Naslov
Vjerske navade, ustrojbene jedinice, građevine, propisi i službenici u Međimurju druge polovice 19. i početka 20. stoljeća
(Religious institutions in Međimurje in the 19th and 20th centuries)

Autori
Tomić, Draženko

Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima, znanstveni

Izvornik
Hrvatski sjever (Čakovec) (2022)

Status rada
Poslan

Ključne riječi
Međimurje ; Katolički list ; Zagrebačka nadbiskupija ; kanonske vizitacije i krizme u Međimurju ; ugarski konfesionalni zakoni ; župe i svećenici u Međimurju ; pučka pobožnost u Međimurju
(Međimurje ; Catholic newspaper ; Zagreb Archdiocese ; visitations and confirmations in Međimurje ; Hungarian confessional laws ; parishes and priests in Međimurje ; folk piety in Međimurje)

Sažetak
Tjednik Zagrebačke nadbiskupije Katolički list (1849.-1945.) piše pod različitim vidicima i o Međimurju. U ovom članku je predstavljeno pisanje tog časopisa pod vidikom pobožnosti međimurskog puka, općeg stanja župa i crkvenih objekata, periodičnih kanonskih pohoda i krizmi, nekih državno-pravnih propisa koji su utjecali i na crkvenu praksu te o međimurskim svećenicima. Obzirom na pobožnost puka „na otoku između Mure i Drave“, ovdje je pokazano kako su slike vjerskog zanosa sastavni dio opisa ugođaja na različitim vjerskim svečanostima i proštenjima, hodočašćima među kojima valjda istaknuti godišnje pohode Mariji Bistrici, na kojima su međimurski hodočasnici plijenili pozornost kako pobožnošću tako i pjevanjem. Silan utisak na Međimurce su ostavljale pučke misije, periodična duhovna obnova vjerničkog života i dobrosusjedskih odnosa. Pokorničke i svečarske procesije održavane su s velikim brojem sudionika. Valja spomenuti najmasovniju vjersku manifestaciju u Međimurju ikada, euharistijski kongres u Čakovcu 1935. s pedesetak tisuća sudionika. Pokazano je zalaganje oko napretka katoličkih udruženja, posebno između dva svjetska rada zamjetan rad Katoličke akcije. U Katoličkom listu je konstatirano (1942.) povoljno vjersko stanje: „Međimurci polaze sv. misu, ispovijedaju se, vrše roditeljske dužnost. No, kako je kraj vrlo napučen i velik dio stanovništva mora zbog prehrane putovati u široki svijet, pogibao je, da se u svijetu ne otuđe vjeri.“ Budući da su međimurske župe bile iznadprosječno napučene, razmišljalo se o naseljavanju Međimuraca u slabije naseljena nizinska područja Hrvatske. U drugom dijelu ovog članka autor selektivno iznosi napise o međimurskim župama kako bi pokazao da su međimurske župe držane najimućnijim ruralnim župama u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Takvoj percepciji doprinijela je i financijska uređenost u ugarskom razdoblju gdje je plaća župnika u Međimurju bila znatno viša nego li u hrvatskom dijelu nadbiskupije. Prema izvješćima kanonskih vizitatora crkveni objekti u Međimurju su bili u dobrom stanju. Tamo gdje je trebalo, troškom donatora i naroda izgrađene su nove crkve, npr. Macinec i Donja Dubrava, a druge su periodično obnavljane. U članku su navedena i izvješća o krizmama u Međimurju. Održavane u razmacima i od petnaestak godina, krizme su sa svoje masovnosti – npr., Bauer je 1912. u Međimurju krizmao skoro 30 tisuća ljudi, znači svakog trećeg vjernika u Međimurju – bile prigoda pokazati vjersko i materijalno stanje župa i konfesionalnih škola. U nastavku članka ukazano je na neke državno pravne propise po kojima se Međimurje u ugarskom i u jugoslavenskom razdoblju razlikovalo od ostatka Nadbiskupije: pitanja civilne ženidbe, poreza na crkveno zemljište, župničkih plaća, međukonfesionalnih prijelaza i drugog. U posljednjem dijelu ovog članka nalazi se pregled djelovanja svećenika u Međimurju, njihove redovite promjene i razna imenovanja, sudjelovanje međimurskih svećenika u različitim donatorskim akcijama, spomeni u nekrolozima i doprinos Međimurja svećeničkim zvanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA