Naslov
Emocionalna kompetentnost i stilovi suočavanja sa stresom kao prediktori depresivnosti adolescenata
(Emotional competence and stress coping styles as predictors of adolescent depression)

Autori
Šipek, Gabriela ; Vučenović, Dario ; Jelić, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice. Knjiga sažetaka / Kuterovac Jagodić, Gordana ; Ambrosi-Randić, Neala ; Nakić Radoš, Sandra ; Smojver-Adžić, Sanja - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2022, 182-182

ISBN
978-953-49429-3-2

Skup
29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, Hrvatska, 09.11.2022. - 12.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emocionalna kompetentnost, stres, depresivnost, adolescenti
(emotional competence, stress, depression, adolescents)

Sažetak
Depresivnost je stanje sniženog raspoloženja koje može dovesti do negativnih posljedica na području misli, emocija, ali i fizičkog zdravlja. U adolescenciji dolazi do porasta depresivnosti, naročito kod djevojaka, zbog čega je potrebno istraživati čimbenike koji mlade čine rizičnim ili otpornim na simptome depresivnosti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati emocionalnu kompetentnost te stilove suočavanja sa stresom kao prediktore depresivnosti na uzorku učenika srednjih škola između 14 i 17 godina (N=142), pri čemu su djevojke činile oko 60% uzorka. Ispitivanje je provedeno u školama, uz suglasnost ravnatelja, u formi online upitnika koji se sastojao od: Ljestvice depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS), Upitnika emocionalne kompetentnosti (UEK-45) te Upitnika stilova suočavanja sa stresom. Rezultati istraživanja upućuju na visok postotak sudionika koji izvještavaju o iznadprosječnim razinama depresivnosti s obzirom na norme, pri čemu su djevojke (M=19, 09 ; SD=12, 51) u prosjeku izvještavale o značajno višim razinama depresivnosti u odnosu na mladiće (M=11, 63 ; SD=10, 42). Spolne razlike utvrđene su i na dimenzijama emocijama usmjerenog suočavanja i suočavanja izbjegavanjem kojima su djevojke sklonije, dok kod problemu usmjerenog suočavanja i emocionalnih kompetencija nisu utvrđene značajne spolne razlike. Depresivnost značajno korelira sa svim dimenzijama UEK-15, osim sa sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija, kao i sa svim strategijama suočavanja. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je kako predloženi model može objasniti čak 53% varijance depresivnosti pri čemu se upravljanje emocijama pokazalo kao njezin najznačajniji prediktor. Teorijska pretpostavka o djelovanju emocionalne inteligencije na depresivnost kroz adekvatan odabir stilova suočavanja sa stresom u ovom istraživanju nije bila potvrđena, budući da su korištene mjere samoprocjene emocionalnih vještina. S obzirom na porast depresivnih simptoma među mladima, potrebno je usmjeriti se na longitudinalna istraživanja uz mogućnost provedbe intervencija usmjerenih jačanu emocionalnih vještina i otpornosti adolescenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA