivanja ili tra~enja uspjeha pod svaku cijenu (Helstedt, 1987.; Hellstedt, 1988.; Brustard, 1993.; Cashmore, 2002.). Pratei svoju djecu u sportskim situacijama neki roditelji gube kontrolu nad vlastitim ponaaanjem, pa su ak i u dje jem sportu registrirani nasilni incidenti (Heinzmann, 2002). Kvalitetnije roditeljsko sudjelovanje u dje jem sportu pokuaava se postii programima u koje se roditelji uklju uju organizirano i u kojima se educiraju kako pru~iti bolju podraku svom djetetu (Green, 1997.; Kanters i Tebbutt, 2001.) KONSTRUKCIJA SKALE RODITELJSKE POTPORE Uva~avajui teorijski okvir i empirijska istra~ivanja roditeljstva u sportu, u injen je pokuaaj konstrukcije skale roditeljske potpore kojom bi se olakaalo istra~ivanje problema na domaoj populaciji. U osnovi, skala opisuje roditeljsku toplinu i roditeljski nadzor nad djecom koja se bave sportom. U prvoj verziji konstruirano je 24 estica. estice skale pokrivaju etiri poznata oblika kojima se iskazuje roditeljska potpora u sportu: Roditeljska vjerovanja u dobrobit bavljenja sportom (9 estica), Osiguranje materijalnih uvjeta za bavljenje sportom (6 estica) U enje prema modelu (3 estice) i Pozitivna potkrepljenja (6 estica). Odgovor na pojedinu esticu daje se na ljestvici od pet stupnjeva, od potpuno neto no do potpuno to no. Slijede estice skale roditeljske potpore bavljenju sportom: estice koje opisuju roditeljska vjerovanja u pozitivne u inke sporta po zdravlje djeteta su Smatram da je za zdravlje moje djece bilo va~no ato su se bavila sportom. }eljela (~elio) sam da mi se djeca bave sportom da bi bila spretnija i sna~nija. Htjela (htio) sam da mi djeca budu otporna na bolesti pa sam ih poticala (poticao) da se bave sportom. estice koje opisuju roditeljska vjerovanja u pozitivne u inke sporta po socijalizaciju djeteta su Bilo mi je drago kad su mi djeca provodila vrijeme s druatvom iz sporta. Smatram da su sportaai dobro druatvo za moje dijete. Bilo mi je drago kad se u naaoj kui skupljalo druatvo iz sporta moje djece. estice koje opisuju roditeljska vjerovanja u sport kao sigurnu aktivnost za svoju djecu su Smatram da u sportu nitko nije mogao nauditi mojoj djeci. Kad znam da je na sportu, ne brinem za svoje dijete. Bila (bio) sam sigurna (siguran) da u sportu nitko nee nagovarati moje djete da pije, puai ili uzima drogu. estice koje opisuju roditeljsko osiguranje materijalnih uvjeta za bavljenje sportom su Pomagala (pomagao) sam da mi dijete uvijek ima istu i urednu sportsku opremu. Plaala (plaao) sam za izvanakolsku sportsku aktivnost mog djeteta. Poma~em djeci u organizaciji prijevoza, prehrane i sl. da uz druge obaveze ne zanemare sport. Sportsku opremu naae djece financirali smo mi roditelji. Ako je trener zatra~io, rado sam pomagala (pomagao) u organizaciji treninga i takmi enja. Nisam nikada atedjela (atedio) novac kad je bilo u pitanju bavljenje sportom moje djece. estice koje opisuju roditelje kao modele su Kad smo odlazili na izlet ili na odmor, redovito sam se sa svojom djecom bavila (bavio) nekim sportom. U naaoj porodici rado smo zajedni ki gledali sportske prijenose. U naaoj porodici smo se esto zajedni ki bavili nekom sportskom aktivnosti, bez obzira na razlike u godinama. estice koje opisuju roditeljsko ponaaanje koje pozitivno potkrepljuje bavljenje sportom su Rado sam gledala (gledao) kako se moje dijete bavi sportom. Ponosna (ponosan) sam ato su mi se djeca bavila sportom. Kad mi se dijete takmi ilo, ja sam bila (bio) redoviti navija . Kad pri am drugim ljudima o svojoj djeci, rado isti em da su se bavila sportom. Uvijek sam opazila (opazio) kad bi mi dijete postalo vjeatije u svom sportu. Rado sam razgovarala (razgovarao) s djecom o njihovom sportu. ZAKLJU AK Cilj konstrukcije skale roditeljske potpore bavljenju sportom je mjerenje autoritativnog ponaaanja roditelja u sportskim situacijama. Skala je konstruirana u dvije verzije, za roditelje i za dje ju procjenu roditeljske podrake. Viai rezultat u skali ozna avao bi vei stupanj podrake i ohrabrenja, a takoer i vei stupanj nadzora nad djetetovim ponaaanjem u sportu. Zbog dokazanih pozitivnih rezultata autoritativnog odgaja na razvoj djece openito, o ekuje se da e ova skala biti i dobar prediktor uspjeane adaptacije djeteta na sportsku situaciju. Meutim, provjera mjernih karakteristika skale i provjera bihevioralnih korelata skalnom rezultatu tek predstoje. LITERATURA Amrose, A.J. (2003). Reflected appraisals and perceived importance of significant others' appraisals as predictors of college athletes' self-perceptions of competence. Research Qarterly for Exercise and Sport, 74 (1): 60-70. Babkes, M.L., Weis, M.R. (1999). Parental influence on children's cognitive and affective responses to competitive soccer participation. Pediatric Exercise Science. 11 (1): 44-62. Baumrind D., Black, A.E. (1967). Socialization practices associated with dimensions of competence in preschool boys and girls. Child Development, 38:291-327 Bradley, R.H., Corwyn, R.F. (2002) Socioeconomic status and child development. Annual Review of Psychology, 53 (1): 371-399. Bronfenbrenner, U. (1986). Ecology of the family as a context for human development: Research perspectives. Developmental psychology, 22:723-742 Brustard, R.J. (1993). Youth in Sport: Psychological Considerations. In: Singer, R.N., Murphey, M. and Tennant, L.K. (Eds.). Handbook of Research on Sport Psychology. New York: Macmillan Publishing Comapany. Brustad, R.J. (1996). Attraction to Physical Activity in Urban Schoolchildren: Parental Socialization and Gender Influences. Research Quarterly for Exercise and Sport, 67 (3), 316-323. Burgental, D.B., Johnston, C.(2000). Parental and child cognitions in the context of the family. Annual review of Psychology, 51: 315-344. Cashmore, E. (2002) Sport Psychology: The Key Concepts.London: Routledge. Freedon, P.S., Evenson, S. (1991). Familial aggregation in physical activity. Research Quarterly for Exercise and Sport, 62: 384-389. Giuliano, T, A., Popp, K.E., Knight, J.L. (2000). Footballs Versus Barbies: Childhood Play Activities as predictors of Sport Participation by Women. Sex Roles, 42 (3/4): 159-180. Green, B.C. (1997). Action research in youth soccer: Assessing the acceptability of an alternative program. Journal of Sport Management, 11: 29-44. Heinzmann, G.S. (2002). Parental violence in youth sports: facts, myths, and videotape. Parks & Recreation, March, p. 66. Hellstedt, J.C. (1987). The coach-parent-athlete relationship. The Sport Psychologist, 1: 151-160. Hellstedt, J.C. (1988). Kids, parents and sports: Some questions and answers. The Physician and Sportsmedicine, 16 (4): 59-71. Eccles, J.S. i Harold, R.D. (1991). Gender differences in sport involvement: Applying the Eccles expectancy-value model. Journal of Applied Sport Psychology, 3: 7-35. Howard, D., Madrigal, R. (1990). Who makes the decision: The parent or child? Journal of leisure research, 22: 244-258. Jacobs, J.E., Eccles, J.S. (1992). The impact of mothers' gender-role specific stereotypic beliefs on mothers' and children's ability perceptions. Journal of Personality and Social Psychology. 63: 932-944. Kanters, M.A., Tebbutt, S. (2001). Fun first! Sports for kids: working with parents to get the most out of youth sports. Parks & Recreation, Issue: Oct. Leff, S.S., Hoyle, R.H. (1995). Young athletes' perceptions of parental support and pressure. Journal of Youth and Adolescence., 24: 187-203. Lerner, R.M., Galambos, N.L. (1998). Adolescent development: Challenges and opportunities for research, programs, and policies.Annual Review of Psychology, 49, 413-446. Macdonald, D., Wright, J. (2003). Families and their facilitation of young people's engagement in physical activity and physical culture. Paper presented at 8th Australian Institute of Family Studies Conference, Feb. 2003. http://www.aifs.org.au/institute/afrc8/macdonald.pdf Moore, L.L., Lombardi, D.A., White, M.J., Campbell, J.L., Oliveria, S.A., Ellison, R.C. (1991) Influence of parents' physical activity levels on activity levels of young children. Journal of Pediatrics, 118: 215-219. Papalia, D.E., Olds, S.W. (1992). Human development. New York: McGraw-Hill. Petz, B. (1992). Psihologijski rje nik. Zagreb: Prosvjeta. Rowe, D. (1994). The limits of family influence: genes, Experience and behavior. New York: Guilford. Steinberg,L., Morris, A.S. (2001). Adolescent development. Annual Review of Psychology, 52: 81-110. Townsend, M. Murphy, G. (2001). "Roll up and spend your last dime" The merry-go-round of children's extra-curricular activities in modern society. The ACHPER Healthy Lifestyles Journal, 48 (3-4): 10-13 Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dje ja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap. Woolgar, C. i Power, T.G. (1993). Parent and sport socialization: views from the achievement literature. Journal of Sport Behavior, 16: 171-189. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamenja i u enja. Jastrebarsko: Naklada Slap. šœhCnE8FаGˆHBJєJАN O8QђQU_aeggg pћјћђћђћђћђћђћђћьћцћ CJH*mH CJhmH 6CJmHmHCJmHšœК(*,68” –  `bикў& &О-Р-|0~0Ж6И6< < <ќќќќќњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњ$šœК(*,68” –  `bикў& &О-Р-|0~0Ж6И6< < <\<^< ??Ю?R@в@A`AЌBЎBhCќCžDnEpE8FЪF4GЮGаGˆHќHhIBJDJєJ’KLиLJMўMќі№ъчсливЬЩУНКДЎЈЂ                                            = <\<^< ??Ю?R@в@A`AЌBЎBhCќCžDnEpE8FЪF4GЮGаGˆHќH§§§§§ёёёё§§§ххх§§ййй§§Э & F „8 Цh8 & F „8 Цh8 & F „8 Цh8 & F„8 Цh8ќHhIBJDJєJ’KLиLJMўMАNВN OкO\P8Q:QђQjRмR\SќS–TUѓѓёёххххххёёйййёёЭЭЭЭЭЭ & F„8 Цh8 & F „8 Цh8 & F „8 Цh8 & F „8 Цh8ўMАNВN OкO\P8Q:QђQjRмR\SќS–TUU(U*U0Z1Z2Z=Z>Z[г[p\э\~]O^ _•_п_e`aЌa&b‰bcЏc(dњїёыштмжаЪЧСЛЕЏЉЃ—‘‹…ysmg                                                                      'UU(U*U0Z1Z2Z=Z>Z[г[p\э\~]O^ _•_п_e`aЌa&b‰bcЏc(dїdef§§§§§§§§іііііііііііііііііііі & FЄŒ(dїdefЧfлgДhivj@klœmxnšopp pњєюштмжаЪФОИВЌ                                          fЧfлgДhivj@klœmxnšopp pјјјјјјјјјјјєєЄŒ & FЄŒ А‚. АЦA!АЅ"АЅ#Ѕ$Ѕ%А [(@ёџ(NormalCJmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font8ў8H2$ЄdЄd@&5CJ$hmHnH  =„џџџџ џџ џџ џџ џџ џџ<‡Š(‰3 =г`  p9 <ќHUf p:<=?AўM(d p;>@№8№@ёџџџ€€€ї№’№№0№( №М  №№B №S №ПЫџ ?№"="=џџa2C:\TEMP\AutoRecovery save of Rovinj-2003-Xenia.asda2C:\TEMP\AutoRecovery save of Rovinj-2003-Xenia.asda#D:\user\xenia\Rovinj-2003-Xenia.docaA:\Rovinj-2003-Xenia.doca#D:\user\xenia\Rovinj-2003-Xenia.docaA:\Rovinj-2003-Xenia.docaA:\Rovinj-2003-Xenia.docaA:\Rovinj-2003-Xenia.doca#D:\user\xenia\Rovinj-2003-Xenia.docaA:\Rovinj-2003-Xenia.docИ$+ џ&l!ь #џbcХ џэ-ž* џи_ 2ь #џџџџџџџџџP47 џk0Т< џёBЬ[VЈџjэKЬ[VЈџЧdЬ[VЈџjЌkЬ[VЈџП: mЬ[VЈџ‰ OoЬ[VЈџ gyr џ~P`x џ„h„˜ўЦh.„h„˜ўЦho(.„h„˜ўЦh.„h„˜ўЦh.„h„˜ўЦho(.„h„˜ўЦh.„h„˜ўЦh.„h„˜ўЦhB*OJQJo(З№„h„˜ўЦhB*OJQJo(З№„h„˜ўЦhB*OJQJo(З№„h„˜ўЦhB*OJQJo(З№„h„˜ўЦhB*OJQJo(З№„h„˜ўЦhB*OJQJo(З№„h„˜ўЦh.„h„˜ўЦh.и_ 2k0Т<&l!P47~P`xэ-ž*bcХИ$+ЧdjэKП: m‰ OojЌkёB gyrџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ@€А@а !"#$%'(+:;<= =PPP&P0P<PFPHPJPLPNPRPTPД@PjPlPnPр@G‡:џTimes New Roman5€Symbol3& ‡:џArial"ёˆаhД"y†Д"y†ЄYuзf2k!ЅРДД€r0dф==iџџLRODITELJI KAO PARTNERI `KOLSKOG SPORTA: EMPIRIJSKA MJERA RODITELJSKE POTPOREaaўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0Ј˜№ќ$ 0< X d p |ˆ˜ тMRODITELJI KAO PARTNERI ŠKOLSKOG SPORTA: EMPIRIJSKA MJERA RODITELJSKE POTPOREIODIaDIDINormalJarm2rmMicrosoft Word 8.0E@FУ#@8fвvУ@8—ЭСrУ@8—ЭСrУзf2ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎx4 hp|„Œ” œЄЌД М тFFKkф=Г  MRODITELJI KAO PARTNERI ŠKOLSKOG SPORTA: EMPIRIJSKA MJERA RODITELJSKE POTPORE Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{D5283471-7E34-11D7-B0D1-9B84D217A435}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABўџџџDEFGHIJўџџџLMNOPQRўџџџTUVWXYZўџџџ§џџџ]ўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFрЏ—Э[У чњрСrУ_€1TableџџџџџџџџCWordDocumentџџџџџџџџ„SummaryInformation(џџџџKDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџSCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq