Pregled bibliografske jedinice broj: 1246482
Utjecaj prognostičkih čimbenika ranoga ishoda na dugoročne pokazatelje zdravlja i kvalitetu života nakon liječenja prirođene kile ošita
Utjecaj prognostičkih čimbenika ranoga ishoda na dugoročne pokazatelje zdravlja i kvalitetu života nakon liječenja prirođene kile ošita, 2018., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1246482 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj prognostičkih čimbenika ranoga ishoda na dugoročne
pokazatelje zdravlja i kvalitetu života nakon liječenja
prirođene kile ošita
(The impact of short-term outcome predictors on long-term
health and quality of life following treatment of congenital
diaphragmatic hernia)
Autori
Bojanić, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.02
Godina
2018
Stranica
96
Mentor
Grizelj, Ruža
Ključne riječi
prirođena kila ošita ; incidencija ; ishod ; dugoročno praćenje ; čimbenici ishoda ; morbiditet ; kvaliteta života
(congenital diaphragmatic hernia ; incidence ; outcome ; follow-up ; prognostic factors ; morbidity ; quality of life)
Sažetak
Prirođena kila ošita je razvojna anomalija širokog spektra kliničke slike od inaparentnog stanja do teške respiratorne insuficijencije koja je nerijetko uzrokom smrtnog ishoda neposredno po porodu. Veliki udio u ukupnoj smrtnosti čini tzv. skriveni mortalitet, koji u nas, kao i u razvijenim zemljama svijeta iznosi oko 30%. Visokorizični bolesnici imaju najveći stupanj hipoplazije pluća, u njih respiratorno zatajenje nastaje neposredno po porodu i najčešće imaju velike dijafragmalne defekte s jetrom dislociranom u prsištu. Metode protektivnog mehaničkog prodisavanja uz odgađanje operacije do kliničke stabilizacije bolesnika značajno su povećale preživljenje, naročito visokorizičnih bolesnika. Preživljenje je značajno veće i u ustanovama koje zbrinjavaju veći broj bolesnika zbog čega je potrebno centralizirati liječenje na razini države, bilo prenatalnim “in utero” ili postnatalnim transportom bolesnika u visokospecijalizirani centar. Kao najbolji prediktor preživljenja izdvojio se porast oksigenacije tijekom prva 24 sata nakon započetog liječenja, što uz ostale relevantne kliničke znakove može poslužiti u planiranju liječenja. Većina preživjelih ima brojne kronične tegobe i nižu kvalitetu života u usporedbi sa zdravim ispitanicima. Niti jedan čimbenik ranog ishoda nije pokazao jedinstven prediktivni potencijal za dugoročno zdravlje i kvalitetu života preživjelih bolesnika. U svrhu prevencije, pravovremenog prepoznavanja i liječenja kroničnog morbiditeta te poboljšanja kvalitete života potreban je strukturirani protokol dugoročnog praćenja koji uključuje multidisciplinarni pristup.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti