Pregled bibliografske jedinice broj: 1246265
Model optimiziranja funkcije smanjivanja udaljenosti u odnosu na prostorne obrasce ponašanja počinitelja razbojništava na području Grada Zagreba
Model optimiziranja funkcije smanjivanja udaljenosti u odnosu na prostorne obrasce ponašanja počinitelja razbojništava na području Grada Zagreba // Policija i sigurnost, 30 (2021), 2; 167-180 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1246265 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Model optimiziranja funkcije smanjivanja
udaljenosti u odnosu na prostorne obrasce
ponašanja počinitelja razbojništava na području
Grada Zagreba
(Distance Decay Function Optimization Model in
Relation to the Spatial Patterns of Behavior of
the Perpetrator in the Area of the City of Zagreb)
Autori
Butorac, Ksenija ; Maurer, Dubravka ; Gajski, Dubravko
Izvornik
Policija i sigurnost (1330-0229) 30
(2021), 2;
167-180
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
geografsko profiliranje ; počinitelji razbojništva ; prostorni obrasci ponašanja ; kriminalni put ; efekt smanjivanja udaljenosti ; kalibracija
(geographical profiling ; robbery perpetrators ; spatial patterns of behavior ; criminal path ; distance decay effect ; calibration)
Sažetak
Geografsko profiliranje pokazalo se kao koristan alat prilikom utvrđivanja moguće lokacije boravišta serijskih počinitelja kaznenih djela. Osnova je proučavanje puta koji prelazi počinitelj kako bi počinio kazneno djelo pri čemu je efekt smanjivanja udaljenosti dobro poznata činjenica. U ovome radu opisan je model odabira optimalne funkcije smanjivanja udaljenosti i određivanje njezinih parametara tako da funkcija bude što bolja procjena vjerojatnosti počinjenja u odnosu na duljinu kriminalnog puta. Izjednačenjem Gauss- Markovljevim modelom postiže se da funkcija poprima najmanja odstupanja u odnosu na referentne vrijednosti dobivene na temelju testnih podataka. Testni su podaci prikupljeni iz dostupnih medija, te sadrže mali broj serijskih slučajeva za koje su se mogle odrediti lokacije počinjenja i procijeniti lokacije boravišta počinitelja. Iako je zbog nepouzdanih i nedostatnih izvora pouzdanost testnih podataka upitna, oni se u ovome radu ne rabe radi modeliranja stvarnog prostornog ponašanja počinitelja, već samo kao ilustracija načina određivanja optimalne funkcije smanjivanja udaljenosti i njezinih najvjerojatnijih parametara. Iz istog su razloga za usporedbu odabrane dvije funkcije smanjivanja udaljenosti: linearna i negativna eksponencijalna funkcija. Za Republiku Hrvatsku nismo pronašli empirijski provedena istraživanja o funkcionalnosti modela za geografsko profiliranje i njegovu primjena u praksi. Stoga bi bilo nužno odrediti parametre funkcije smanjivanja udaljenosti na reprezentativnom skupu podataka, dobivenih iz vjerodostojnih izvora i na taj način stvoriti relevantnu osnovu za daljnja istraživanja prostornog ponašanja počinitelja uvođenjem dodatnih uvjeta i složenijih matematičkih modela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geodezija, Interdisciplinarne tehničke znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Geodetski fakultet, Zagreb,
MUP, Policijska akademija "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)