ࡱ> :bjbjcTcTBT>>{Y00rr***+++8J+++ d,,,,,111 """"""$mbF}*11111Frr,,WÑO?O?O?1Br ,*, O?1 O?O?f@'~(,$տ+_5HD ّ0 <q<Tq((q*<11O?11111FF=T111 1111q1111111110 8:Jezik: Hrvatski UDK: (organizator) Kategorizacija rada: (organizator) Ante Per in PLANIRANJE MJERA ZA`TITE Sa~etak Cilj navedenog materijala je prezentacija realnog postupka planiranja, koncipiranja, nabave i realizacije usluga zaatite kod krajnjeg korisnika, sa posebnim osvrtom na sve bitne sastavnice navedenoga procesa po evai od: prvog upita, motiva za uspostavom mjera zaatite, njihovim opsegom u proporciji sa stru nom procjenom sigurnosnih potreba, mogunoau percepcije stvarnih potreba, opsega i mogunosti zaatite, potencijalno ugro~avajuih imbenika, procesa rada koje treba nadzirati, ostvarenja postavljenih ciljeva sigurnosti i sl., od strane odgovorne osobe naru itelja usluga zaatite. Komparacija opsega, sadr~aja i kvalitete usluga zaatite u proporciji sa razli itim modelima konzumacije usluga zaatite od strane vanjskog outsorcing partnera, kroz unutarnju organizacijsku strukturu naru itelja usluga. Pojam koeficijenta vidljivosti /koristi/ od uspostavljenih usluga zaatite, u proporciji sa o ekivanjima i valoriziranjem zaatite u sferi investicije ili troaka? Valorizacija vanjskog vidljivog efekta uspostavljenih mjera zaatite  u proporciji sa u inkovitim sustavom integralne zaatite koji funkcionira u pozadini i garantira stabilnost sustava. Planiranje usluga zaatite, kao mjere kontrolinga ukupnih radnih procesa kojom se garantira stabilnost bez paralelnih ograni avanja radnih procesa. Klju ne rije i Planiranje  koncipiranje  izvraavanje  aktivni kontroling SAFETY MEASURES PLANNING Abstract The purpose of the subject material is to present the exact procedure of planning, designing, procuring and providing protection services to a final customer. Special emphasis is placed on all relevant elements of the said process, beginning with initial inquiry, reasons for implementing safety measures, their scope compared to the expert evaluation of safety needs, possibility of perceiving true needs, protection scope and possibilities, potentially threatening factors, work processes which need to be monitored, reaching the set safety goals, etc., all on the part of the responsible person of the client ordering protection services. Comparison of scope, content and quality of protection services with various models of protection service use done by an outsourcing partner through the internal organizational structure of the client. The notion of visibility coefficient /benefit/ of the implemented protection services compared to protection expectations and valorisation in the investment and cost area? The valorisation of the externally visible effect of implemented protection measures compared to an efficient integral protection system which operates in the background and guarantees the systems stability. Planning of protection services as a measure of controlling overall work processes which is aimed at guaranteeing the stability without simultaneously limiting these work processes. Key words Planning design realisation active controlling UVOD Zato kao cilj rada navesti realni postupak planiranja, koncipiranja, nabave i realizacije usluga zaatite kod krajnjeg korisnika? Pa upravo poradi realnog kriti kog osvrta na sve sastavne dijelove navedenog procesa koje ga u stvarnoj uspostavi i realizaciji usluga zaatite na zaatitarskom tr~iatu u bitnoj mjeri razlikuju od nominalno pretpostavljenog procesa! S tim u svezi i sama injenica nominalno pretpostavljenog procesa planiranja, koncipiranja, nabave i realizacije usluga zaatite i njena esto dijametralno suprotna realnost su osnovna nota intrigantnosti koju emo pokuaati opisati u tekstu koji slijedi. POSTUPAK PLANIRANJA, KONCIPIRANJA, NABAVE I REALIZACIJE USLUGA ZA`TITE Cijenei prethodno navedene faze koje bi u redovnom postupku trebale rezultirati uspostavom sadr~ajne, optimalno personalizirane i u inkovite zaatite svakog pojedinog atienog subjekta /pravne i/ili fizi ke osobe/, u postupku realizacije iste neizostavno bi trebali biti analizirane i uzete u obzir sve pod faze i bitni sastavni dijelove finalnog procesa realizacije usluga zaatite po evai od: prvog upita, motiva za uspostavom mjera zaatite, njihovim opsegom u proporciji sa stru nom procjenom sigurnosnih potreba, mogunoau percepcije stvarnih potreba, opsega i mogunosti zaatite, potencijalno ugro~avajuih imbenika, procesa rada koje treba nadzirati, ostvarenja postavljenih ciljeva sigurnosti i sl., i to sve dakako od strane odgovorne osobe naru itelja usluga zaatite. No, na realnom zaatitarskom tr~iatu i u svakodnevnoj konzumaciji usluga zaatite od strane krajnjih korisnika, veina navedenih podfaza na~alost izostaje poradi raznih razloga, tako da i krajnja rezultanta uspostavljenih mjera zaatite nastalih u sadr~ajno skraenom i krnjem procesu esto ne opravdava ni samu svrhu uspostave istih, a da o sadr~aju ni ne govorimo! Isto je dijelom logi no za tr~iate koje se joa uvijek profilira, na kojem krajnji korisnik nema jasnu percepciju ato tra~i, te na kojem je i sama ponuda usluga zaatite evidentno sku ena i konvencionalna u svojoj jednoli nosti i skromnosti. Kako rijeaiti navedenu problematiku? Pa prvenstveno aktivacijom struke, koja mora nadii i nadvladati primarnu, sveprisutnu i dominantnu ulogu komercijalizacije navedenog tr~iata koja ga ini grubim surogatom onoga ato nazivamo privatnom zaatitom. Prvi upit za pru~anje usluga zaatite U praksi esto nesuvislo artikulirana potreba za  ne im u segmentu privatne zaatite! No, ta u praksi esto prisutna nejasnost zahtjeva, potrebe, cilja, motiva i sl., za uspostavom zaatite nije primarni problem. Zaato? Zato ato je nerealno o ekivati od obi nog krajnjeg korisnika, /& ako u organizacijskoj strukturi nema menad~era sigurnosti/ da isti bude stru an, educiran i upoznat sa svim mogunostima, opsegom i paletom usluga zaatite koje mu se mogu ponuditi. Stoga nije primarni problem u krajnjem korisniku, nego u prihvatu prvog upita, od strane pretpostavljeno  stru ne osobe izvraitelja usluga zaatite, koja isti esto kanalizira u parametre vlastitog konfekcionizma, optereenog dominantnom komercijalnom notom, prilikom ega je jedino bitno  prodati navedenu uslugu zaatite, dok je njena u inkovitost i konkretna personalizacija usluge u odnosu na specifi nu potrebu potpuno irelevantna. Navedena injenica konfekcijskog rjeaenja gotovo svakog pojedinog upita /& ma koliko isti bio specifi an/ je plod nekoliko faktora, po evai od dominantne uloge komercijalizacije na stru noau prilikom koncipiranja usluga zaatite, do realno siromaane ponude usluga privatne zaatite od strane samih izvraitelja, te posljedi no istoj uvjeravanja potencijalnog korisnika da je baa ona uobi ajena usluga koja se nudi idealna u sigurnosnom smislu za zadovoljenje njegovih potreba! U datom kontekstu svaka eventualna kreativna devijacija od navedene konvencionalnosti, mo~da nee biti prepoznata, a samim time ni konzumirana od strane krajnjeg korisnika, pa je onda bolje u navedenoj korelaciji odnosa da se u sadr~ajnom i stru nom smislu ni ne eksperimentira nego  proda ono ato ide! Motiv za uspostavom mjera zaatite Motivi za uspostavom mjera zaatite su u najmanju ruku razni, ato je i logi no kad se uzme u obzir osnovni element dispozitivnosti privatne zaatite. Jer privatna zaatita i nastupa u segmentu ne ije osobne percepcije za potrebom dodatne zaatite u vlastite svrhe i prema individualnoj percepciji opsega iste. U datom kontekstu mo~emo podijeliti motive za uspostavom mjera zaatite u dvije temeljne kategorije: nominalne  koji imaju za cilj nu~nosti usklaenja sa Zakonom* i podzakonskim aktima i individualne motive. Prvi su vrlo jasni i u pravilu su skoncentrirani na ispunjavanje Zakonom propisanih minimalnih mjera zaatite, i isti se u pravilu i sadr~ajno i kvalitativno kreu unutar odreenih zakonskih parametara. esto i na~alost slu~e samo za ispunjavanje zakonske forme obvezatnosti uspostave, dok je sadr~aj u drugom planu! Druga kategorija individualnih motiva je puno interesantnija i realno bi bilo da u kona nici rezultira kreativnijom, personaliziranom i u inkovitom zaatitom, budui da je intencija uspostave zaatite u navedenoj situaciju plod isklju ivo i jedino individualno artikulirane /neobvezne/ potrebe za zaatitom. Stoga je kod navedene kategorije vrlo bitno da sami izvraitelj usluga zaatite doista stru no procijeni da li se radi o stvarnoj ugrozi, postupku kopiranja ili poistovjeivanja, vatrogasne uspostave mjera zaatite kao posljedice pretrpljene atete, pokuaaju zadovoljavanja neke forme bez jasnog cilja i sl., te da na temelju istoga neoptereen sadr~ajem i opsegom kreira i uspostavi u inkovitu zaatitu, komercijalno ne podgrijavajui fikciju, nego realno procijenivai stvarnu potrebu i eventualnu ugrozu. Opseg mjera zaatite u proporciji sa stru nom procjenom sigurnosnih potreba Navedena problematika je u direktnoj svezi sa mogunoau percepcije stvarnih potreba, opsega i mogunosti zaatite, potencijalno ugro~avajuih imbenika, procesa rada koje _________ (*) Prilikom navedenoga primarno se misli na Zakon o minimalnim mjerama zaatite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima ( N.N. br. 173/03. ) treba nadzirati, ostvarenja postavljenih ciljeva sigurnosti i sl., od strane odgovorne osobe naru itelja usluga zaatite. Kao ato smo prethodno naglasili, upit, motiv, ~elje, imaginarni ili realni cilj uspostave mjera zaatite od strane kontakt osobe naru itelja usluga zaatite ma koliko mo~da bio sigurnosno nestru no artikuliran je u kona nici vrlo bitan! Zaato? Zbog same injenice ato je sama privatna zaatita dispozitivna i u kona nici e biti ostvarena opet i samo unutar granica i opsega komercijalnog ugovora naru itelja i izvraitelja usluga. Navedena kategorija je ograni avajua, ali i poticajna! Ipak, prilikom navedenoga je uvijek bitno i primarno imati mjeru! Naime, ~elje klijenta je nu~no uva~iti, ali ih isto tako treba stru no artikulirati, na na in da se svakom pojedinom klijentu na njemu prihvatljiv i razumljiv na in objasne svi potencijalno ugro~avajui imbenici i mjere i radnje koje se predla~u za sigurnosno preveniranje* istih. Pritom treba imati na umu: da svaka zaatita sadr~ajno mora odgovarati potrebama zbog kojih se uspostavlja, da ista sa sigurnosnim aspektom ne smije zasjeniti ili paralizirati primarne procese koji se odvijaju oko samog atienog subjekta/objekta, da ista komercijalno mora biti proporcionalna moguoj razini potencijalne bilo materijalne ili nematerijalne atete koja mo~e nastati za atieno dobro, te da ista unutar navedenih okvira mora biti sadr~ajno i kvalitativno koncipirana i personalizirana za svakog pojedinog korisnika. Za sve navedeno je bitna mjera, koja u datom kontekstu izmeu komercijalnog i sadr~ajnog aspekta usluge mo~e biti iskazana jedino u formi vjerodostojne i argumentirane stru ne procjene potreba, dovoljno uvjerljive i slikovito prezentirane da odgovornu osobu individualnog korisnika na njemu perciptivno prihvatljiv na in uvjeri u stvarnu potrebu za uspostavom usluga zaatite baa u datom opsegu i sadr~aju. Izostanak iste na~alost rezultira surogatima usluga zaatite, bilo da se isti obavljaju u formi natruha stvarnih potreba, bilo da je opseg i sadr~aj istih uvelike premaaio realne okvire sigurnosnih potreba. I jedna i druga opcija na tr~iatu imaju negativni u inak, budui da kod krajnjih korisnika stvaraju realno utemeljenu percepciju o upitnoj potrebi, u inkovitosti i svrsishodnosti usluga privatne zaatite. KOMPARACIJA OPSEGA, SADR}AJA I KVALITETE USLUGA ZA`TITE U PROPORCIJI SA RAZLI ITIM MODELIMA KONZUMACIJE Predmetnu problematiku mogue je sagledati sa nekoliko aspekata i po pitanju opsega, i sadr~aja, a ponaosob po pitanju kvalitete usluga zaatite. Sve prethodno navedeno ponovno je dovedeno u nu~nu svezu sa modelom konzumacije usluga zaatite od strane ______ (*) u konkretnom slu aju se pod preventivnim mjerama u slu aju potrebe smatraju i nu~no potrebne represivne mjere u svrhu zaatite krajnjeg korisnika, koji je ponovno u uzro no posljedi noj vezi sa prethodno navedenim pojmovima. Naime, vrlo je bitno na koji na in uope krajnji korisnik promialja o potrebi za uslugama zaatite /& isto u veini slu ajeva odreuje opseg zaatite/, sa kojim ciljem poduzima zaatitne aktivnosti /& ato esto utje e na sami sadr~aj usluga zaatite/, te u kona nici koja je sigurnosna politiku krajnjeg korisnika /& ato e imati utjecaj i na opseg i sadr~aj i na nu~no potrebnu razinu kvalitete usluga zaatite/. Isto tako, ne manje va~na je unutarnja organizacijska skrb, odnosno pozicioniranost poslova zaatite u organizacijskoj shemi krajnjeg korisnika, tj da li se poslovi zaatite konzumiraju kroz adekvatan montoring ili ne! U praksi u organizacijskim shemama naru itelja usluge u pravili susreemo nekoliko uobi ajenih razina praenja poslova zaatite, po evai od: izdvojenog ureda pri Upravi druatva zasebne Slu~be korporacijske sigurnosti Sektora, Odjela ili Odsjeka unutra neke vee organizacijske cjeline te u najgorem slu aju stru nog suradnika ili referenta koji je uz ine druge ope poslove zadu~en za poslove zaatite Prethodno navedena pozicioniranost poslova zaatite u organizacijskom smislu esto i u pravilu odreuje i njihov opseg, sadr~aj i kvalitetu, tj druatva koja organizacijski imaju poslove zaatite na razini izdvojenih Ureda, Slu~bi ili Sektora kojima rukovodi menad~er sigurnosti, u pravilu sami pojam sigurnosti i percipiraju u njegovoj sveobuhvatnosti i ukupnosti. Konzumacija usluga zaatite od strane vanjskog outsourcing partnera Jedan od uobi ajenih trendova u modernom poslovanju druatva korisnika usluga zaatite, prilikom ega se sve tercijalne netemeljne djelatnosti koje nisu core bizns druatva prepuataju vanjskim servisima, pa tako i usluge zaatite. Osnovna intencija navedenog postupka je ekonomi no, stru no, profesionalno i sadr~ajno pru~anje specifi nih usluga od strane specijaliziranih servisa. U konkretnom postupku profitira i naru itelj i izvraitelj usluga zaatite. Predmetni postupak je u po etku motiviran primarno ekonomskim interesom smanjivanja troakova u segmentu poslova zaatite uz zadr~avanje iste i/ili ve i kvalitete usluga zaatite! Navedeno o ekivanje je u pravilu i opravdano, budui da postupkom outsourcinga poslove zaatite po inje obavljati zaatitarsko druatvo koje zasigurno svojom stru noau i profesionalnoau odmah u startu podi~e razinu usluga zaatite, uz paralelno smanjenje troakova. No, ato joa krajnji korisnik dobiva navedenim modelom? Pod uvjetom da ima jasnu politiku sigurnosti ili makar okvirnu viziju svojih ~elja i potreba dobiva potrebnu airinu i lepezu usluga zaatite /& paletu usluga integralne sigurnosti/ koje mo~e u odreenom opsegu konzumirati od strane stru nih i specijaliziranih druatava izvraitelja. No, prilikom navedenoga, a kao ato smo i prethodno naveli vrlo je bitno da odgovorna osoba /& po~eljno menager sigurnosti/ kod krajnjeg korisnika ima potrebnu stru nost, mogunost odlu ivanja o opsegu, sadr~aju i kroz kasniji aktivni nadzor i o kvaliteti usluga zaatite. Pod pretpostavkom da su svi prethodno navedeni uvjeti ispunjeni, realno je o ekivati konzumaciju ekonomi ne, sadr~ajne, primjerne, personalizirane usluge zaatite, u svim fazama provedbe sukreirane i nadzirane od strane krajnjeg korisnika usluga, po evai od trenutka: kreiranja osnovne vizije sigurnosnih potreba i politike druatava utvrivanja potreba i opsega zaatitnih mjera definiranja ciljeva sigurnosne politike utvrivanja operativnog koncepta provedbe zaatitnih aktivnosti provoenja aktivnog stru nog nadzora na izvraenjem istih meritornog ocjenjivanje postignutih rezultata po uspostavljenim mjerama te kona nog poduzimanja korektivnih radnji na temelju analize poduzeto-dobiveno. Posljednja to ka, jasno implicira mogunost da krajnji korisnik usluga zaatite u kona nici mo~e i promijeniti svog outsourcing partnera u slu aju da isti ne udovoljava njegovim o ekivanjima, ato je pak dodatna motivacija za sve izvraitelje usluga zaatite da za svoje korisnike kontinuirano tra~e, primjenjuju i optimaliziraju usluge zaatite sukladno novim sigurnosnim trendovima i specifi nim potrebama korisnika. Usluge zaatite koncipirane kroz unutarnju organizacijsku strukturu naru itelja Kao ato smo prethodno naveli da je outsourcing jedan od trendova izdvajanja svih djelatnosti osim temeljne u podizvraenje vanjskim servisima, te kao takav jako sredstvo modernog gospodarena troakovima, u posljednje vrijeme takoer bilje~imo i odreene slu ajeve insourcinga prethodno izdvojenih usluga, pa tako i usluga zaatite. U datom kontekstu pojam poslova zaatite treba percipirati u njenom najairem moguem zna enju ukupne palete usluga integralne zaatite, a nikako klasi nih i konvencionalnih sastavnica tjelesne i tehni ke zaatite. Predmetno naglaaavamo poradi injenice ato je outsourcing navedenih usluga kud i kamo isplativiji od organizacije istih kroz vlastitu organizacij:<Ͽ򵮤~wcS@S$hh5CJOJQJ\^JmH sH hhCJOJQJ^JmH sH &h hX5OJQJ\^JmH sH  hwExhXhYhjCJOJQJ^JhwExh 5\h.V:CJOJQJ^JhwExh.V:5\ h6)5\hwExh6)5\h5h 5OJQJ\^Jhj5OJQJ\^J hwExh"hwExh CJOJQJ^J hwExh6) hwExh "H:<$a$gdX$a$gdh$a$gdX$a$gdj$a$gd $a$$a$(<=FG]_hi13pr+-KMqrNP h:,5\ h6)5\hwExh6)5\ hX5\ hh5\hhhX5\mH sH hX5\mH sH !hh5CJOJQJ^JmH sH hXCJOJQJ^JmH sH $h hXCJOJQJ^JmH sH 6pr%%''))++,,,,&3(3$a$gd:,$a$gdX$a$$a$gdhNXZnpr:X!x!!!!!!!!""$$%%%d&,'0'p'''')Z)))****+R+l++h:hp$^h:h:,h~]h_ hV{@hV{@ h_\ h:\hV{@hV{@\ h:,5\ hd5\hbh:,\ h~]\ hB}\ hb\hbhb\ hV{@\<+++,,,,,.L..B/h///h1$3&3.3h3x3z333344V5l5x5555 66$6`6h6j666667 70727d7777889(9B9D9F99::X;Z;;;,<.<<<ʻ hp\hxKhU.5\ hTd\ hU.\ h~]\ h#K\ h:\ h_\h:h:\ h:,5\ h:5\hV{@h:,\hV{@hp$^\D(366D9F999;;==@@`FbFFFRHfHhHIJJNN QQDQ$a$gd:,<<&=6=8=F====L??????AB2B4BFBHBBBBBCCCxCCCCD\DDDEEFFFFFHF^F`FbFFFFVGPHhHHIIzJJŻͳhEshEsCJaJhEsCJaJhEs hxKhOmhxKhOm\hxKh:,5\hxKhOm5 h:,5\h:hp\ hcy\ h_\ hOm\ hEs\ hp\ hU.\ hTd\8JJJKK@KBKKLLLNXN^NbNNNNNNBPrPPPPPDQQQQQlR~RRRSS&T(TTTlUUUUV V8V:VVVWW2X4XXXX Y"Y2Y6YYYYYY$ZZZZZX[Z[[[ hxKh,qh2h@hwh4^h,qhTdhEshxKhEshEsCJaJhosCJaJKDQQR(T.U0U\X^XYY[[h\j\^^`^n^r_8`:`fchcee4f$a$gd2$a$gd:, $ & Fa$gd:, $ & Fa$gd4^[[h\j\\B]X]]]H^J^\^n^^^_p_r___@aaa(bhbbbdcfchcddeee2f4fHfLfTf|ffffffffgVggggghh|$a$gdQ>|$a$gd:, $ & Fa$gd.,+ $ & Fa$gd:XBhlhh"i0i>iViiiJjNjjjkkkkkkklJllln>nVnZn\nnnnDprpq0qrrrrss(tvt$u|hhbv hQ>|\ h.,+\ hS\ h\ h2\ h 7\h 7h.,+\ h5\ h:,5\hcyh:,\hcyh:X\h2h.,+ hwExh:X|\hh hbvhQ>| hwExhQ>|=|68 ªPR:>Ƹȸ$a$gdWO $ a$gdWO$a$gd:,sku strukturu. No, ako promatramo usluge zaatite kroz potrebe IT zaatite, zaatite brenda, zaatite vrijednosti tvrtke, business intelligance i druge specifi ne usluge zaatite, organizacija istih kroz dijelove vlastite organizacijske strukture poradi osjetljivosti i specifi nosti poznavanja problematike mo~e biti opravdana. Ipak treba biti oprezan u segmentu realne procjene dosega i mogunosti vlastitih resursa, na na in da sve one usluge zaatite koja zahtijevaju specifi na znanja, kontinuirano praenje novih tehnologija, visoku profesionalnost i rutinu ipak treba prepustiti vanjskim profesionalnim izvraiteljima, budui je realno da e isti ipak pru~iti adekvatnu, pravovremenu, stru nu i profesionalnu uslugu, dok e izvraenje iste u unutarnjoj organizacijskoj strukturi nu~no biti optereeno odreenom dozom neizbje~ne familijarnosti i improvizacije. Ipak bez obzira za koju se opciju konzumacije usluga zaatite odlu ili, svaka pravna osoba koja predmnijeva konzumirati usluge zaatite na primjerenoj razini, tj, u optimaliziranom opsegu i personaliziranom sadr~aju mora u organizacijskoj strukturi imati Ured korporativne sigurnosti, kako bi putem istoga mogla artikulirati zaatitu svih poslovnih aktivnosti druatva, bez paralelnog smanjivanja u inkovitosti i naruaavanja redovnih poslovnih procesa rada. KOEFICJENT VIDLJIVOSTI USPOSTAVLJENIH MJERA ZA`TITE Koeficijent vidljivosti uspostavljenih mjera zaatite je vrlo teako iskazljiv parametar u realnom smislu, zato ato je upravo uspostava u inkovitog i djelotvornog sustava zaatite u obrnuto proporcionalnom odnosu sa vidljivom manifestacijom koristi od istoga. Odnosno u inkovit sustav sigurnosti sa svojim procjenama ugro~enosti, poznavanjem slabosti sustava, realnom percepcijom o potencijalno moguim ugrozama i modalitetima nastupanja istih, te proaktivnim mjerama izrade, a~uriranja i kontinuiranog uvje~bavanja planova i procedura za postupanje u sigurnosno kriznim situacijama, realno prije i bilo kakvu realizaciju konkretne atete po poslovni sustav, a samim time i spoznaju menad~menta o razmjerima i posljedicama iste da je stvarno nastupila. U tom kontekstu nu~no je istaknuti presudno bitnu ulogu Ureda korporacijske sigurnosti koji u uvjetima primjerene razine zaatite, kao posljedice funkcioniranja u inkovitog i optimaliziranog sustava integralne sigurnosti mora uvjeriti Upravu druatva da je isto upravo zasluga prethodno uspostavljenih mjera, te da se primjenom navedenog sustava zaatite indirektno osiguravaju uvjeti za nesmetanu provedbu strategije, misije i vizije druatva koje je zacrtala Uprava. VALORIZACIJA VANJSKOG VIDLJIVOG EFEKTA USPOSTAVLJENIH MJERA ZA`TITE Prikazivanje esto realno nevidljive koristi od u inkovitog sustava zaatite koji funkcionira u backstageu druatva, je osnovni cilj Ureda korporacijske sigurnosti u momentu opravdavanja troakova sustava zaatite pred Upravom druatva, te stvaranje ope percepcije o potrebi daljnjeg razvijanja, ulaganja i odr~avanja sustava zaatite u ravnopravnom investicijskom ciklusu sa ostalim djelatnostima druatva. Upravo sama injenica definiranja poslova sigurnosti u segmentu nu~no potrebne poslovne investicije, a tek potom djelomi no prateeg troaka je klju  uspjeha svake korporativne sigurnosti, budui da je sa usvajanjem navedene percepcije osiguran kontinuitet svih mjera i radnji koje se poduzimaju u svrhu zaatite imovine, zaposlenika, klijenata, informacija i ostalih dobara druatva. Zaato u datom kontekstu kontinuirano aludiramo na stvaranje percepcije o sustavu sigurnosti kod Uprave druatva? Pa upravo poradi injenice ato svaki u inkoviti i djelotvorno sustav zaatite nee Upravi druatva priuatiti manifestaciju potencijalne ugroze i atete koja bi nastupila da navedeni sustav ne funkcionira, tako da se ista ta Uprava druatva  na sreu nikad nee moi materijalno /& glede atete/ osvjedo iti o realno vidljivu korist od funkcioniranja sustava zaatite. Samim time realno gledano, egzistiranje sustava sigurnosti logi no stvara odreene konkretne troakove, dok potencijalna ateta nije ekvivalentno mjerljiva, jer nije ni nastupila i o njenim razmjerima se mo~e samo nagaati! Stoga je u datom kontekstu vrlo bitno usvajanje percepcije od strane Uprave druatva, da upravo poradi anga~mana svih imbenika sustava i njegovog djelovanja ne nastupa potencijalna ateta, i da bi ista zasigurno bila izvjesna u slu aju neu inkovitosti, smanjivanja opsega, sadr~aj ili kvalitete sustava sigurnosti. USLUGE ZA`TITE KAO MJERE KONTROLINGA UKUPNIH RADNIH PROCESA Obzirom na prethodno navedeno, realno je zaklju iti da je u inkovit sustav sigurnosti vrlo sna~na i djelotvorna mjera kontrolinga ukupnog sigurnosnog stanja, i to kako u redovnim tako posebice i u izvanrednim okolnostima. Naime, aktualno poslovno okru~enje zorno svjedo i o svakodnevnoj potrebi suo avanja i paralelnog egzistiranja unutar globalnih poslovnih kriza, a svako takvo stanje nu~no rezultira sa naruaavanjem kontinuiteta poslovanja odreenog subjekta sa zna ajnim i esto dalekose~nim posljedicama. Nadalje ako prihvatimo podjelu kriza na predvidljive /realno nastupajue/ i nepredvidljive /iznenadne/, i ako u tom kontekstu pravovremeno selektiramo potencijalne ugroze koje su izvjesne, dolazimo do zaklju ka da upravo segment sigurnosti ima presudno va~nu ulogu u osiguranju opstojnosti i nastavku nesmetanog kontinuiteta poslovanja pravnog subjekta. Cijenei navedeno, vrlo je bitna uloga sustava sigurnosti u funkciji aktivnog kontrolinga stalnih i redovnih poslovnih aktivnosti, koje se kasnije manifestiraju kroz donoaenje zaklju aka /& temeljem stru nih analiza i procjena/ o potencijalnim ranjivostima i slabostima sustava, koje bez obzira o emu se radi treba prihvatiti kao realnost, te na temelju navedene percepcije planirati i poduzimati konkretne mjere i radnje za odr~avanje stabilnosti i funkcionalnosti sustava, a sve u cilju odr~avanja kontinuiteta poslovanja. Kako u datom kontekstu percipirati injenicu da u inkovit, sveobuhvatan i djelotvoran sustav sigurnosti poznaje i indirektno priznaje slabosti u sustavu koji atiti? Pa kroz realnost injenice, da sami sustav sigurnosti nikad i ni u kojoj formi ne smije biti iznad po prioritetu od temeljnog proizvodnog procesa u druatvu. On mora u inkovito funkcionirati u pozadini sustava /& koji ma koliko ureen bio prirodno te~i odreenoj mjeri destabilizacije/, te aktivnije i vidljivije se uklju iti samo u segmentu prepoznatog naruaavanja kontinuiteta poslovanja, i to sa prethodno definiranim konkretnim mjerama sa~etim u planu ili proceduri za postupanje u sigurnosno kriznim situacijama, i biti na sceni samo do ponovne sigurnosno-poslovne stabilizacije stanja. No u takvim situacijama sustav sigurnosti doista mora preuzeti puno airi spektar zaatitnih aktivnosti po evai od: zaatite imovine, zaposlenika /& posebice VIP menad~menta/, informacija i podataka, strateakih klijenata druatva, uspostavljanja intenzivnije komunikacije i odnosa partnerstva sa zaposlenicima, senzibilizacije zaposlenika i aire javnost u kontekstu manifestiranih aspekta krize, zaatite reputacije druatva, vitalnih proizvoda, brenda, klju nih resursa druatva, inzistiranja na eti kom i druatveno odgovornom ponaaanju u poslovanju, artikuliranje odnosa s javnoau u vrijeme krize i dr., tj. biti lider ili gotovo u funkciji ukupnog kriznog menad~menta druatva. Upravo sama injenica  poznavanja sustava u duau & sa svim njegovim vrlinama i manama, je glavna komparativna prednost svakog u inkovitog i djelotvornog sustava sigurnosti. Stoga poduzimanje odreenih preventivnih i korektivno-represivnih radnji kroz proaktivne mjere sigurnosti temeljenih na prethodno navedenoj spoznaji o svim potencijalnim slabostima sustava je u kona nici jamac prevencije buduih kriznih stanja. Potrebu za sustavom sigurnosti u formi aktivnog kontrolinga nalazimo ve u iskonskoj teoriji sustava, koja naglaaava da svaki sustav te~i neorganiziranosti, tj. ma kako god dobar i kvalitetan sustav imali, u periodu njegove egzistencije njegova u inkovitost opada! Stoga se kao evidentna potreba pretpostavlja svakodnevna kontrola i nadzor funkcioniranja sustava, u funkciji smanjenja rizika od potencijalnih ateta kao posljedice nedovoljne u inkovitosti funkcioniranja sigurnosno-poslovnog sustava. Kontroliranje svih vrsta poslovnog rizika sa direktnim implikacijama u segmentu sigurnosti je neminovno. Stoga se i sami kontroling sve viae javlja kao svojevrsni podsustav upravljanja, budui da se jedino cjelovitim kontrolingom realno daje odgovor na pitanje kako prebroditi samu krizu, odnosno kvalitetno odlu ivati, a samim time i uspjeano upravljati i poslovati. Sveobuhvatni sustav sigurnosti u formi redovnog kontrolinga, svojim sadr~ajem mora osigurati kontrolu rizika na primjerenoj razini, te upravo kroz mjere i radnje, procedure i postupanja u svim pretpostavljenim slu ajevima izvanrednih i redovnih kriznih stanja, osigurati nesmetani kontinuitet poslovanja. Plan i procedure postupanja u /sigurnosno/ kriznim situacijama Plan i procedure postupanja u sigurnosno kriznim situacija moraju definirati ato airi spektar klju nih odluka, koje se u datom momentu nastupanja krize brzo i energi no donose bez gubitka vremena sa nepotrebnom formom. Ono ato preostaje za misaono proaktivno djelovanje kad se ve postupa po kriznom sigurnosnom planu, su novi i nepredvidljivi sadr~aji i dogaaji koji se takoer moraju pravovremeno analizirati i prethodno definiranim mjerama i radnjama momentalno anulirati. Stoga je sadr~aj plana za postupanje u kriznim situacijama vrlo bitan, i isti mora /& ili bi trebao predvidjeti doslovno sva mogua postupanja u slu aju  ekranizacije najgoreg mogueg scenarija , tj svih realno moguih ugroza koje mogu nastupiti, po evai od: gubitka kriti ne infrastrukture /objekti, postrojenja, strojevi, te posljedi no istima onemoguavanje proizvodnje  materijalna obezglavljenost druatva/ problematike ljudskih resursa /pogibja, otkaz, kazneno gonjenje VIP i srednjeg menad~menta druatva  kadrovska obezglavljenost druatva/ ekonomske problematike /atrajkovi, migracija veeg broja zaposlenika u drugu djelatnost, manjak radne snage/ problematike poslovnog ugleda /osude javnosti za odreeni incident, havariju veih razmjera, koje za posljedicu imaju gubitak ~ivota nevinih graana, zagaivanje, druatveno neodgovorno ponaaanje, klevete i glasine o VIP menad~mentu pogrdnog sadr~aja, korumpirano poslovanje, vidno atetni ugovori dospjeli u javnost i sl./ tr~iane problematike /gubitak tr~iata, slom burze, bezvrijednost proizvoda, smanjenje kupovne moi  enormno smanjenje profita/ informacijska problematika / industrijska apijuna~a, kraa bitnih poslovnih podataka, izrada plagijata, naruaavanje zaatienog brenda proizvoda / viae sile / po~ari, potresi, poplave, druge havarije/. Uz navedeni sadr~aj Plana za postupanje u sigurnosno kriznim situacijama, nu~no je naglasiti da je isti nu~no kontinuirano nadopunjavati i aktualizirati, kao bi isti u trenutku primjene utjecao na ato aktualnije injeni no stanje. S istim dakako mora biti upoznata i senzibilizirana i veina klju nih osoba koje e ga provoditi. Isto tako bez nepotrebne doze nametljivosti, potencijalnog airenja panike i konfuzije, predmetni plan treba na u inkovit i sadr~ajan na in povremeno uvje~bavati, a posebno njegove dijelove kojima se propisuju postupanja u kriznim situacijama brzorastueg intenziteta i nu~nosti brze i koordinirane intervencije /npr. slu ajevi viae sile/. U svemu prethodno navedenom djelotvornost sustava sigurnosti je od presudnog zna aja, za osiguranje provedbe i realizacije navedenog plana u svim moguim uvjetima i sa ato je mogue manje atetnih posljedica. ZAKLJU AK Iz svega prethodno navedenog realno je zaklju iti da je sadr~ajno optimaliziran, adekvatan i u inkovit sustav sigurnosti jedina garancija stabilnosti svih poslovnih procesa druatva. Da bi isti bio u mogunosti egzistirati nu~no je realno sagledati sve faze uspostave i egzistencije navedenog sustava na svakodnevnom tr~iatu, sa svim prateim ograni enjima, destrukcijama i surogatima, te na bazi stvarnih injenica izgraditi percepciju o realnoj potrebi i koristima od uspostavljenih mjera zaatite. Cijenei sve prethodno navedeno vjerujem da smo makar na trenutak uspjeli pribli~iti stvarnu /a ne nominalnu/ stranu egzistencije sustava sigurnosti u proporciji sa svim dimenzijama koje ga definiraju, od realnih do imaginarnih, koje isti upravo svojom u inkovitoau kontinuirano ostavlja u navedenoj fazi! Stoga, ako je predmetni materijal doveo do formiranja spoznaje da e svaka improvizacija po pitanju sigurnosti zasigurno imati dalekose~ne posljedice, koje e u odreenim slu ajevima biti gotovo nemogue sanirati, te da je uspostava u inkovitog i personaliziranog sustav sigurnosti imperativ poslovne politike svakog korisnika usluga zaatite /budui da ukupna poslovna stabilnost po iva na istom/, tada je makar na trenutak ispunjen osnovni cilj zaatitarstva kao struke u tranziciji, koja joa uvijek tra~i svoj pravi, sadr~aj, smisao i svrhu. Tr~i, ato ne zna i da nema, jer mnogi pojmovi su egzistirali i prije nego ato su bili na adekvatan na in prepoznati, selektirani i klasificirani! LITERATURA (1( Krizni menad~ment. Zagreb: Defimi, 2004 (2( Osmanagi Bednik, N: Kriza kao aansa.  Zagreb: `kolaka Knjiga, 2003. (3( Luecke, R: Upravljanje kriznim situacijama.  Zagreb: Zgombi & partneri, 2005. (4( Vei, P., Zakon o privatnoj zaatiti s komentarom, }agar, Rijeka, 2005. (5( O ko, J.  `vigir, A.: Upravljanje iz backstagea; Mia, Zagreb, 2009. Propisi: Zakon o privatnoj zaatiti ( N.N. br. 68 /03. ) Zakon o minimalnim mjerama zaatite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima ( N.N. br. 173/03. ) Podaci o autoru/autorima 1.2.3.VII, Ante Per in, Diplomirani kriminalistSokol MariZagrebHrvatskaante.percin@sokol-maric.hr Prijedlog autora za kategorizaciju rada (Staviti znak X u jedno polje tablice) Znanstveni radIzvorni znanstveni lanak (sadr~i neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istra~ivanja)Prethodno priopenje(sadr~i rezultate znanstvenih istra~ivanja koji zahtijevaju brzo objavljivanje)XPregledni lanak(sadr~i izvorni, sa~et i kriti ki prikaz istra~iva kog podru ja ili njegova dijela, s istaknutim autorovim doprinosom)Izlaganje sa znanstvenog skupa(sadr~i neobjavljeno izlaganje sa znanstvenog skupa)Stru ni radStru ni lanak (sadr~i korisne priloge za struku iz odreenog podru ja) Prijedlog autora za na in prezentacije rada na Konferenciji (Staviti znak X u jedno polje tablice) XPrezentacija s ra unalom i digitalnim projektorom(tijekom Konferencije u odreenoj sekciji, MS Power Point)Poster(tijekom Konferencije, u poster sekciji, poster A2 na panou)     PAGE  ­NPЮҮ \Ȳ H 02`b޷<>Ƹȸ޹8v|NL@ :þòͲͲȲȭȭȭ h#F\ hW?.\ hM*%\ hWO5\ h\ hWO\ h C\ hC\ h \hh\ h5\ h5\hh2^\ h\ h2^\B(FHxPNP<>J .,L0 ,VDZj J6뷲 h\ hx\ h*O\ h#w\ h\ h\\ hJ\h,)h C\ h,)\ h C5\ h5\ h#F5\hhM*%\ hC\ h#F\ hW?.\ h C\<NP 02\^rtXZ$a$$dd[$\$a$gds$H$a$gd:,$a$gdWO*V\2JRhFbtxtL0^X `2ŽŹhMqhxhx5hxh<h6jh!w"hdhs$HhA, hs$Hhmhd hlhhl hlhl h\ hx\ h*O\ hJ\ h<\>HJbBDJ\46"BR*DFZ LPRNP.0BDF02`b¾h}hXhth hVgkhXhVgkh=*h\5h=*hVgk5 hwExh\hRgIhdh:ah6jhMqh<h FN^8PR.0DF.0    $a$gd$a$gdX$a$ $ & Fa$gdMq $ & Fa$gd JF           n p r t v x       `       ;±zrhMmH sH h/TmH sH hdmH sH  hM\ j]hwExhM\hwExhM\ j[hwExhM\hGX hGX\hh<&h\hd j]hwExhGX\hwExhGX\ j[hwExhGX\hhMh6)5hMh5hh}ht+   p   B     HJLRX^ $$Ifa$ $ & Fa$gd $ & Fa$gdM/^gdM$a$gdGX$a$gd<&h$a$ @ B D F H       FHJ`8H  Ǽ|thwExh6);hwExh6)OJQJ^JhwExh6)OJQJh0 hwExh6)hwExh6)5\ h7}5\h*Lhh<&hhMhMmHsH hMhM h%h hqt\ j]hwExh\ h\ j[hwExh\hM h%hM-^`~smm$If  p#$Ifkd$$IflF" Df!" " " 06    4 lal~uuu $$Ifa$kd$$IflF" Df!" " " 06    4 lal~uuu $$Ifa$kd($$IflF" Df!" " " 06    4 lal~uuu $$Ifa$kd$$IflF" Df!" " " 06    4 lal:<>~uuu $$Ifa$kdP$$IflF" Df!" " " 06    4 lal>@BDFH~ylyyyyyf$If $&dPa$$a$kd$$IflF" Df!" " " 06    4 lal   B$If$If`kdx$$Ifl4T!!064 lalf4ypjj$If $$Ifa$kd $$Ifl4TF!@06    4 lalf4VXprtHJLNRTXZ^`dfrtvz68:񵭩h6)h,XCJOJQJ^Jh,X h,X0Jjh,X0JUho:njho:nUhwExh6)aJh0OJQJ^JhwExh6)OJQJ^JhwExh6)OJQJhwExh6)5\ hz 5\hwExh6); hwExh6)/ypjj$If $$Ifa$kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4Vypjj$If $$Ifa$kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4VXpys$Ifkd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4prt$If$If`kd|$$Ifl4T!!064 lalf4  Bytjhhtttb\$If$If &dP$a$kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4 Bn Hsj $$Ifa$kd$$Ifl4TF!C 06    4 lalf4$If HJLPRVX\^bdvysqqqqqqqqh&`#$ 9r kd $$Ifl4TF!C 06    4 lalf4 vxz$h8]h^8a$gdEsh]h   "$$&(*,.02468: 9r  @ 00P&P 1h. A!"#$% Dp$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5!#v!:V l4T06,5!4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh5!#v!:V l4T06,5!4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55C5 #v#vC#v :V l4T06,55C5 / / 4alf4$$Ifl!vh55C5 #v#vC#v :V l4T06,55C5 / / 4alf4^0 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHNN Naslov 1$$ & F@&a$5;OJQJPP Naslov 2$ & Fxx@&5OJQJ\@@@ Naslov 3$@&5OJQJ\vv Naslov 40$$$d&d@&NPa$5B*CJOJQJ\phPP Naslov 5$$@&a$5B*CJOJQJphNN Naslov 6$$@&a$5CJOJQJ\^J88 Naslov 7 <@&>> Naslov 8 <@&6]L L Naslov 9 <@&CJOJQJ^JaJ>A`> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa B @B Podno~je$ 9r a$aJPBP Tijelo teksta, uvlaka 3$a$6U6 Hiperveza >*B*ph:@": Zaglavlje  p#2)@12 Broj straniceF@F  Sadr~aj 1$a$5OJQJ\^J::  Sadr~aj 2 ^:<<  Sadr~aj 3 ^6]::  Sadr~aj 4 ^aJ::  Sadr~aj 5 ^aJ::  Sadr~aj 6 ^aJ::  Sadr~aj 7 ^aJ::  Sadr~aj 8 ^aJ::  Sadr~aj 9 ^aJBB Tablica  & FCJOJQJaJ@@ slika$ & Fa$ CJOJQJDD tablica$ & Fa$ CJOJQJXCX Uvu eno tijelo teksta $h`ha$aJV^V Standard (Web)!dd[$\$OJPJQJ^JHV!H SlijeenaHiperveza >*B* phJJ Definition Term#1$ aJhtH VBV Slika!$$ & F& #$./a$CJOJQJaJF#F  Tablica slika% ^` >b>  Tekst fusnote&CJaJ>&q> Referenca fusnoteH*bb T-9/8-2"($ iV+1$H$`Va$CJOJQJaJmH sH BB Atekst)$ @`a$aJ@>@ Naslov*$a$5OJQJ\^JHJH  Podnaslov+$a$@CJ(OJQJ^JVQV Tijelo teksta 3,$a$5CJOJQJ\^J0W0  Naglaaeno5\V/V Default .7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtHD@D MOdlomak popisa /^m$PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWX|<W      !!""##$$%%&&WB(C)D*E+F,G-H.I/J0K1L2M3N4O5P6Q7R8S9T:U;VV@''>(?)@*A+B,C-D.E/F0G1H2I3J4K5L6M7N8O9P:Q;R<S=T>U?=AX  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWX[  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVW| T +<J[Bhy :CEGHJKMOP(3DQ4f| ^>VpBHv$:DFILNQ !?D2$x'xK,{} b$L7Vښ*Yb$<C+T4*6dR$ db۽WY{lQ R$ w|9טS<b$<C+T4*6dR$pe'ExGY t_b$1ۯLF*nR$7NQ9&2_R$ytI_+_Gk)aR$NzE;ف:h2$ϣ`SS!!P[R$6IО_luR$f5ʃXD~b$%bؽW.'\.2R$h4='m4{R$ db۽WY{lQ 2$FIBZ;;wpe2$o&ρ@p0(  B S  ?| -NX AC ty8Gf!h!" ###$$p'|'))**++01D1F1{1143C33344<5F5h5l5m5r577: :j;t;==>>u??X@c@@@AASBYBxBBBBEFFFGGI&IJ KLLOO:R?R Y%Y]]_^a^d^f^__``ee%f/fgghhjjkknnoouuuuuuuuv vvvv$v%v0v2f2g2223!34444K6M6O8Q8::;;;;(<)<P<Q<<<<<==a=c=??P?R?@@BBECGC_EaE'G)G\G^GJJLJLLbLdLMMuOwOiSkSSSTT W WYY \ \^^Q`R`GbHbccdd+e-e g g hhhh.i/iiijj]k^kkk'l)lnnooooXpZpqqrrtt~uuuuuuvv2vWvvvvvvvwwwwwwwwwwwwwwwwwxx$xLxMxsxuxxxxxxxxxIyKy]y^yyyyy*z,z7z:zIzJzzzzzzz {!{6{7{L{M{\{_{e{f{}{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{|HH qq{r|rrrrrrrzs{ssssst#tWtXtjtktttuuuuvvKyLy9z9z{{{{{{{{{{{{{{{{{|HH qq{r|rrrrrrrzs{ssssst#tWtXtjtktttuuuuUvvvKyLy9z9z{{{{{{{{{{{{{{{{|Z(r R]7ЄDhHh"c\N03t$ah2I@v3 ^Zc\]`8%5N?Dh#>P4}Q%V0)d6f;z62ZVF$6f`,~~?hF8?$?:#L;oSzmU8!UFyB@=PX1iXg\Z`v'vKgXhu\H mDr6^Dx2n"W~µzh ^`hH.h p^p`hH.h @ L^@ `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h P^P`hH.h  L^ `LhH.h:^`:o(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`Y(Slika . h^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( 7^7` Tablica .: h:^`:o([]h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo()^)`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHi^i`OJQJ^Jo(hHo9^9`OJQJo(hH ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH^`CJOJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH^`o(.^`o(..808^8`0o(...808^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ pp^p`o(.........hTh^T`56CJOJQJo(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.8^8`o(() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.80^8`0o(..80^8`0o(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... p^p`o(....... p^p`o(........  ^ `o(.........^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH7^`o(.777^7`o(..7^`o(...7x ^`xo(.... 7 w ^ `o( ..... 7 X^ `Xo( ...... 7^`o(....... 78^`8o(........ 7`^``o(......... 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ^` o( Slika .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.hhhhhhhh  ^` o( Tablica .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.8^8`CJOJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHx^x`OJQJ^Jo(hHoH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH!UXhDxNz62 Hh"^Z2I@=PX]`8#LavKg;oSDr\Z  V0) m8?Z1iX~~?]7}Q%W~h#zmU$6%5@S`1U0`1W9&wrfάpTRjj.zH ~xiR6JiP4AfkB/Vi ;hd0^Vx@|@>DC @H%^3#KlPWU.><-0m<Cz A,2\)B}bvR:w3 xKhJh}@ X!!w"M*%6).,+|+:,W?.-4.V:@V{@B CKDF#Fs$H{HuIRgILgN`mT[WX,X:X/*Yt]~]p$^2^4^E`:a&XbTddPf<&h6jVgk8lOm#umo:n|A|7}bu}5bjt~XZUh}"Qy> d[/Ts M`y ':$Wdg^}cyd}{*L,q.xErqt%  7pWOd*O @ObSb gYngb_\z=*d-P`:OP,)tyA p_Z]r0GX#w{{@ 9z9z 9z9zx  !"&(+,./013589:=?@B|XX(@XXXX$X,X.X6X8X@XBXDXFXNXRXXXZX^X`XbXdXhXlXrXtXvX|XXXUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialI. ??Arial Unicode MSeTimes-NewRomanTimes New Roman?. Arial Black?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"1*c&]t2i ?t2i ?$994dg{g{ 2qHP?z2!xxJezik: upisati jezikAnteAnte                          Oh+'0|   , 8 D P\dltJezik: upisati jezikAnteNormalAnte22Microsoft Office Word@Vo@&N@L,@ t2i՜.+,0, hp|  ?g{ Jezik: upisati jezikJezik: upisati jezik NaslovTitle  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry Fp|㿍Data 1TableWordDocumentBTSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q