Pregled bibliografske jedinice broj: 1250885
Treba čuti, vidjeti i dotaknuti. Može li etnografija razgraditi naracije straha?
Treba čuti, vidjeti i dotaknuti. Može li etnografija razgraditi naracije straha? // Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 54 (2022), 45; 3-38 doi:10.15378/1848-9540.2022.45.01 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1250885 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Treba čuti, vidjeti i dotaknuti. Može li etnografija
razgraditi naracije straha?
(To Touch, to Hear, to Feel. Can Ethnography Dissolve
the Narrations of Fear?)
Autori
Jambrešić Kirin, Renata ; Borland, Katherine ; Jansen, Stef ; Marković, Jelena
Izvornik
Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva (0351-1944) 54
(2022), 45;
3-38
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
potres na Baniji, etnografija nepogode, prirodne vs. društvene katastrofe, naracije ruinizacije i revitalizacije, osjetilna etnografija, narativna demokracija
(the Banija earthquake, ethnography of disaster, natural vs. social catastrophes, narratives of ruination and revitalization, ethnography of senses, narrative democracy)
Sažetak
Rad tematizira društvene, spoznajne i afektivne posljedice razornog potresa koji je pogodio područje Banije 29. prosinca 2020. godine. Prirodna nepogoda se ne razumijeva samo kao katastrofa nego i kao svojevrsna katarza koja je otkrila slojeve političkog zanemarivanja, teške prošlosti i duboke povezanosti čovjeka s prirodom. Autorica interpretira (posredovane i etnografski zabilježene) osobne naracije o prirodnoj nepogodi, ruinizaciji i regeneraciji, solidarnosti i međusobnom razumijevanju kao temelj za oblikovanje novih afektivnih zajednica i pokretanje procesa kojima se razgrađuju nacionalne (i nacionalističke) naracije i postiže osnaživanje zajednice. Metodološki okvir rada obuhvaća participativnu etnografiju, teorije usmenog pripovijedanja (Bausinger 2018 [1958] ; Borland 2021 ; Bošković-Stulli 1984 ; Ranke 2018 [1967] ; Rudan 2020, Shuman 2005), osjetilnu etnografiju (Bendix 2000, 2005) i ekološku spoznaju “duboke međuovisnosti čovjeka i svih stvari koje ga okružuju” (da Silva i Neuman 2018). Autorica zaključuje da seljani, kohabitirajući s prirodom, ali i oviseći o njoj, na jedinstvenom iskustvu nepogode grade smisao tako što uspoređuju ovu katastrofu s drugim primjerima ljudske patnje i oblikuju je u narativni obrazac koji “od alegorijskog čini osobno, od lokalnog kozmičko” iskustvo (Shuman 2005).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus