Naslov
Uloga percipiranih roditeljskih stereotipa u dječjoj motivaciji za bavljenje vodenim sportovima
(The role of perceived parental stereotypes in children's motivation for engaging in water sports)

Autori
Mavra, Nevia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.02

Godina
2020

Stranica
123

Mentor
Furjan-Mandić, Gordana ; Sorić, Izabela

Ključne riječi
motivacija mladih sportaša, motivacijska teorija očekivanja i vrijednosti J. Eccles, vodeni sportovi
(motivation of young athletes, Eccles et al. Expectancy-Value theory, water sports)

Sažetak
Razumijevanje motivacije omogućava kreiranje različitih strategija pomoću kojih se može djelovati na razinu motiviranosti mladih sportaša. Brojna su istraživanja pokazala da motivacija mladih sportaša ovisi o njihovim osobnim karakteristikama kao što su motivacijska ciljna orijentacija, djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi, percepcija vlastite samoefikasnosti i očekivanja i slično, ali i o situacijskim karakteristikama kao što su obiteljsko i sportsko okruženje.Teorija očekivanja i vrijednosti J. Eccles i suradnika (2005) povezuje očekivanja vlastite uspješnosti i percepciju vrijednosti bavljenja određenom aktivnošću s različitim socijalizacijskim faktorima, kao i sa zalaganjem, ustrajnošću i samim učinkom u toj aktivnosti, pa je upravo taj model izabran kao teoretsko polazište ovog rada. U ovom istraživanju naglasak je stavljen na djetetovu procjenu vrijednosti bavljenja sportom i percepciju samoefikasnosti i očekivanja vlastite uspješnosti kao posrednike u odnosu između roditeljskih očekivanja i spolnih stereotipa te motivacije njihove djece u sportu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 204 mladih sudionika, 96 sportašice i 108 sportaša koji se bave vodenim sportovima sa područja tri hrvatske županije (Zadarska županija, Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb). Prosječna dob ispitanika bila je 12.08 godina (SD=1.536 ; raspon 9-15). Vodeni sportovi obuhvaćeni ispitivanjem su: sinkronizirano plivanje (N=44), skokovi u vodu (N=34), vaterpolo (N=46) i plivanje (N=80). Korišten je Upitnik o bavljenju sportom i sportskom postignuću te upitnici kojima se ispitalo različite aspekte motivacije za bavljenje sportom, njihova samoefikasnost, vrednovanje sporta te roditeljski spolni stereotipi i potpora (Upitnik motivacije za sudjelovanjem: Participation Motivation Questionnaire – PMQ, Upitnik ciljne orijentacije u sportu: The Task and Ego Orientationin Sport Questionnaire – TEOSQ, Upitnik samoodređenja: Self-regulation Questionnaire - SRQ-E, Skala samoefikasnosti i očekivanja, Skala subjektivne vrijednosti bavljenja sportom (konstruirana za potrebe ovog istraživanja), Skala roditeljskih sportskih spolnih stereotipa (konstruirana za potrebe ovog istraživanja) i Skala roditeljske potpore. Za obradu podataka primijenjeni su složeniji statistički postupci za utvrđivanje metrijskih karakteristika korištenih skala (faktorske analize, analize čestica / pouzdanosti). Kako bi se dobili odgovori na postavljene probleme istraživanja, korištene su analize varijance, multiple regresijske analize, te niz hijerarhijskih regresijskih analiza. Specifičnije, prva, druga i treća testirane su multiplim regresijskim analizama, a četvrta hipoteza odnosno, medijatorski odnosi provjereni su nizom hijerarhijskih multiplih regresijskih analiza prema postupku koji su predložili Baron i Kenny (1986). Rezultati ovog istraživanja u skladu sa postavljenim ciljevima i hipotezama. Cilj je ovog istraživanja bio provjeriti osnovne postavke motivacijske teorije očekivanja i vrijednosti J.Eccles i suradnika na mladim sportašima i sportašicama uključenima u vodene sportove. Regresijska analiza za kriterij percepcija samoefikasnosti i očekivanja u sportu kojim se bavi mladi sportaš/ica je pokazala da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 39, 8% varijance kriterija, a značajnim prediktorima pokazali su se percepcija roditeljskih očekivanja djetetove uspješnosti (β=0.38)i percipirana roditeljska potpora(β=0.36). Za kriterij djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi je pokazalo da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 28% varijance kriterija, a značajnim prediktorima su se pokazalipercepcija roditeljskih očekivanja djetetove uspješnosti (β=0.31) i precipirana roditeljska podrška (β=0.32). Percipirani roditeljski stereotipi nisu bili značajan prediktor djetetove percepcije samoefikasnosti u sportu kojim se bavi i percepcije vrijednosti tog sporta, te je time prva hipoteza djelomično potvrđena. Regresijska analiza za kriterij djetetove ciljne orjentacije na zadatak je pokazala da prediktori (djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi i djetetova percepcija samoefikasnosti i očekivanja) zajedno objašnjavaju 39, 2% varijance kriterija, pri čemu su se značajnim prediktorima pokazali percepcija samoefikasnosti i očekivanja (β=0.27) i vrijednosti sporta (β=0.41). Analiza za kriterij djetetove ciljne orjentacije na ishod je pokazala da ovi prediktori zajedno objašnjavaju samo 7, 9% varijance kriterija, pri čemu se značajnim prediktorom pokazala samo percepcija samoefikasnosti i očekivanja (β=0.27). Prema tome, i druga hipoteza je većim dijelom potvrđena. Nadalje, regresijskom analizom provjeren je prediktivni doprinos djetetove percepcije samoefikasnosti i očekivanja te percipirane vrijednosti sporta kojim se bavi za razinu autonomne regulacije kao kriterij s jedne strane, te za razinu kontrolirane regulacije s druge strane. Analiza za kriterij Automna regulacija je pokazala, da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 66, 8% varijance kriterija, a značajnim prediktorom pokazale su se djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi (β=0.71) i percepcija samoefikasnosti (β=0.14). Analiza za kriterij Kontrolirana regulacija je pokazala da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 7, 9% varijance kriterija, pri čemu su se značajnim prediktorom pokazala djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi (β=0.24). Kao prva i druga, treća hipoteza je potvrđena u najvećem dijelu. Četvrti cilj bio je provjeriti imaju li djetetova percepcija samoefikasnosti i vrijednosti sporta medijatorsku ulogu (metoda Baron i Kenny, 1986.) u odnosu između percipiranih roditeljskih očekivanja i spolnih stereotipa s jedne strane i kvalitete djetetove motivacije za bavljenje sportom s druge strane (autonomna regulacija i kontrolirana regulacija). Prvi uvjet medijacije (nezavisna varijabla mora se pokazati značajnim prediktorom medijator varijable) djelomično je zadovoljen u slučaju kada su roditeljska očekivanja uspješnosti i spolni stereotipi roditelja bili prediktori, a djetetova percepcija vrijednosti sporta kriterij. Značajnim prediktorom pokazala su se samo percipirana roditeljska očekivanja (β=0.38). No, regresijskom analizom u kojoj su roditeljska očekivanja uspješnosti i spolni stereotipi roditelja bili prediktori, a djetetova percepcija samoefikasnosti kriterij, objašnjeno je 27, 9% varijance kriterija. Značajnima su se prediktorima pokazali i percipirana roditeljska očekivanja (β=0.46) i roditeljski spolni stereotip u korist dječaka (β=0.46 ; na razini značajnosti 5%). Za drugi uvjet medijacije (za nezavisnu varijablu mora biti dokazano i da značajno pridonosi objašnjenju varijance zavisne varijable) rezultati su pokazali da prediktori objašnjavaju 18, 4% varijance kriterija Autonomna regulacija, pri čemu su dva prediktora stistički značajna, i to posebno percipirana roditeljska očekivanja (β=0.35), a spolni stereotipi roditelja u korist djevojčica nešto manje (β=0.15 ; značajno na razini značajnosti od 5%). U nastavku, rezultati regresijske analize sa percipiranim roditeljskim očekivanjima i spolnim stereotipima roditelja kao prediktorima i motivacijskom varijablom Kontrolirana regulacija kao kriterijem pokazuju da prediktori u ovom slučaju objašnjavaju 6, 3% kriterija, sa značajnim prediktorom percipiranim roditeljskim očekivanjima (β=0.25). Treći uvjet medijacije (medijator mora objašnjavati zavisnu varijablu) zadovoljen je potpuno u slučaju zavisne varijable Autonomna regulacija jer su obje medijator varijable (djetetova percepcija samoefikasnosti i vrijednosti sporta) bile značajni prediktori, dok je za zavisnu varijablu Kontrolirana regulacija samo djetetova percepcija vrijednosti sporta bila je značajni prediktor. Četvrti medijacijski uvjet: efekt nezavisne varijable na zavisnu varijablu morao bi biti manji (nakon uvođenja medijatorske varijable u regresijsku jednadžbu) nego što je bio u drugom koraku ovoga postupka. Provedene analize su pokazale da varijabla Roditeljskih očekivanja u potpunosti gubi značajnost nakon uvođenja medijator varijable Vrijednosti sporta u regresijsku jednadžbu, varijabla Roditeljskih očekivanja gubi na značajnosti (iako ne postaje sasvim neznačajan prediktor) nakon uvođenja medijator varijable Vrijednosti sporta u regresijsku jednadžbu, te obje nezavisne varijable, Roditeljska očekivanja i Spolni stereotip u korist djevojčica, u potpunosti gube na značajnosti nakon uvođenja medijator varijable Vrijednosti sporta u regresijsku jednadžbu. Osim navedenog znanstvenog, praktični doprinos odnosi se na smjernice kako se utjecajem na roditeljska očekivanja i spolne stereotipe u sportu može djelovati na izbore i motivaciju za bavljenje sportom njihove djece. Percipirana roditeljska očekivanja imaju značajan utjecaj na procjenu vrijednosti bavljenja sportom i očekivanja vlastite uspješnosti (samoefikasnost) mladih sportaša/ica. Nadalje, percepcija samoefikasnosti i percepcija vrijednosti sporta kojim se bave kod mladih je sportaša i sportašica povezana s višim razinama ciljne orijentacije na zadatak i s većom razinom autonomne regulacije motivacije. Ovi nalazi pokazuju koliko je važno educirati roditelje o važnosti njihove podrške mladom sportašu/ici tako da im naglašavaju vrijednost bavljenja sportom te da usmjeravaju njihove sportske aktivnosti na način koji zadovoljava njihovu potrebu za autonomijom (jer je njihov njihov doprinos percepciji samoefikasnosti i precepciji vrijednosti sporta kod mladih sportaša/ica uvijek prisutan u većem ili manjem opsegu). Nadalje, roditeljska očekivanja na Autonomnu regulaciju motivacije za bavljenje sportom njihove djece u potpunosti djeluju preko djetetove percepcije samoefikasnosti i vrijednosti tog sporta, dok na Kontroliranu regulaciju djeluju direktno i posredno preko djetetove percepcije vrijednosti sporta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kineziologija

POVEZANOST RADA