Pregled bibliografske jedinice broj: 1247802
Kvaliteta zraka u Zagrebu i zatvaranje zbog pandemije COVID-19
Kvaliteta zraka u Zagrebu i zatvaranje zbog pandemije COVID-19 // "Meteorološki izaazovi 8: Zrak koji udišemo, zrak koji prognoziramo" : Kratki sažeci
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 3-3 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1247802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kvaliteta zraka u Zagrebu i zatvaranje zbog pandemije COVID-19
(Air quality in Zagreb and lockdown due to the COVID-19 pandemic)
Autori
Pehnec, Gordana ; Rinkovec, Jasmina ; Bešlić, Ivan ; Davila, Silvije ; Jakovljević, Ivana ; Sever Štrukil, Zdravka ; Gluščić, Valentina ; Žužul, Silva ; Vincetić, Magdalena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
"Meteorološki izaazovi 8: Zrak koji udišemo, zrak koji prognoziramo" : Kratki sažeci
/ - , 2022, 3-3
Skup
"Meteorološki izaazovi 8: Zrak koji udišemo, zrak koji prognoziramo"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.04.2022. - 29.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lebdeće čestice ; ozon ; benzo(a)piren ; dušikov dioksid
(particulate matter ; ozone ; benzo(a)pyren ; nitrogen dioxide)
Sažetak
Kvaliteta zraka prati se u Zagrebu kontinuirano od šezdesetih godina prošlog stoljeća. U okviru lokalne mjerne mreţe grada Zagreba mjerenja se trenutno provode na šest lokacija (Ksaverska cesta, ĐorĊićeva ulica, Prilaz baruna Filipovića, Susedgrad, Siget, Pešĉenica). Dosadašnja mjerenja pokazala su da je zrak, ovisno o karakteru lokacije, oneĉišćen lebdećim ĉesticama PM10, PM2, 5, benzo(a)pirenom (BaP), dušikovim dioksidom (NO2) te povremeno ozonom (O3). Pandemija COVID- 19, koja je zapoĉela poĉetkom 2020. godine, uzrokovala je do sada neviĊene promjene u aktivnostima i navikama ljudi. Mjere djelomiĉnog ili potpunog zatvaranja (engl. lockdown) koje su kroz odreĊena razdoblja primijenile brojne zemlje u svrhu suzbijanja širenja bolesti, odrazile su se i na kvalitetu zraka. U Zagrebu stroge mjere obustave rada škola, fakulteta i vrtića kao i javnog prijevoza te svih djelatnosti, osim najnuţnijih, trajale su od sredine oţujka do sredine svibnja 2020. godine. U ovom istraţivanju prouĉavani su podaci o kvaliteti zraka s mjernih postaja lokalne mjerne mreţe grada Zagreba u razdoblju 2017. – 2020. UsporeĊene su koncentracije izmjerene tijekom zatvaranja zbog COVID-19 s prosjekom za isto razdoblje tijekom 2017., 2018. i 2019. godine. Masene koncentracije NO2 bile su statistiĉki znaĉajno niţe na svim mjernim postajama tijekom razdoblja zatvaranja, a najveće razlike utvrĊene su na lokacijama izloţenim prometu. Suprotno tome, koncentracije ozona su bile statistiĉki znaĉajno više na svim mjernim postajama. Razine lebdećih ĉestica PM10 bile su niţe na svim postajama, ali je razlika bila statistiĉki znaĉajna jedino na mjernim postajama Pešĉenica, Siget i Ĉrnomerec (promet, industrija) dok se koncentracije frakcije lebdećih ĉestica PM2.5 nisu statistiĉki znaĉajno razlikovale. Koncentracije BaP u PM10 bile su povišene tijekom razdoblja zatvaranja, ali se ta razlika nije pokazala statistiĉki znaĉajnom. Masene koncentracije metala bile su niske te su varirale ovisno o karakteru mjerne postaje i aktivnostima na lokaciji. Statistiĉki znaĉajno niţe masene koncentracija Cu, Zn i Fe (metala povezanih s trošenjem koĉnica i automobilskih guma) na prometnim mjernim postajama ĐorĊićeva ulica i Siget tijekom perioda strogog zatvaranja u usporedbi s trogodišnjim prosjekom za isto razdoblje mogu se povezati s manjim prometom tijekom strogog zatvaranja. Na urbano- industrijskoj mjernoj postaji Susedgrad masene koncentracije metala bile su u rasponima koncentracija iz ranijih godina, što upućuje da su se osnovne aktivnosti na toj lokaciji uglavnom provodile jednakim intenzitetom. Zatvaranje zbog pandemije COVID-19 pokazalo je da su mjere drastiĉnog smanjenja mobilnosti stanovništva imale kratkotrajni utjecaj na kvalitetu zraka i to samo na razine nekih oneĉišćujućih tvari te ne uvijek u smjeru smanjivanja koncentracija. Uĉinak je u pravilu bio izraţeniji na mjernim postajama opterećenim prometom u odnosu na lokacije gdje su znaĉajnije zastupljeni i drugi izvori (kućna loţišta, resuspenzija s tla, industrija).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne tehničke znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Profili:
Valentina Gluščić
(autor)
Zdravka Sever Štrukil
(autor)
Silva Žužul
(autor)
Ivan Bešlić
(autor)
Ivana Jakovljević
(autor)
Jasmina Rinkovec
(autor)
Silvije Davila
(autor)
Gordana Pehnec
(autor)