Naslov
Vrste domaćini i rasprostranjenost bjelogorične bijele imele (Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj
(Hosts and Distribution of the White Berried Mistletoe (Viscum album L. ssp. album) in Croatia)

Autori
Idžojtić, Marilena

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 9-10 (2003); 439-447

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Viscum album L. ssp. album (bjelogorična bijela imela); Hrvatska; vrste domaćini; rasprostranjenost
(Viscum album L. ssp. album (white berried mistletoe); Croatia; hosts; distribution)

Sažetak
Bjelogorična bijela imela (Viscum album L. ssp. album) poluparazit je na listopadnim vrstama drveća i grmlja. Da bi se napravio popis vrsta domaćina i kartirala rasprostranjenost imele u Hrvatskoj rađena su terenska istraživanja, te je pregledan herbarij Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za kartiranje rasprostranjenosti korištena su osnovna polja MTB mreže. Bjelogorična bijela imela u Hrvatskoj dolazi na 45 taksona (41 vrsta, 2 kultivara i 2 hibrida). Od 41 vrste 31 je autohtona i 10 alohtonih. Vrste domaćini pripadaju u jedanaest porodica. Najviše, dvanaest vrsta, je iz porodice Rosaceae. Zatim slijede Salicaceae (sedam vrsta), Aceraceae (pet vrsta), Betulaceae (četiri vrste), Tiliaceae (tri vrste) itd. Svi domaćini ove imele u Hrvatskoj već su zabilježeni u literaturi, osim Alnus japonica (Thunb.) Steud. i Prunus cerasifera Ehrh. Autohtone vrste koje možemo ubrojiti među najčešće domaćine su: pitoma jabuka (Malus domestica Borkh.), crna topola (Populus nigra L.), pitoma kruška (Pyrus communis L.), bijela vrba (Salix alba L.) i malolisna lipa (Tilia cordata Mill.). Najčešće zaražene strane vrste su sjevernoameričke vrste Acer saccharinum L. (srebrnolisni javor) i Robinia pseudoacacia L. (obični bagrem). Često su zaražene šumske kulture crnog oraha (Juglans nigra L.), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.), te kulture topola Populus ×canadensis Moench, P. nigra L. i P. deltoides W. Bartram ex Marshall. Ova podvrsta imele rasprostranjena je u Hrvatskoj u prirodnim šumama, šumskim kulturama, parkovima, vrtovima, neodržavanim voćnjacima, te na soliternim stablima uz rubove šuma i na otvorenim površinama u sjevernom i središnjem dijelu države. Nije zabilježena u mediteranskom i submediteranskom području, a niti u velikim planinskim masivima koji razdvajaju kontinentalni od mediteranskog i submediteranskog pojasa. Rasprostranjenost imele je mozaična, što je uvjetovano mozaičnom rasprostranjenošću domaćina, lokalnim uvjetima, kretanjima ptica prenositelja i dr. Kontinuirana rasprostranjenost na nekom domaćinu može se pratiti samo u dijelu areala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Ako se na stablima nalazi veliki broj grmova imele, ona iscrpljuje svoga domaćina, no općenito se može reći da ova podvrsta imele ne predstavlja veći gospodarski problem u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA