Pregled bibliografske jedinice broj: 1244831
Feministički i spisateljski angažman Adele Milčinović na početku 20. stoljeća
Feministički i spisateljski angažman Adele Milčinović na početku 20. stoljeća // Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi : zbornik radova 1. / Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek (ur.).
Katovice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego ul. Bankowa 12B, 40-007 Katowice, 2021. str. 408-431
CROSBI ID: 1244831 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Feministički i spisateljski angažman Adele
Milčinović na početku 20. stoljeća
(Feminist and Writing Engagement of Adela Milčinović
in the Beginningof the 20th Century)
Autori
Marin, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi : zbornik radova 1.
Urednik/ci
Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek
Izdavač
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego ul. Bankowa 12B, 40-007 Katowice
Grad
Katovice
Godina
2021
Raspon stranica
408-431
ISBN
978-83-226-4023-4
Ključne riječi
Adela Milčinović, feministički angažman, hrvatska moderna, hrvatske spisateljice, ženski likovi
(Adela Milčinović, feminist engagement, Croatian Moderna Period, Cro - atian female writers, female characters)
Sažetak
Adela Milčinović, hrvatska spisateljica s europskom i američkom adresom, neumorna radnica u borbi za ženska i dječja prava u Hrvatskoj u prvim desetljećima 20. stoljeća, rijetko se u povijestima hrvatske književnosti spominje kao samostalno spisateljsko ime, a češće samo kao supruga hrvatskog spisatelja Andrije Milčinovića i suautorica zbirke pripovjedaka Pod branom (1903.), koju zajedno potpisuju. Osim spisateljskog, posebno zanemaren i neistražen ostaje njezin feministički angažman u vremenu kada se u Hrvatskoj spisateljice ne shvaća ozbiljno u namjeri doprinosa književnosti moderne, smješta ih se u njezinu periferiju, što se daje i naslutiti iz kritičkog Matoševa pera, koji Domaće ognjište, list u kojem se spisateljice javljaju sa svojim prvim prilozima, naziva „djelom većinom nježnih srdaca“ (Matoš 1976: 40). Ovaj rad donosi prikaz značajnog feminističkog angažmana Milčinovićeve, kojim su obilježeni tekstovi koje je pisala, a koji su najčešće osvrt na negativne kritike hrvatskih spisatelja o „ženskom“ pisanju u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Nadalje se postavlja pitanje je li feministički angažman spisateljice utjecao na njezin uži spisateljski interes, što će se istražiti davanjem odgovora na pitanje koliko su ženski likovi Milčinovićeve mogli biti odraz stvarnosti vremena kojem je spisateljica pripadala, a u kojem su se u Hrvatskoj događale velike promjene i na književnom i na društvenom planu.
Izvorni jezik
Hrvatski