Naslov
Kolanje novca u doba Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva na primjeru nalazišta Pakoštane – Crkvina
(Coin Circulation in the era of the Croatian- Hungarian Kingdom on the example of the site of Pakoštane – Crkvina)

Autori
Gusar, Karla ; Šućur, Jure

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost

Mjesto i datum
Biograd, Hrvatska, 17-19.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Pakoštane ; Crkvina ; novac ; numizmatika, srednji vijek
(Pakoštane ; Crkvina, coins ; numismatics ; Middle Age)

Sažetak
Arheološko nalazište Pakoštane – Crkvina nalazi se uz zapadnu obalu Vranskog jezera, oko 5 km istočno od Biograda. Od 2006. godine Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru vrši na lokalitetu sustavna istraživanja srednjovjekovnog sakralnog kompleksa. Ograđeni kompleks se sastoji od crkve, dviju pomoćnih prostorija, zvonika i groblja, a pripadao je srednjovjekovnom naselju Zablaće koje je napušteno za mletačko-turskih ratova. Mnogobrojni nalazi svjedoče o raznim aspektima života na lokalitetu, među kojima treba izdvojiti novac. Dosadašnji numizmatički nalazi datiraju se od 4. do 19. st., a ovdje obrađujemo nalaze iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva (1102.-1527.). Porijeklo i nominale novca su raznoliki. Najstariji nalazi odnose se na bizantski novac, nakon čega slijede monete Mletačke Republike, koje su najbrojnije, a pronađeni su i novci različitih talijanskih (Padova, Verona, Brescia, Aquileia, Pisa) i istočnojadranskih gradova (Split, Zadar, Šibenik). Zastupljeni su i nalazi novca Bavarske, Ugarske i Svetog Rimskog Carstva. Ovi numizmatički nalazi nisu samo rezultat regionalnih zbivanja već su odraz kulturno-povijesnih događaja, veza i gospodarskih prilika na širem području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

Napomena
Http://historiografija.hr/?p=14797

POVEZANOST RADA