Pregled bibliografske jedinice broj: 1245299
Uloga narodnih knjižnica u prevladavanju digitalne nejednakosti
Uloga narodnih knjižnica u prevladavanju digitalne nejednakosti // Knjižnice grade nove svjetove : međunarodna znanstveno-stručna konferenci299ja 5.-8. listopada 2022. godine, II Palače, Zadar.
Zadar, Hrvatska, 2022. str. 31-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1245299 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga narodnih knjižnica u prevladavanju digitalne
nejednakosti
(Public libraries' role in bridging the digital
divide)
Autori
Modrić, Marin ; Dragija Ivanović, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjižnice grade nove svjetove : međunarodna znanstveno-stručna konferenci299ja 5.-8. listopada 2022. godine, II Palače, Zadar.
/ - , 2022, 31-32
Skup
47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2022. - 08.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
digitalna nejednakost, narodne knjižnice, informacijsko-komunikacijske tehnologije, socijalna nejednakost, korisnici, programi i usluge
(digital divide, public libraries, information and communicatio technologies, social divide, patrons, programs and services)
Sažetak
Digitalna nejednakost jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Nastala je uslijed ubrzanog razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije krajem 20. stoljeća, a podigla je problem socijalne nejednakosti na novu razinu i donijela nove izazove s kojima se pojedinci susreću u svakodnevnom životu. Iako se u počecima digitalna nejednakost gledala isključivo kao problem pristupa tehnologijama, danas ona podrazumijeva i nejednakost u motivaciji, digitalnim vještinama i korištenju novih tehnologija. Kako se radi o kompleksnom problemu, ne postoji samo jedan način kako pristupiti njezinom smanjenju. Toga su svijesne narodne knjižnice pa se brzo nakon jačanja digitalnih podjela, na temelju svoje misije a to je omogućavanja pristupa znanju svima, pokazuju kao idealne ustanove za taj zadatak. Svojim programima i uslugama, kao i osluškivanjem zajednice i nastojanjima da se približe korisnicima na različite načine, narodne knjižnice trude se aktivno raditi na smanjenju digitalne nejednakosti i probuditi svijest o toj ulozi, prije svega kod donositelja odluka i financijera. Cilj istraživanja u sklopu ovog rada bio je dobiti uvid u razmišljanja djelatnika narodnih knjižnica o ulozi narodnih knjižnica u Hrvatskoj u smanjenju, odnosno prevladavanju digitalne nejednakosti, dok je svrha bila ukazati na mogućnosti koje narodne knjižnice imaju u smanjenju digitalne nejednakosti, kao i potaknuti domaća istraživanja o navedenoj problematici. Cilj i svrha ostvareni su na temelju pet istraživačkih pitanja. Istraživanje je provedeno putem kvalitativne metode intervjuiranja, s polustrukturiranim intervjuom kao instrumentom. Intervju se sastojao od osam pitanja, oblikovanih iz proučavanja relevantne literature i službenih dokumenata. Svako pitanje određivalo je jednu od tematskih cjelina, u kojima su istaknuta najvažnija zapažanja ispitanika. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da narodne knjižnice obuhvaćene ovim istraživanjima rade kroz programe i usluge na smanjenju digitalne nejednakosti, u okviru svojih mogućnosti i sredina u kojima djeluju. Djelatnici su svjesni uloge svojih ustanova, dok još ima puno prostora za rad i napredak u stvaranju svijesti kod korisnika i donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, rezultati ukazuju na potrebu donošenja strategije savladavanja digitalne nejednakosti (multidisciplinarni pristup) na nacionalnoj razini, kojom bi se ukazalo na njezinu poziciju i snagu u zajednici i kojim bi se narodna knjižnica prepoznala kao dobar partner u izgradnji digitalnog društva. Iskazala se i potreba za isticanjem pojma digitalne nejednakosti u službenim knjižničnim i državnim dokumentima. Daljnja istraživanja na ovu temu mogla bi se proširiti uključivanjem i drugih vrsta knjižnica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti