Naslov
Antička topografija otoka Silbe
(The topography of Silba in Classical Antiquity)

Autori
Goričanec, Lovro Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet / Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
25.09

Godina
2020

Stranica
56

Mentor
Jadrić-Kučan, Ivana

Ključne riječi
Silba, uvala Pocukmarak, antički brodolom
(Silba, Pocukmarak bay, antique shipwreck)

Sažetak
Otok Silba mali je otok istočnojadranskog arhipelaga. Pribraja se skupini sjevernodalmatinskih otoka, odnosno zadarskoj podskupini. Svojim smještajem Silba je rano uključena u plovidbene rute prapovijesti i antike, što je evidentirano arheološkim materijalom. Silba se također ističe dugim kontinuitetom naseljenosti. Iz razdoblja prapovijesti otkriveni su tragovi naseljenosti Liburna, dok se u antici na otoku stacioniraju Rimljani. O dolasku Hrvata na otok govori se od 8. do 10. stoljeća. Upravo iz 10. stoljeća potječe prvi pisani spomen Silbe. Radi se o 29. poglavlju djela De administrando imperio, bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta, gdje car navodi ime Σελβώ/Selbo. Rimska prisutnosti utvrđena je na poziciji uvale Pocukmarak. Toponim Pocukmarak vuče korijen od latinskog Sanctus Marcus. Upravo su toponimi tipa san(c)tu(s) + naziv sveca vezani uz kasnoantičke crkve 5. i 6. stoljeća, a iznad same uvale smještena je crkva sv. Marka čija se izvorna građevina datira u 5. ili 6. stoljeće. U vezu s navedenim vremenskim okvirom lokalitet se dovodi i zbog sporadičnih nalaza otkrivanih tijekom 20. stoljeća. Zdenko Brusić i Smiljan Gluščević na temelju svojih istraživanja izlažu da je na prostoru uvale postojao gospodarski kompleks i njemu pripadajuća nekropola. Z. Brusić također u podmorju uvale uočava ostatke arhitekture u sklopu mola, ispostavljenih kao dijelove sarkofaga u funkciji spolija. Iako nije u potpunosti jasan njihov kronološki odnos, pretpostavljena je istovremenost upotrebe dijelova sarkofaga kao spolija i gradnje mola. Pronađeni drveni dijelovi u sklopu mola omogućili su okvirnu dataciju lokaliteta u 5. ili 6. stoljeće. Osim uvale Pocukmarak, sustavna istraživanja, pod vodstvom S. Gluščevića, provedena su i na Grebenima. Radi se o otočićima smještenima u Silbanskom kanalu, Zapadnom, Srednjem i Južnom grebenu. Uz obale Južnoga grebena otkriven je rimskodobni brodolom datiran u vremenski okvir od 40. do 50. godine. Utvrđeno je kako se radi o trgovačkom brodu s amforama tipa Dressel 2-4 i nepravilnim lomljenim kamenom kao glavnim teretom. Među ostalim teretom, određeni primjerci keramičkog posuđa sugeriraju istočnomediteransko podrijetlo broda. U neposrednoj blizini Zapadnoga grebena locirane su tri pličine, također s materijalom koji se može opisati teretom antičkih brodoloma. Uz spomenute brodolome, uz obale obaju otočića pronađeni su sporadični nalazi amfora i sidara. Sporadični nalazi također su pronađeni u uvali Sv. Ante te na rtovima Arat i Samotvorac.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA