Naslov
Časni ljudi i novo doba: korporativna teorija i kompozitna država
(The Honorable Men and New Times: Corporate Theory and the Composite State)

Autori
Majnarić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Izvornik
Kultura. VI. kongres hrvatskih povjesničara / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021

ISBN
978-953-57296-2-4

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
15. stoljeće ; Matijaš Korvin ; korporativna teorija ; kompozitna država
(15th century ; Matthias Corvin ; corporate theory ; composite state)

Sažetak
Stapajući nanovo opojmljene ideje Aristotela s onima sv. Pavla, posredovanih u tradiciji crkvenih otaca, juristi i kanonisti 13. i 14. stoljeća detaljno su razradili korporativnu teoriju. U njezinom središtu nalazila se transpersonalizacija i institucionalizacija, što je sukladno društveno-političkim prilikama osobito postalo bitno tijekom 14. stoljeća. Tada se korporativizam – početno usmjeren na grupe koje su se na osnovi stanovitoga normativnog položaja tvorile apstraktno tijelo zasebno od pojedinaca koji ju čine – transponirao na razinu vladarskog područja vlasti. To je u konačnici vodilo k oblikovanju fiktivnog poimanja kraljevine, zasebne od vladara i njegovih podanika, no istodobno neophodno povezane s njima. Kaskadni slijed vodio je jasnom idejnom pozicioniranju vladara, pri čemu se ističe razdvajanje osobe od vladarske volje (podloge susljedne teorije dvaju vladarskih tijela), ali i različitih korporativnih grupa na području njegove vlasti. Međusobno pozicioniranje odnosa korporativnih grupa (persona ficta), vodilo je k redefiniranju njihovog odnosa prema kralju, ali i njihovog međusobnog odnosa, u kojem stari sustavi časnog polaganja ruku, premda i dalje bitni, postupno padaju u drugi plan. Taj je proces jasnije vidljiv u slučaju kompozitnih područja vlasti poput onih nad kojima je vladao nositelj Krune sv. Stjepana, gdje odnosi korporativnih grupa sa središnjom vlasti počinju utjecati na jasno poimanje te kompozitnosti. U tom ću kontekstu – premda ideja o hrvatskom plemstvu kao korporativnom tijelu, u hrvatskoj medijevistici nije novost – u izlaganju motriti iskaze korporativnog oblikovanja Kraljevine Hrvatske, a napose u perspektivi historijskog razumijevanja oblikovanja kasnosrednjovjekovne države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA