Naslov
Formalno obrazovanje knjižničara-informatora: (ne)moguća misija
(Formal education of reference librarian: mission (im)possible)

Autori
Dragija Ivanović, Martina ; Kolarić, Alica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Online stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Informacijska služba – tradicija, sadašnjost i budućnost“

Mjesto i datum
Koprivnica, Hrvatska, 25.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
formalno obrazovanje, knjižničarsko obrazovanje, korisničko ponašanje, informacijska služba, informacijska pismenost
(formal library education, user behavior, Information sources and services, information literacy)

Sažetak
U ovom izlaganju autorice promišljaju o promjenama koje su nastupile u programima obrazovanja knjižničara, informacijskih stručnjaka, posredstvom tehnologija i korisničkih zahtjeva. Jedan od temeljnih predmeta na samom početku obrazovanja knjižničara u Zadru 2006. godine bio je - Informacijski izvori i službe I i II. Fokus predmeta bio je na važnosti obrazovanja korisnika a posebna pažnja bila je posvećena raznim oblicima usmjeravanja i poučavanja. Također, studenti su upoznati s tipologijama korisnika i istraživanjima korisničkog ponašanja. Dio predmeta bio je usmjeren na organizaciju i djelatnosti informacijske službe kao što su informacijski upiti, komuniciranje s korisnikom te kriteriji i načela vrednovanja mrežnih informacijskih usluga. Do današnjih dana, došlo je do velikih promjena u predmetima i strukturi studija. Nastavnici na Odjelu za informacijske znanosti u Zadru 2013. godine napravili su novi program uvažavajući velike promjene koje su se dogodile u organizaciji i poslovanju informacijskih ustanova a napose knjižnica. Tehnologija koja je postala neizostavni dio našeg društva u području knjižničarstva dobiva posebno mjesto. Međutim, promjene u poslovanju nastale su prvenstveno zbog sve sofisticiranijih i kompleksnijih korisničkih zahtjeva te promjena u ponašanju. Predmet Informacijski izvori i službe zahtijevao je temeljitu promjenu. S obzirom na veliki broj važnih, ključnih tema za knjižničarstvo koje su se poučavale u okviru tog predmeta, odlučeno je da će pojedine teme, koje su dotad bile okupljene u ovom predmetu, dobiti svoje mjesto u novom programu kao zasebni predmeti. Tako su se u novom programu našli predmeti kao što je Pretraživanje informacija, Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova, Informacijski sustavi u obrazovanju, Uvod u studije o korisnicima informacija, Informacijsko ponašanje korisnika, Interakcija čovjek i računalo. Cilj takvog pristupa obrazovanju je razumijevanje korisničkih potreba i ponašanja te savladavanje vještina i kompetencija za kvalitetan rad u lepezi poslova koja se tradicionalno smatraju poslovima informatora. Današnji korisnici informacija žive u složenom informacijskom okružju koje je dominantno digitalno i obilježeno kontinuiranim promjenama u raznolikim načinima stvaranja, prijenosa i stjecanja informacija. Novi oblici interakcije s informacijama utječu na informacijsko ponašanje korisnika, posebno mladih. Generacije odrasle uz osobne prijenosne digitalne uređaje lako i brzo dolaze do informacija u različitim formatima, poput zvučnih zapisa i video uradaka, koji su im privlačni. Sadržaji stvoreni u zajednicama korisnika društvenih medija dodaju novu dimenziju digitalnim informacijama. U takvom okružju posjećivanje knjižnice može se činiti manje potrebnim i atraktivnim. S druge strane, sve su snažniji glasovi koji zagovaraju kritički odnos prema informacijama u javnosti, dok se knjižničarska zajednica već dugo bavi pitanjima pristupa, vrednovanja i korištenja informacija. Dokumenti posvećeni mladim korisnicima ističu da je pomaganje mladima u razvoju vještina informacijske pismenosti za korištenje digitalnih medija važna zadaća suvremenog knjižničara. Postavlja se pitanje kakvo obrazovanje može osigurati potrebne kompetencije i omogućiti budućim informacijskim stručnjacima da odgovore na ove izazove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA