Naslov
Kulturna animalistika/zoologija odgovara na hamletovsko-hekubinsko pitanje “Što je životinja čovjeku i što čovjek životinji?
(Animal studies/zoology answers the Hamlet-Hecuba question "What is an animal to a man and what is a man to an animal?")

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Večvrstna družba: antropologija o sobivanju ljudi in živali Znanstveni simpozij / Baskar, Bojan ; Kozorog, Miha ; Repič, Jaka ; Simonič, Peter ; Svetel, Ana - Ljubljana : Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo, 2022

ISBN
0-000-00000-0

Skup
Večvrstna družba: antropologija o sobivanju ljudi in živali Znanstveni simpozij

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 13.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kulturna animalistika, kritička animalistika
(animal studies, critical animal studies)

Sažetak
I dok su u anglosaksonskom području u optjecaju četiri termina – animalistički studiji, odnosno animalistika (animal studies), ljudsko-životinjski studiji (human-animal studies), antrozoologija (anthrozoology) i antropologija životinja (anthropology of animals), u domaćem znanstvenom i kulturnom krugu u optjecaju je sintagama kulturna zoologija, odnosno kulturna animalistika zahvaljujući sustavnom istraživanju Nikole Viskovića (1996) koja bi trebala odgovoriti na hamletovsko-hekubinsko recipročno pitanje, kako to ističe Visković, “Što je životinja čovjeku i što čovjek životinji?” Ukratko, izlaganje će ponuditi kratak povijesni presjek kulturne animalistike / zoologije, gdje je prvi prijelaz prema kulturnoj zoologiji, ulozi animalnoga u kulturnoj historiji, Visković prepoznao u radu Richarda Lewinsohna, koji je pod pseudonimom Morus objavio knjigu Povijest životinja, s podnaslovnom odrednicom “njihov utjecaj na kulturu i civilizaciju” (1952.), kojom je među prvima odstupio od čisto biološkoga pristupa fenomenu životinjskoga. Za daljnji prijelaz prema kulturnoj animalistici, kulturnoj zoologiji, zaslužan je, kako to Visković ističe, pariški skup o etnoozologiji Čovjek i životinja (L'homme et l'animal), koji je 1975. godine organizirao Raymond Pujol, a pritom je objavljen i istoimeni zbornik radova s toga skupa. Ipak, tim je skupom Pujol djelomično ograničio mnogostruko proučavanje kulturne zoologije na etnozoologiju (Hunn 1996 ; Alves i Souto, 2015), koju je odredio kao graničnu biološko-socijalnu znanost. U odnosu na takav koncept etnozoologije Nikola Visković svojim postavkama kulturne zoologije, odnosno kulturne animalistike, istražuje sveprisutnost životinjskoga u povijesti čovječanstva, u materijalnoj i duhovnoj kulturi. Gotovo sve te vidove istraživanja obuhvatilo je, kako ističe Visković, oxfordsko izdanje u šest tomova A Cultural History of Animals, objavljeno 2007. godine (Visković 2009: 13). U završnom dijelu izlaganja zadržat ćemo se na predmetu / predmetima kritičke animalistike (critical animal studies).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA