Pregled bibliografske jedinice broj: 1244854
Fitotoksični učinak rezidua mezotriona na kulture u plodoredu: laboratorijski biotest
Fitotoksični učinak rezidua mezotriona na kulture u plodoredu: laboratorijski biotest // Zbornik sažetaka 65. seminara biljne zaštite
Opatija, Hrvatska, 2022. str. 51-51 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1244854 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fitotoksični učinak rezidua mezotriona na kulture u
plodoredu: laboratorijski biotest
(Phytotoxic effect of mesotrione residues on crops in
crop rotation: a laboratory bioassay)
Autori
Pismarović, Laura ; Milanović-Litre, Ana ; Šćepanović, Maja ; Barić, Klara ; Stipičević, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka 65. seminara biljne zaštite
/ - , 2022, 51-51
Skup
65. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.12.2022. - 09.12.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
simulirane rezidue herbicida ; šećerna repa ; grašak ; grah
(simulated herbicide residues ; sugar beet ; pea ; bean)
Sažetak
Mezotrion je najpoznatiji i najčešće korišten herbicid iz kemijske skupine triketona. U Hrvatskoj se, zahvaljujući širokom spektru djelovanja i povoljnim ekotoksikološkim svojstvima, nalazi na trećem mjestu najkorištenijih herbicida za suzbijanje korova u kukuruzu. Temeljem vrijednosti poluvijeka raspada (DT50= 4-44 dana) svrstan je u skupinu herbicida umjerene perzistentnosti. Istraživanjima je utvrđeno da mezotrion u određenim pedoklimatskim uvjetima može i dulje od predviđenog vremena perzistirati u tlu i svojim reziduama štetiti osjetljivim kulturama u plodoredu. Službeni podaci ograničenja plodoreda navode da se šećerna repa, grah i grašak smiju sijati tek 24 mjeseci nakon primjene mezotriona. S obzirom da je perzistentnost herbicida rezultat interakcije više činitelja, ograničenja za sjetvu određene kulture potrebno je provjeriti i u specifičnom agroekološkom području. Navedeno je moguće provjeriti analitičkim metodama uzoraka tla u laboratoriju ili sjetvom osjetljivih kultura na tlo tretirano herbicidom (biotest). Biotestom je moguće detektirati i vrlo male količine preostalog herbicida u tlu pa je ova metoda jednako pouzdana kao i analitička. Cilj ovog istraživanja bio je primjenom biotesta u poljskim i laboratorijskim uvjetima, utvrditi i usporediti osjetljivost šećerne repe, graha i graška na rezidue mezotriona primijenjenog prethodne godine na dva tipa tla (hipoglej mineralno i livadsko fluvijalno tlo). Po završetku poljskog biotesta, postavljen je laboratorijski biotest u kojem su iste kulture bile tretirane reduciranim (od 1/2 do 128 puta manje doze od preporučene) dozama mezotriona s ciljem da se simuliraju rezidue mezotriona koje se, s obzirom na njegov poluvijek raspada u poljskim uvjetima, mogu očekivati u tlu tijekom vremena nakon njegove primjene. Korišteni parametri za procjenu osjetljivosti istraživanih kultura bili su vizualna ocjena fitotoksičnog učinka, utvrđivanje svježe nadzemne mase i utvrđivanje sadržaja klorofila, a njihove će vrijednosti i preporuke za sjetvu ovih kultura nakon primjene mezotriona biti prikazane u izlaganju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Klara Barić
(autor)
Maja Šćepanović
(autor)
Ana Milanović-Litre
(autor)
Laura Pismarović
(autor)
Sanja Stipičević
(autor)