Naslov
Urbanistička transformacija Zadra:od "vrtnoga grada" do vojne utvrde
(Urban transformation of Zadar: from "garden town" to military fortress)

Autori
Sorić, Sofija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Mesto v srednjem in zgodnjem novem veku, Zbornik povzetkov znanstvenoga simpozija Ljubljana, 24.-25.november 2017 / Novak Klemenčić, renata - Ljubljana : Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, 2017, 37-38

ISBN
978-961-237-972-8

Skup
Arhitekturna zgodovina: Mesto v srednjem in zgodnjem novem veku, Zbornik povzetkov znanstvenoga simpozija Ljubljana, 24.-25.november 2017

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 24.09.2017. - 25.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Zadar, urbanizam, neizgrađeni prostori, gradska ekonomija, fortifikacije
(Zadar, urbanism, open spaces, city economy, fortifications)

Sažetak
Srednjovjekovni Zadar bio je grad vrtova, kako unutar, tako i izvan svojih zidina. Naime, naslijeđeni perimetar antičkoga grada bio je znatno veći nego u ostalih dalmatinskih komuna, što je dovelo do formiranja specifične strukture gradskog prostora: središnji dio s pravilnom mrežom ulica bio je prekriven zbijenom srednjovjekovnom gradnjom, dok se prema periferiji, odnosno obodu zidina, ta pravilnost, kao i stupanj izgrađenosti, gubila. Pojedini predjeli grada, osobito oni uz jugozapadne zidine, predstavljali su urbanistički nedefinirane, gotovo ruralne prostore. Riječ je o blagoj padini gdje su se nalazili mlinovi, tintoria, klaonica, kovači sa svojom ulicom i većinom drvene nastambe pučana. Uz sjeveroistočne zidine nalazila su se druga neizgrađena područja, poput Plankita ili Razboja, a na položaju antičkog foruma nalazila se velika Kampa. Postojali su zatim umjetno stvoreni takozvani „brisani prostori“ oko mletačkih utvrda Kaštela i Citadele, gdje su zgrade porušene iz obrambenih razloga. Unutar srednjovjekovnih blokova kuća postojali su brojni slobodni prostori privatnih vrtova i dvorišta, o čemu svjedoče arhivski zapisi i katastarska izmjera iz 19. stoljeća, na kojoj su uočljive zelene neizgrađene površne, sačuvane unatoč onovremenoj intenzivnoj izgradnji na području Poluotoka. Prostrana i gospodarski važna zadarska astareja bila je poznata po svojim vrtovima koji su, osim toga, zauzimali i znatan dio srednjovjekovne Varoši, smještene pred gradskim kopnenim ulazom. Zbog podizanja novih renesansnih zidina u 16. stoljeću, bit će porušene brojne zgrade, privatne kuće, pa čak i crkve, a nestat će dijelom i spomenuti neizgrađeni prostori uz njih. Na taj način, pravilno urbano tkivo grada izgubilo je svoje „neuredne“ okrajke i dobilo trajnija i urbanistički definirana rješenja, većinom vezana uz obrambene prioritete grada. Područje Babe bit će urbanizirano nakon preseljenja stanovništva iz Varoši i izgradnje kamenih na mjestu ranijih drvenih kuća, a kako su stanovnici burgusa većinom bili zemljoradnici, mogli bismo reći da je tada formirana ekonomski i socijalno specifična zona stanovanja, težačko naselje. Prostori poput nekadašnjih jaraka uz Kopnena vrata i uz Kaštel postaju popločani trgovi s cisternama, jedna cisterna podiže se i na području Kampe koja zadobiva karakter trga, odnosno glavne tržnice. Izmještene su zatim glavne prometne osi, uređen glavni gradski trg te formirano novo središte mletačke vlasti uz Kopnena vrata (Kneževa, Kapetanova i Providurova palača). Militarizacija grada nastavljena je i tijekom 17. i 18. stoljeća izgradnjom vojnih sadržaja, poput velikog arsenala, vojne bolnice i dviju kasarni. Urbanističkom transformacijom Zadra u glavnu mletačku utvrdu Dalmacije, gradski prostor je fizički i sadržajno sažet unutar renesansnih zidina, a dotad nedefinirani i/ili neizgrađeni prostori su arhitektonski i funkcionalno preoblikovani.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA