ࡱ> T'bjbjcTcTBj>>PY,,++++++8,,+wd-----111vxxxxxx$ۊ}b+11111,,--W1AAA1, -+-vA1vAA~h:(~-G+6v<bG0wTߍ>0ߍxߍ+H11A11111?0111w1111ߍ111111111 :Jezik: Hrvatski UDK: (organizator) Kategorizacija rada: (organizator) Ante Per in PERCEPCIJA INTEGRALNE KORPORATIVNE SIGURNOSTI U JAVNOJ SIGURNOSTI Sa~etak Definicija i ciljevi integralne korporativne sigurnosti i javne sigurnosti. Podru je primjene i meuzavisnost korporativne i javne sigurnosti u zajedni kom nazivniku ukupne razine sigurnosti  nedjeljivost pojma sigurnosti na mikro i makro razinu primjene. Dodirne to ke i razlike u strategijskoj, takti koj i operativnoj provedbi. Trenutna razina i percepcija iskoristivosti korporacijske sigurnosti u javnom interesu! Stvarne mogunosti korporativne sigurnosti i njena participacija u javnoj sigurnosti. Koriatenje i uateda resursa kroz unaprjeenje i optimalizaciju organizacije javne sigurnosti. Fokusiranje privatne i javne sigurnosti u domene primarnog interesa. Zakonski okvir privatne i javne sigurnosti  sa aspekta norminaranja i definiranja zakonskog okvira podru ja obvezatne primjene mjera zaatite u domeni privatne korporativne zaatite. Korporativna sigurnost kao preventivni aspekt javne sigurnosti. Krajnje dimenzije, mogunosti i ciljevi participacije korporativne sigurnosti u ukupnoj javnoj sigurnosti. Klju ne rije i Korporativna-javna-sigurnost-participacija-meuzavisnost PERCEPTION OF INTEGRATED CORPORATE SECURITY PUBLIC SAFETY Abstract Definition and objectives of integrated corporate security and public safety. Scope and interdependence of corporate and public security in the common denominator of the overall level of security - the concept of indivisibility of security at the micro and macro level applications. Similarities and differences in strategic, tactical and operational implementation. Current levels of perception and usability of corporate security in the public interest! Real possibility of corporate security and its participation in public safety. Using and saving resources by improving and optimizing the organization of public safety. Focusing on private and public security in the domain of primary interest. The legal framework of private and public safety - in terms standards and defining the legal framework for the mandatory use of protective measures in the domain of private corporate security. Corporate Security as a preventive aspect of public safety. The final dimensions, capabilities and objectives of corporate participation in the overall safety of public safety. Key words Corporate-Public-Safety-participation-interdependence UVOD Pojam percepcije, participacije i sinergije javne i privatne sigurnosti je svakako tema koja u posljednje vrijeme ima sve vie zagovornika i koja plijeni zna ajan dio pozornosti znanstvenika i operativaca javnog i privatnog sektora sigurnosti. No, bez obzira na razinu stru ne diskusije i pretpostavljeno ~eljenih ciljeva, ve samom povranom analizom stvarnoga stanja koje realno egzistira dolazimo do zaklju ka da se ipak radi samo o teorijskom pristupu navedenoj materiji, za potrebe odreenih studijskih analiza ili pak ~elja i e~nji pojedinih struktura za novim prostorom djelovanja, dok realnost svjedo i o jednoj potpuno druga ijoj slici. Ipak, uz sve navedeno prostora za stvarnu sinergiju, integraciju i participaciju privatne  korporativne sigurnosti i javne sigurnosti zasigurno ima i ista je nu~nost u zajedni koj misiji podizanja i odr~avanja optimalnog stanja nedjeljivog pojma sigurnosti. Jedini je problem ato je doista bez velikih teatraliziranja i teoretiziranja treba najprije na mikro a potom i na makro razini operacionalizirati. DEFINICIJA I CILJEVI INTERGRALNE KORPORATIVNE SIGURNOSTI I JAVNE SIGURNOSTI Temeljeno odreenje privatne zaatite je njena diposzitivnost! Ustrojava se na bazi subjektivnog osjeaja potrebe za dodatnom zaatitom iznad granica koje jam i dr~ava kroz javnu sigurnost i koje ista ne osigurava u opsegu mjera javne sigurnosti. Privatna sigurnost ima za cilj zaatitu osoba i imovine, i primarno je usmjerena na preventivno djelovanje na podru ju sigurnosti. Korporativnu sigurnost u opsegu integralne korporativne sigurnosti bi mogli definirati kao kvalificirani oblik privatne zaatite kojem su dodani elementi sustavnosti, projektiranja, slojevitosti ali i personalizacije mjera i radnji usmjerenih na zaatitu: osoba materijalne i nematerijalne imovine poslovnih procesa korporacije ...od svih potencijalnih sigurnosnih ugroza manifestiranih u formi ozljeivanja, oateenja, krae, naruaavanja kontinuiteta, neovlaatenog pristupa, smanjivanja vrijednosti, naruaavanja ugleda, dezintegracije sustava, odnosno openitog naruaavanja kontinuiteta normalnog tijeka redovnih poslovnih procesa u navedenoj korporaciji. Cilj svake u inkovite korporativne sigurnosti mora biti sastavni dio i slijediti misiju i viziju kompanije za koju je uspostavljena, biti do detalja personaliziran za istu, i u svakom trenutku u inkovito odgovoriti na sve sigurnosne izazove u cilju osiguranja nesmetanog kontinuiteta poslovnog procesa kompanije, bez obzira na isto tako kontinuiranu promjenjivost sigurnosne klime u kojoj navedena kompanija posluje. U proporciji sa navedenim javna sigurnost na makro dr~avnoj razini se bavi sli nom sigurnosnom problematikom, pa tako njezin sadr~aj obuhvaa osiguranje sigurnosti na razini: Nacionalnog teritorija /zra ni prostor i teritorijalne vode/ Zaatita stanovniatva i njihove imovine O uvanje i odr~anje nacionalne suverenosti Zagarantiranost mogunosti ostvarivanja osnovnih funkcija druatva /gospodarskih, ekonomskih, socijalnih, druatveno-politi kih i sl./ Ve samom usporedbom opsega primjene privatne i javne sigurnosti dolazimo do zaklju ka de se radi gotovo o istim subjektima na koje se artikulira zaatitna aktivnosti, samo sa razlikom mikro i makro razine, a ato ponovno svjedo i i injenici nedjeljivosti jedinstvenog pojma /stanja/ sigurnosti. Analizirajui navedeno, dolazimo i do logi nog cilja javne /dr~avne/ sigurnosti, iji je smisao vidljiv ve u iskonskim dijelovima definicije same dr~ave, koju su stvorili ljudi /narod/ radi ostvarenja svojih potreba, te koja postoji i djeluje u cilju ostvarenja i zadovoljenja potreba istih tih ljudi, a meu kojima je jedan od prioriteta i sigurnost graana. Tako su i sve mjere i radnje koje se poduzimaju u okviru javne sigurnosti poduzimaju radi osiguranja vlastitog pre~ivljavanja dr~ave, a samim time i njenih graana. Stoga, postavljamo si pitanje koja je onda iskonska razlika izmeu temeljnih ciljeva privatne i javne sigurnosti, ako na trenutak zanemarimo dimenziju primjene zaatitnih aktivnosti? PODRU JE PRIMJENE I MEUZAVISNOST KORPORATIVNE I JAVNE SIGURNOSTI U ZAJEDNI KOM NAZIVNIKU UKUPNE RAZINE SIGURNOSTI  NEDJELJIVOST POJMA SIGURNOSTI NA MIKRO I MAKRO RAZINU PRIMJENE Ako javnu sigurnost gledamo kao globalnu kategoriju koja sadr~ava niz potkategorija koje u svojoj ukupnosti tvore stanje javne sigurnosti, onda se ona na predmetnoj razini sadr~ajno razlikuje od korporativne sigurnosti koja je u pravilu fokusira na sigurnost pojedine kompanije i podru je sigurnosti njezinog djelovanja. No, postavlja se pitanje i samog opsega primjene javne i privatne sigurnosti, kao i samog podru ja djelovanja. Svakako da je jedna korporativna sigurnost ustrojena sa primarnim ciljem zaatite zaposlenika, resursa, imovine, kupaca, dobavlja a, infrastrukture, radnog procesa, brenda, tr~iata i poslovnih interesa pojedine korporacije! Ista da bi u potpunosti realizirala postavljene ciljeve sigurnosne politike, misije i vizije navedene kompanije i adekvatno bilo preventivno, bilo represivno odgovorila na sve sigurnosne izazove i ugroze koje prijete navedenoj korporaciji mora djelomi no svojom zaatitnom aktivnoau zahvatiti i izvan okvira same kompanije. Analiti kim pristupom navedenoj materiji u segmentu opsega zaatitnih aktivnosti i podru ja primjene, te uzimajui u obzir veli inu pojedinih svjetskih multinacionalnih kompanija u proporciji sa veli inom pojedinih teritorijalnih entiteta na kojima primjenjujemo zaatitne aktivnosti javne sigurnosti, gotovo da dolazimo u suprotnost sa osnovnom percepcijom pojma javne  globalne i segmentirano korporativne sigurnosti. No, unato  veli ini pojedinih multinacionalnih kompanija, koje su ponekad i zna ajno vee od pojedina nih nacionalnih entiteta, realno je zaklju iti da je korporativna sigurnost ipak samo jedna od potkategorija javne sigurnosti, koja djeluje na ograni enoj mikrorazini korporacije za potrebe koje je i uspostavljena. Ipak, ako proairimo pojam korporativne sigurnosti na podru je privatne sigurnosti, u kojoj korporativna sigurnost ini zna ajan postotak, i isto stavimo u proporciju sa javnom sigurnoau, postotak zajedni kih mjera i radnji usmjerenih ka realizaciji zajedni kih standarda i ciljeva sigurnosne politike postaje sve vei. Upravo taj postotak zajedni kog podru ja djelovanja /& razdijeljen samo vrlo krhkom granicom privatnog i javnog interesa/ je predmet naaeg interesa po pitanju analize do koje mjere je navedena sinergija javne i privatne sigurnosti za~ivjela, koji su ciljevi ostvareni, koji su standardi postignuti, koja je kona na razina navedene sigurnosti i da li nas ista zadovoljava? DODIRNE TO KE I RAZLIKE U STRATEGIJSKOJ, TAKTI KOJ I OPRETIVNOJ PROVEDBI Definirajui navedene pojmove ponovno emo se poslu~iti analogijom od manjega prema veemu. Ve smo naglasili da je neizbje~na dodirna to ka privatne i javne sigurnosti, vrlo krhka i fluidna granica izmeu privatne i javne sigurnosti, koju dodatno optereuje realna nedjeljivost ukupnog stanja sigurnosti! Navedena granica ma kako bila definirana je u realnoj egzistenciji osuena na kontinuirane upade sa obje strane, jer im zaka~e razina privatne sigurnosti u cilju stabilizacije sustava opeg stanja sigurnosti intervenira javna sigurnost, a istom analogijom raste i potreba za privatnom sigurnoau u slu ajevima izostanka zaatitnog djelovanja javne sigurnosti. U datom kontekstu bitno je naglasiti da sigurnost nije nepromjenjiva kategorija koja kontinuirano ima isti stupanj i kvalitetu, jer je ista u stvarnosti kontinuirano oscilirajua, i mijenja se sa svakom promjenom uvjeta koji utje u na ukupnu sigurnost. Uz navedeno, obzirom da je sigurnost stanje i bazira se na osjeaju, vrlo je bitna i injenica percepcije javnosti o stanju sigurnosti, koja esto i ne mora biti realno utemeljena, ali mo~e imati zna ajan u pravilu negativan utjecaj. Poznati su dogaaji kada jedan dogaaj koji svojom brutalnoau izvraenja ili tragi nim posljedicama javno mijenje ponuka na preispitivanje ukupnog stanja sigurnosti, iako je to statisti ki samo jedan dogaaj, koji u ukupnoj brojci kd-a sudjeluje u promilima. Strategijski gledano i za podru je privatne i javne sigurnosti od presudnog su zna enja: realno sagledavanje razine postojeeg stanja sigurnosti uz utvrivanje klju nih imbenika istoga definiranje ~eljenih standarda i ciljeva sigurnosti koji se ~ele postii definiranje i provedba mjera i radnji kojima se anuliraju postojee sigurnosne ugroze i posti~e u inak ~eljenih sigurnosnih standarda i stanja sigurnosti za koje smatra da je primjerene optimalne razine. Obzirom da je sigurnost kontinuirana dinami ka kategorija, podlo~na kontinuiranim promjenama i navedeni proces odr~avanja stanja sigurnosti na primjerenoj optimalnoj razini mora biti takti ki fleksibilan i u svakom trenutku imati na raspolaganju airoku paletu operativnih mjera i radnji koji u inkovito djeluju na svaku pojedinu destabilizaciju sustava sigurnosti. TRENUTNA RAZINA I PERCEPCIJA ISKORISTIVOSTI KORPORACIJSKE SIGURNOSTI U JAVNOM INTERESU Ako ponovno poemo od pretpostavke o nedjeljivosti pojma sigurnosti, koji je realna kategorija, sami odnos privatne i javne sigurnosti u realnoj simbiozi postaje logi an i neizbje~an. Definiranje ciljeva sigurnosti u kontekstu poduzimanja mjera i radnji usmjerenih ka podizanju ope razine sigurnosti, preveniranju potencijalno ugro~avajuih radni, procesa, imbenika i sl., ne mo~e biti djeljiv na mikro i makro razini javne i korporativne  privatne sigurnosti. Stoga i javna i korporativna sigurnost imaju isti nazivnik, cilj, svrhu, misiju i smisao, samo ato se provode na specifi nom prostoru kompanije, grada, lokalne zajednice, dr~ave i sl. Javna i privatna sigurnost se uzro no posljedi no nadopunjuju, tj gdje prestaje javna sigurnost, po inje privatna! No, simbioza javne i privatne sigurnosti, kada se doista i realno uspostavi oslobaa stanovite resurse i domeni javne sigurnosti i omoguava fokusiranje neposrednih izvraitelja kako na privatnom tako i na javnom planu. Stoga, nije oportuno ni svrsishodno kada se organi javne sigurnosti primarno bave mikro sigurnosnom problematikom, a isto je nu~nost na podru ju slabo razvijene korporativne sigurnosti, pritom rasipajui dragocjene resurse i krnei opi okvir javne sigurnosti za koji su zadu~eni. Isto tako, primjerena, razvijena i ustrojena razina korporativne sigurnosti, anulira zna ajan postotak mikro sigurnosne problematiku na podru jima svoga djelovanja, inei time niz sigurnih zona koje u ukupnoj integraciji logi no podi~u razinu ope javne sigurnosti. Upravo zbog toga primarni cilj MUP-a kao jednog od naj eaih i primarnih izvraitelja poslova javne sigurnosti, svako treba biti stalna misija zajedni kog, koordiniranog djelovanja na lokalnoj i korporativnoj razini, na partnerskoj osnovi zajedni kih imbenika sigurnosti. Na~alost, predmetna partnerska razina javne i privatne sigurnosti joa uvijek u realnosti nije za~ivjela punim pluima, i uz sve evidentne i vidljive koristi od iste, neposredni izvraitelji javne sigurnosti se unato  navedenim koristima i benefitima od podizvraenja dijela svojih poslova kroz korporativne sigurnosti prema istima odnose maehinski. STVARENE MOGUNOSTI KORPORATIVNE SIGURNOSTI I NJENA PARTICIPACIJA U JAVNOJ SIGURNOSTI Mogunosti korporativne sigurnosti su neizmjerne, i granica im je jedino dispozitivna odluka privatnog investitora po pitanju opsega zatitnih aktivnosti. No, dok god postoji osobni privatni interes za dodatnim mjerama zatite, i ako se isti tretira u kontekstu poslovne investicije granice obuhvata navedenih zatitnih aktivnosti su enormne. Isto podrazumijeva da privatni investitor poduzima sve raspolo~ive mjere i radnje u cilju osiguranja vlastitog integriteta, imovine, poslovnog interesa, kontinuiteta poslovanja, ostvarivanja komparativnih prednosti na tr~iatu koje su mu na raspolaganju u okviru zakonskih ovlasti /...pa esto i izvan istih/. Da bi sve to osigurao, svojom zaatitnom aktivnoau pose~e i izvan granica vlastite /vidljive i nevidljive/ perimetrije zaatitnog djelovanja. Isto je logi no, opravdano i legitimno dok su god navedene zaatitne aktivnosti u okviru zakonskih mogunosti! Stoga, evidentno je da su navedene zaatitne radnje radi vlastitog privatnog interesa ve poduzete i postoji: niz korisnih i iskoristivih informacija koje su prikupljene, niz procesa koji su uspostavljeni da bi se ~eljeno stanje sigurnosti postiglo, niz materijalnih resursa koji su u tu svrhu upotrebljeni /bilo ljudskih i/ili tehni kih/ i koji se i nadalje upotrebljavaju za odr~avanje primjerenog stanja sigurnosti, jasno definirana podru ja djelovanja na kojima je uspostavljena zaatitna aktivnost! I kako sve to skupa iskoristiti u segmentu javne sigurnosti? Pa jednostavno& ! Organi javne sigurnosti se samo koordinacijski trebaju inkorporirati u privatnu sigurnost na na in da se sagledaju: sva realna podru ja primjene iste sve mjere i radnje koje se poduzimaju i sa kojim ciljem analizirati sve prikupljene podatke koje privatna sigurnost ima kao nusprodukte svoje egzistencije i izvrenja ugovornih obveza prema klijentima korisnicima usluga prikupljene podatke koristiti u preventivnom djelovanju analizom podru ja obuhvaenih privatnom zaatitom rasteretiti javni sektor sigurnosti koordiniranom razmjenom informacija dodatno iskoristiti resurse privatne sigurnosti koji su ionako na terenu radi ostvarivanja primarnih ugovornih zadaa za svoje klijente kontinuirano sistematizirati opseg i djelokrug zatitnih aktivnosti privatne zatite i prema istome reorganizirati upotrebu resursa javne sigurnosti legislativnom funkcijom korektivno utjecati na podizanje opsega privatne zatite u domeni potencijalno ugro~enih kategorija privatnog sektora ije je stanje sigurnosti nu~no podii na veu razinu, budui da isto utje e na ope stanje sigurnosti u dr~avi ili makar na percepciju javnosti o opem stanju sigurnosti KORI`TENJE I U`TEDA RESURSA KROZ UNAPREENJE I OPTIMALIZACIJU ORGANIZACIJE JAVNE SIGURNOSTI Uz sve prethodno navedeno, u praksi esto ne dolazi do stvarne realno mogue sinergije korporativne i javne sigurnosti, nego svaka svojim metodama, mjerama i radnjama djeluje individualno, premda su im u kona nici /& ne uzimajui primarno u obzir razine djelovanja/ i subjekti primjene i ciljevi isti. Upravo ta injenica pogoduje klasi nom rasipanju resursa javne sigurnosti na subjekte i procese koje esto zbog svoje specifi nosti djelovanja, metoda i na ina rada ne mo~e adekvatno zaatititi. S druge strane navedeni subjekti pod pretpostavkom zagarantiranosti opeg okvira javne sigurnosti ne koriste svoje vlastite resurse i ne poduzimanju mjere klasi ne privatne zaatite smatrajui da im je odreeno zaatitno djelovanje zagarantirano javnom sigurnoau. Opisana nekordinacija, neiformiranost i neusklaenost mjera, radnji, metoda i ciljeva dovodi do tkz. sigurnosnih rupa u ukupnom i nedjeljivom pojmu sigurnosti, koje ga nagrizaju i . 0 @ B <>@^`  %&/0:¸±̸±~peXheh)0J0mH sH hehhmH sH hehh5\mH sH #hehh5B*\mH phFsH heh)5mH sH heh)0J05mH sH hehY heh 1heh6)5\heh 5\heh 15\ heh"heh6)5heh 5 he5 hwExh6) hwExh !"H 0 @ B >@^`&/0^_ln$a$gdh$a$gdh$a$gd $a$$a$:;>?IJWXabjkuv|~ &',-67<=IK[\ghjktv~ heh)0J0mH sH heh)mH sH \  "#&'4578>?EGLMPQWXabdenors}~  '(1256>?HIZ[dehiheh)0J0mH sH heh)mH sH \  '(5689DENOUV\]^_klnwx~ƺheh6)5\he5\mH sH hmH sH heh)0J1mH sH heh)5mH sH hehh5mH sH heh)mH sH hehhmH sH heh)0J0mH sH heh)mH sH 824!!""$$$%N%P%''&+(+$a$gdG $)^)a$gd) $ & Fa$gdG$a$gdQ$a$D:Z.~.D 4!!"" ###$$$$$$%%N%P%<&z&ั hehehZm hehG heh) hehZm hehQhehQ5hehU\hehZm\heh)\hehfR\heh88v\heh88v5\heh6)5\mH sH 9z&|&~&)*2*4*R*T*r****$+&+(++,,D,P,,,-B..112223 3<3H333334455b5 6\666667N8h8888P9R9z:::(;@;T;X;t;;;;ƿܻܿ heh- hehhE hehUhehQ5 hehVF0 hehFh@ heh R hehQh6cq heh) hehGD(+,-N--..01556677x:z:??BBbEdEJJ^K`K$a$gd R $ & Fa$gd R$a$gdQ;8<\<^<f<h<<<<<====>>>6???>@@@@hBBB8DxDpHHIHJXJJJJJKK^KKKMNO PQQQQQRRRnRpRSShTTUUBUnVV$Wǿհ hehm heh{&hehX5hehQ5 hehQ hehXhE heh&h@ hehVF0 heh- hehU hehFB`KLLMMPPpVrV$WWxXZZ\\]]__@aBabbgg$a$gdU"u $)^)a$gd{& $ & Fa$gdm$a$gdQ$W&WHWpW~WWWWxXzX ZZZZ\$\\\]]]^^^ __f_L`l```a(adeNeheefhrhTjjvnxn$op,pUpVpjpkppppqqqtrrrrhttttt u"u$uhuu*v,vlvnvvvLx hehH hehohU"uhE hehU"uhehQ5 hehQ hehm heh{&Ngiikkvnxn$o&o,v.vww$xxy z"z{{.|| }~ $ & Fa$gdQ $ & Fa$gdH$a$gdQ$a$gdU"uLxx z"zzzzz{,{{{{|c|d|||||~~dlR|~Z\^`҆Rb̊؊NتīزPhj6vͽԽԽԸhehU"u5 hu5 hehq$U hehH heha] hehheh5hehQ5 hehQ hehH hehoE^`PRHJ<>޿$a$gd$a$gdQrazaraju nizom pojedina nih incidentnih dogaaja, na koje se kasnije ponovno reagira parcijalno - vatrogasno a ne sustavno. U kona nici, dolazimo do zaklju ka da je nemogunost sustavnog sagledavanja ukupnog sigurnosnog stanja na odreenom prostoru bilo na mikro ili makro razini klju ni imbenik nepoduzimanja pravovremenih aktivnosti, za preveniranje ili ako je potrebno i suzbijanje navedenih sigurnosnih ugroza. No, problem je u poduzimanju navedenih radnji po evai od samih nositelja aktivnosti, mjera i radnji, metodike primjene pa sve do ~eljenih ciljeva ako se isti ne utvrde personalizirano od slu aja do slu aja. U realnosti bilje~imo klasi nu problematiku, da pojedini privatni subjekt ne poduzima odreene mjere smatrajui da mu iste nisu potrebne bilo iz razloga ato smatra da su mu zagarantirane kroz segment javne sigurnosti, bilo da nije adekvatno i sadr~ajno procijenio sve potencijalne ugroze koje mu prijete. S druge strane javni sektor sigurnosti globalno nadzirui segment sigurnosti na makro razini esto pravovremeno ni ne selektira navedeni problem, jer se radi o problemu pojedinca ili pravnog subjekta sa kojim nije niti upoznat, jer je isti pretrpio odreene posljedice njemu prihvatljivih i manjih razmjera pa ih je joa uvijek spreman tolerirati. U svakom slu aju navedena nekordinacija, meusobna neinformiranost dovodi do stanja da po pitanju konkretnog sigurnosnog problema nitko ne poduzima niata, a samim time se logi no ostavlja otvoren prostor za sve sljedee realizacije istih ili sli nih sigurnosnih ugroza, koja premda su prepoznate koordiniranom akcijom ipak nisu prevenirane niti kroz javnu niti kroz privatnu sigurnost. Po realizaciji atetnog dogaaja, pojedinac ili pravni subjekt revoltiran atetnim dogaajem logi no negoduje u smjeru javnog sektora smatrajui da mu isti nije pravovremenom intervencijom sprije io nastanak atete, dok nositelj javnog sektora sigurnosti /u veini slu ajeva MUP/ na isto odgovara klasi nom formom  poduzimamo sve raspolo~ive mjere u okviru svojih mogunosti uz /& ako se radi o te~em i za izazivanje zaprepaatenja javnosti neugodnom slu aju/ paralelno isticanje uglavnom pozitivnih statistika o niskoj razini kriminaliteta. Upravo navedeni konkretni slu aj jasno svjedo i o nedovoljnoj razini sinergije i meusobne povezanosti, kao i o nu~nom i sustavnom nadopunjavanju u poduzetim mjerama i radnjama od strane sektora javne i privatne sigurnosti. FOKUSIRANJE PRIVATNE I JAVNE SIGURNOSTI U DOMENE PRIMARNOG INTERESA U konkretnom slu aju sa privatnom sigurnoau nemamo pretjeranih problema i ista u pravilu ne zadire u javni sektor, zbog svoje same vokacije privatnosti! Nelogi no je o ekivati da bi privatni korisnik investirao u mjere i radnje javne sigurnosti, a da za isto nema vlastitog sigurnosnog interesa. No, kad se analiziraju pojedini slu ajevi javne sigurnosti dolazimo do zaklju ka da se pojedini klasi ni poslovi privatne zaatite joa uvijek stidljivo uvaju pod okriljem javnog interesa, ime se indirektno rasipaju resursi javne sigurnosti i s druge strane propuata poduzimanje mjera i radnji u isklju ivom segmentu javne sigurnosti, koje privatna nikad nee i ne mo~e nadomjestiti. O navedenom kroz minula desetljea svjedo e polagani i stidljivi procesi prelaska pojedinih poslova iz segmenta javne sigurnosti u segment privatne zaatite /zaatita pri prijevozu novca, usluge CDS-a na nov arskim institucijama, zaatita pojedinih objekta kriti ne infrastrukture, poslovi pregleda putnika u zra nim lukama, redarski poslovi na osiguranjima javnih skupova i sl./. Stoga u datom kontekstu iznenauje injenica ato se uvijek i ponovno udimo informacijama da u zemljama EU i svijetu privatni zaatitari uvaju pojedine zatvorske komplekse, policijske postaje, npr. zgradu Pentagona u SAD-u, zra ne luke, imaju ophodnje po cijelim gradskim kvartovima i sl. Isto se ne deaava zbog injenice ato zaatitari u navedenim zemljama imaju nadnaravne sposobnosti, znanja i ovlasti nego zbog sazrjele sigurnosne kulture i jasno definirane injenice da su navedeni poslovi klasi ni zaatitarski poslovi, koje je sektor javne sigurnosti kao sigurnosno ni~e zahtjevne svjesno, planski i sustavno delegirao privatnoj zaatiti i fokusirao se na poslove javne sigurnosti. ZAKONSKI OKVIR PRIVATNE I JAVNE SIGURNOSTI  SA ASPEKTA NORMIRANJA I DEFINIRANJA ZAKONSKOG OKVIRA PODRU JA OBVEZATNE PRIMJENE MJERA ZA`TITE U DOMENI PRIVATNE KOORPORATIVNE ZA`TITE Dr~ava kroz svoju legislativnu funkciju dakako ima niz mogunosti kontinuirane kontrole na stanjem sigurnosti, njegovom razinom i standardom u svakom trenutku, tako da kad god relevantno procijeni da stanje sigurnosti nije zadovoljavajue mo~e i mora intervenirati u kontekstu izrade i predlaganja novih zakonskih rjeaenja, izmjene i dopune postojeih, te pojaanjenja postojeih rjeaenja kroz podzakonske akte. No, u tom kontekstu u segmentu privatne zaatite dr~avi /& zakonodavnoj i izvranoj vlasti/ se zamjera da nisu donije strateake akte vezane uz djelatnost privatne zaatite, kao i da intervencije u zakonske akte bilo postojee ili nove, nisu rezultat planiranih i stru no utemeljenih aktivnosti, nego gotovo uvijek vatrogasna reakcija na aktualnu sigurnosnu problematiku koja je u datom trenutku eskalirala. Ipak, unato  navedenom ne mo~emo rei da se izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaatiti, podzakonskim Pravilnicima, donoaenjem Zakona o minimalnim mjerama zaatite u poslovanju sa gotovim novcem, Zakona o spre avanju nereda na aportskim natjecanjima, njihovim kasnijim dopunama, i sl., nisu postigli odreeni rezultati kojima se podigla razina sigurnosti. Ali, pored navedenog zakonodavna i izvrana vlast i nakon donoaenja zakona mora kontinuirano nadzirati provedbu istih tih zakonskih rjeaenja u praksi te putem kontinuiranog nadzora utvrditi manjkavosti samog zakonskog rjeaenja, podru ja primjene istoga, subjekata koji su izostavljeni izvan zakonske regulative iako su po prirodi stvari trebali biti istom obuhvaeni, samu primjenu i provedbu zakonskih rjeaenja i sl. Isto je bitno i zbog injenice ato dr~ava realno, na granici provedbe mjera i radnji javne sigurnosti koju ista realizira kroz aktivnosti MUP-a i drugih dr~avnih tijela, svojom legislativnom regulacijom odreenih podru ja, ini obvezatnim dispozitivni dio privatne sigurnosti u onom djelu, opsegu i sadr~aju u kojem isti normira i propiae postupanja, a ato se pokazalo osobito u inkovitim u segmentima obvezatnih mjera zaatite za podru ja poput zaatite financijskih institucija, poslova prijevoza novca, obvezatnog opremanje prostora sustavima tehni ke zaatite, anga~mana tjelesne zaatite kod specificiranih pravnih subjekta, ustrojavanja redarske slu~be za osiguranje javnih skupova i sl. Aktivna uloga dr~ave u stvaranju pravnog okvira za obvezatnost primjene i anga~mana privatne zaatite za specificirane pravne osobe i procese je u direktnoj svezi sa postotkom participacije privatne sigurnosti u ukupnom opsegu javne sigurnosti `to dr~ava viae propiae obvezatnost primjene privatne zaatite za odreene pravne subjekte i procese, indirektno podi~e ukupno stanje sigurnosti ali i delegira dio doju eraanjih poslova iz domene javne u privatnu sigurnost, ime dakako paralelno atedi i resurse anga~manom izvraitelja zaatitnih aktivnosti iz kuga privatne a ne javne sigurnosti. KORPORATIVNA SIGURNOST KAO PREVENTIVNI ASPEKT JAVNE SIGURNOSTI U dosadaanjoj praksi postoji suradnja na planu privatne i javne sigurnosti, no ista mo~e i mora imati dodatnu dimenziju. Naime, korporativna sigurnost osim ato svojim zaatitnim djelovanjem u setu mjera i radnji koje poduzima na mikro planu zatvorene korporativne cjeline za potreba koje je uspostavljena mo~e u zna ajnoj mjeri poslu~iti i kao svojevrsna preventivna djelatnost javne sigurnosti. Jedan o od najklasi nijih primjera je koriatenje snimki videonadzornih kamera na privatnim objektima /bilo fizi kih ili pravnih osoba od strane MUP/. Isti se koriste samo za potrebe rekonstrukcije, kaznenog djela kada je isto ve po injeno. Tada se u okviru radnji o evida, slu~benim zahtjevom od vlasnika obli~njih objekata koji imaju instaliran videonadzor na objektima, zatra~i izuzimanje snimke videonadzora. No, isto se koristi kao post festum radnja po po injenu odreenog kaznenog djela, dok za sve potencijalno incidentne situacije koje se dogode u neposrednoj blizini atienih objekata, a koje privatni zaatitari logi no bilje~e i sistematiziraju radi zaatite privatne imovine koja im je povjerena, dakako nitko nikada ne pita, jer nisu rezultirale po injenjem kaznenog djela, ili mo~da jesu no ono nije procesuirano nego je ostalo u sivoj brojci. `irokopojasni video nadzor je jedan od klasi nih mjera i radnji moderne javne sigurnosti, putem kojega se nadziru gotovo sve sigurnosno interesantne potencijalno ugro~avajue situacije i dogaaji. U pojedinim zemljama /npr. Engleskoj, Francuskoj, Njema koj, Italiji i i sl./ se ve pri a o policijskom big brotheru, dok je u RH instalacija sustava javnog videonadzora joa u povojima, orijentirana eventualno na pojedini centralni gradski trg i sl., dok se snimke postojeih sustava sa atienih objekata uope ne koriste iako iste nu~no zahvaaju i dio vanjske javne perimetrije oko atienog objekta, te bi se njihovom prethodnom pravovremenom analizom moglo prevenirati niz kaznenih aktivnosti. KRAJNJE DIMENZIJE, MOGUNOSTI I CILJEVI PARTICIPACIJE KORPORATIVNE SIGURNOSTI I UKUPNOJ JAVNOJ SIGURNOSTI Obzirom da smo ve dijelom opisali dimenzije i mogunosti korporativne sigurnosti, te usklaenost ciljeva na opem planu nedjeljivog pojma sigurnosti, samo emo joa jednom naglasiti da veina navedenih mogunosti nije iskoriatena i da se pojedine radnje dupliciraju i dvije razine prikupljaju iste podatke, zbog klasi ne nekordinacije u poduzimanju zaatitnih mjera i radnji. Primjerice, MUP prema svom teritorijalnom ustroju ukupan teritorij RH dijeli na PU, PP, pozorni ko patrolne /pp/ rajone i sl. Na svakom tom pp rajonu uspostavljaju se pozorni ke bilo pjeaa ke bilo auto ophodnje, dakako u cilju preventivnog djelovanja u segmentu javne sigurnosti. Na istom tom rajonu, nekolicina privatnih zaatitara i unutarnjih uvarskih slu~bi ima na desetke pa i stotine atienih objekata ato tjelesnom ato sustavima tehni ke zaatite koje nadziru preko operativnih centra zaatitarskih druatava. Kad se i dogodi neko od kaznenih djela /& ubojstva, razbojniatva, razbojni ke krae, provalne krae, prometne delikvencije sa te~im tjelesnim ozljedama i sl., gdje je po initelj nepoznat ili je po initelja kd-a pobjegao sa mjesta dogaaja/ MUP obi no na redovnoj pressici zamoli sve graane koji imaju korisna saznanja o potencijalnom po initelju navedenog djela da se jave u najbli~u PP. U isto to vrijeme izvraenja kd-a na navedenom pp rajonu mjesne PP, je za potrebe zaatite atienih objekata bilo anga~irano cca 100-tinjak zaatitara /koji obilaze i vanjsku i unutarnju perimetriju atienog objekta/, 5 - 8 ophodnji nadzorni kih ekipa koji obilaze zaatitare na atienim objektima, 10-tak interventnih timova koji izlaze na intervencije na objekte spojene na CDS druatva, na preko 50 % navedenih objekata je instaliran i sustav videonadzora sa pohranom zapisa koji djelom pokriva i vanjsku perimetriju javnih prometnica uz atieni objekt i sl. U proporciji sa navedenim na istom tom pp rajonu mjesne PP su obi no rasporeene 1-2 pjeaa ke ophodnje i 1 auto-patrola policije! Disproporcija je evidentna, i nije je potrebno posebno komentirati! Dio iskoristivih snaga privatnih zaatitara joa vidljiviji! Isti unato  resursima /& ako samo kd nije vezano direktno uz njihov atieni objekt/, ne poduzimaju niata! Zaato? Zato ato nemaju informaciju! Ne pravovremenu, nego nikakvu! U emu je problem? U koordinaciji! U obi noj zajedni koj frekvenciji radio veze, mail poruci, SMS-u, telefonskom pozivu i sl., koji e informaciju o atetnom dogaaju pravovremeno proslijediti na OC zaatitarski druatava, a isti putem svojih sustava veze na sve svoje raspolo~ive ekipe! Koliko bi navedena informacija putovala do krajnjeg zaatitara na cesti? Mo~da cca 2 minute! To je doista dugo! A snage koje bi bile raspolo~ive za postupanje bi bile minimalno 5 puta vee! ZAKLJU AK Iz svega prethodno navedenog, zaklju ak se namee kao logi na konkluzija nu~nih procesa! Prostora za daljnju participaciju, integraciju i sinergiju privatne i javne sigurnosti ima, samo je treba napokon operacionalizirati! Ali doista, stvarno, konkretno, po evai od malih pojedina nih slu ajeva, a ne na globalnom znanstvenom planu opih ~elja, namjera i velikih vizija. Interes je jedinstven i jasan, primjerena razina sigurnosti kao stanje i osjeaj, i percepcija svakog pojedinog graanina utemeljena na realnoj osnovi te osvjedo ena na stanju u mikrokolini u kojoj svakodnevno ~ivi! Investitor u navedenu sigurnost je uvijek isti  obi ni mali graanin koji se ~eli osjeati sigurno, bilo direktno kroz dodatni anga~man privatne zaatite, bilo posredno kroz izdvajanje u prora unska sredstva iz kojih se financira javna sigurnost. Sumirajui sve prethodno navedeno, evidentno je da je sinergija privatne i javne sigurnosti tim logi nija, nu~na i neophodna, te okosnica svakog modernog druatva odgovornih graana koji skrbe za svoju sigurnost i spremni su participirati i dio osobnih sloboda nauatrb opeg interesa. LITERATURA (1( Maleai, M.: Upravljanje u krizi, Meunarodne studije, vol. 3, broj 1/2003., (str. 51-70) (2( Dobranovi, }.  Mihaljevi, B.: Privatna zaatita u normi i praksi, Veleu iliate s pravom javnosti, Velika Gorica, 2007. (3( Dobranovi, }.  Mihaljevi, B.: Industrija privatne sigurnosti, Veleu iliate s pravom javnosti, Velika Gorica, 2007. (4( Tatalovi, S.: Nacionalni interesi i nacionalna sigurnost Hrvatske, Meunarodne studije, HUMS, Vol 1, Zagreb, 2000. (5( Grizold, A., Tatalovi, S., Cvrtila, V.,: Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, Zagreb, Fakultet politi kih znanosti, 1999. (6( Tatalovi, S., Biland~i, M.: Osnove nacionalne sigurnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, 2005. (7( Buble, M. i drugi: Strateaki menad~ment, Sinergija, Zagreb 2005. (8( Pal i, D.: Zaatita osoba i imovine, Iproz, Zagreb, 2009. (9( Pal i, D.: Sustavi upravljanja sigurnoau, Iproz, Zagreb, 2007. (10( Tipuri, D. i dr.: Strateaki menad~ment, Sinergija, Zagreb, 2005. (11( Turek, F.: Globalizacija i globalna sigurnost, Iterland, vara~din, 1999. (12( Vei, P., Zakon o privatnoj zaatiti s komentarom, }agar, Rijeka, 2005. Propisi: Zakon o privatnoj zaatiti ( N.N. br. 68 /03. do 31/10 ) Zakon o minimalnim mjerama zaatite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima ( N.N. br. 173/03. ) Zakon o spre avanju nereda na aportskim natjecanjima ( N.N br. 117/2003 do 34/11) Strategija nacionalne sigurnosti (N.N. br. 33/02 ) Podaci o autoru/autorima 1.2.3.VII, Ante Per in, Diplomirani kriminalistSokol MariZagrebHrvatskaante.percin@sokol-maric.hr Prijedlog autora za kategorizaciju rada (Staviti znak X u jedno polje tablice) Znanstveni radIzvorni znanstveni lanak (sadr~i neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istra~ivanja)Prethodno priopenje(sadr~i rezultate znanstvenih istra~ivanja koji zahtijevaju brzo objavljivanje)Pregledni lanak(sadr~i izvorni, sa~et i kriti ki prikaz istra~iva kog podru ja ili njegova dijela, s istaknutim autorovim doprinosom)Izlaganje sa znanstvenog skupa(sadr~i neobjavljeno izlaganje sa znanstvenog skupa)Stru ni radXStru ni lanak (sadr~i korisne priloge za struku iz odreenog podru ja) Prijedlog autora za na in prezentacije rada na Konferenciji (Staviti znak X u jedno polje tablice) XPrezentacija s ra unalom i digitalnim projektorom(tijekom Konferencije u odreenoj sekciji, MS Power Point)Poster(tijekom Konferencije, u poster sekciji, poster A2 na panou) ...odnosno prema mogunostima i koncepciji organizatora Konferencije     PAGE  ԿֿNP@fNZdV2468JL> ~4>,üμռռմռմռռhuh6cq heh0B hehd>hE heh, hehU"uhehQ5 hehQ hehX$ hehq$ hehHF46z|bdb$a$gdL5$a$gd0B$a$gdU"u$a$gdQ,X*z|*hjn6dfv0:zblz.D :NT "&$@`F hehp) heh;i heh}uqhehQ5 hehU"u hehL5hu heh0B heh${wKbd  4 6     $a$gde$a$$a$gdQF^thjTVXhjv&FHZf8:Dhj<bXl@V$2hpdf򾺾뾳򥳥 heh8 hehxQv hehxhu hehhheh6)5hehPd 5hehQ5 hehQ heh}uq hehL5 hehp) hehPd Af2X  2 4 6      T V   p .nѾ}vkf h|%\ j[hehGX\ hehhMB*ph hMhMB*ph  j]hehM\hehM\ j[hehM\hehe5hMhe5heh5 heh,h6cq hehQ huh 1heh 15hu hehxQv heh8 hehx#(B`<Zdj~ֽƧֲƧt j]hwExhM\ hM\ j[hwExhM\h6cqB*ph hMB*ph hehM\ j]hMhM\ j[hMhM\hGX h6cq\ h|%\ j[hehGX\hMh6cq heh<&h hehGXhehGX\ j]hehGX\)"(Rr@JLNPRT$a$ $ & Fa$gd $ & Fa$gdM/^gdM$a$gdGX$a$gd<&h :| "$&((*.0PRTXZ\ZnprǼױ̬Ǽױ׏uqj heh<&hh|%hehMmHsH hehMhehM\ j]hehM\ j[hehM\ hehl hl\ j]hwExhl\ j[hwExhl\ hM\ j]hwExhM\ h|%\ j[hwExhM\h6cqB*mHph sHhMB*mHph sH&r "$,8:>@HJLBJ`ht|*FHzV žvheh6)OJQJ^Jheh6)OJQJ heh0 heh6)heh6)5\ hu5\ h|%5\heh7}5\ hehlhl h|%h|%h|% h|%hlh|%hl0J3h|%hl0J36h heh*L heh+TVXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~$a$ $$Ifa$$a$DFH~smm$If  p#$Ifkd$$IflF" Df!" " " 06    4 lalHJbdf~uuu $$Ifa$kd$$IflF" Df!" " " 06    4 lalfhvxz~uuu $$Ifa$kd($$IflF" Df!" " " 06    4 lalz|~uuu $$Ifa$kd$$IflF" Df!" " " 06    4 lal~uuu $$Ifa$kdP$$IflF" Df!" " " 06    4 lal*xz~ylyyyyyf$If $&dPa$$a$kd$$IflF" Df!" " " 06    4 lal V $If$If`kdx$$Ifl4T!!064 lalf4V X Z  $!ypjj$If $$Ifa$kd $$Ifl4TF!@06    4 lalf4V X Z $!&!(!8":"<""""######$6$8$j$l$n$J%L%N%%%%d&f&h&l&n&r&t&x&z&~&&&&&&&&&朘xh,XCJOJQJ^Jh,X h,X0Jjh,X0JUhjhU heh0heh6)aJheh0OJQJ^Jheh6)OJQJ^Jheh,OJQJ^Jheh6)OJQJ heh6)heh6)5\heh6);/$!&!(!J!8"ypjj$If $$Ifa$kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf48":"<"z""ypjj$If $$Ifa$kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4"""ys$Ifkd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4"##$##$If$If`kd|$$Ifl4T!!064 lalf4######$h$j$n$$ytjhhtttb\$If$If &dP$a$kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4 $$*%J%L%N%\%%%%sj $$Ifa$kd$$Ifl4TF!C 06    4 lalf4$If %%%f&j&l&p&r&v&x&|&~&ysnllllllll$a$ 9r kd $$Ifl4TF!C 06    4 lalf4 ~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&$h]ha$h]h&`#$&&P'R'T' heh6)h6)h,Xh&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''''' ' '''''''''' '"'$'&'('*','.'0'2'4'6'8':'<'<'>'@'B'D'F'H'J'L'N'P'R'T'$a$ @ 00P&P 1h. A!"#$% Dp$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5" 5" 5" #v" :V l065" 4al$$Ifl!vh5!#v!:V l4T06,5!4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh5!#v!:V l4T06,5!4alf4$$Ifl!vh55@5#v#v@#v:V l4T06,55@5/ / 4alf4$$Ifl!vh55C5 #v#vC#v :V l4T06,55C5 / / 4alf4$$Ifl!vh55C5 #v#vC#v :V l4T06,55C5 / / 4alf4^4 H2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHNN Naslov 1$$ & F@&a$5;OJQJPP Naslov 2$ & Fxx@&5OJQJ\@@@ Naslov 3$@&5OJQJ\vv Naslov 40$$$d&d@&NPa$5B*CJOJQJ\phPP Naslov 5$$@&a$5B*CJOJQJphNN Naslov 6$$@&a$5CJOJQJ\^J88 Naslov 7 <@&>> Naslov 8 <@&6]L L Naslov 9 <@&CJOJQJ^JaJ>A`> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa B @B Podno~je$ 9r a$aJPBP Tijelo teksta, uvlaka 3$a$6U6 Hiperveza >*B*ph:@": Zaglavlje  p#2)@12 Broj straniceF@F  Sadr~aj 1$a$5OJQJ\^J::  Sadr~aj 2 ^:<<  Sadr~aj 3 ^6]::  Sadr~aj 4 ^aJ::  Sadr~aj 5 ^aJ::  Sadr~aj 6 ^aJ::  Sadr~aj 7 ^aJ::  Sadr~aj 8 ^aJ::  Sadr~aj 9 ^aJBB Tablica  & FCJOJQJaJ@@ slika$ & Fa$ CJOJQJDD tablica$ & Fa$ CJOJQJXCX Uvu eno tijelo teksta $h`ha$aJV^V Standard (Web)!dd[$\$OJPJQJ^JHV!H SlijeenaHiperveza >*B* phJJ Definition Term#1$ aJhtH VBV Slika!$$ & F& #$./a$CJOJQJaJF#F  Tablica slika% ^` >b>  Tekst fusnote&CJaJ>&q> Referenca fusnoteH*bb T-9/8-2"($ iV+1$H$`Va$CJOJQJaJmH sH BB Atekst)$ @`a$aJ@>@ Naslov*$a$5OJQJ\^JHJH  Podnaslov+$a$@CJ(OJQJ^JVQV Tijelo teksta 3,$a$5CJOJQJ\^J0W0  Naglaaeno5\V/V Default .7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtHD@D MOdlomak popisa /^m$O )hpsO )atnF/"F eOdlomak popisa1 2^m$0X`10 l@ Istaknuto6]PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXǂ<W      !!""##$$%%&&WB(C)D*E+F,G-H.I/J0K1L2M3N4O5P6Q7R8S9T:U;VV@''>(?)@*A+B,C-D.E/F0G1H2I3J4K5L6M7N8O9P:Q;R<S=T>U?=AX  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWX[  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWǂ j : z&;$WLx,FfrV &T'FHIJLMOQS(+`KgbTHfzV $!8"""#$%~&&'<'T'GKNPRT !?D2$x'xK,{} b$L7Vښ*Yb$<C+T4*6dR$ db۽WY{lQ R$ w|9טS<b$<C+T4*6dR$pe'ExGY t_b$1ۯLF*nR$7NQ9&2_R$ytI_+_Gk)aR$NzE;ف:h2$ϣ`SS!!P[R$6IО_luR$f5ʃXD~b$%bؽW.'\.2R$h4='m4{R$ db۽WY{lQ 2$FIBZ;;wpe2$o&ρ@p0(  B S  ?ǂv&/_ k b q ES&&((L)N)..:.H.U.r.t.////1145r:~:qC~CCCCCsEE8IEIRRRRRR&S(SVWXXXYYY[[V^X^bbbbccdd/d5dqf}fffffff2g>ggg5jBjjjjjjjm mmum}mnn#n%npnsnxn~noop pIpKpFqHqLrNr=s@sstuu+x2xxxyyyyyzzzzz~zzzzzzzzzzzzzzzzzzW{\{{{{{,|4|||*}-}t}w}}}āʁPPRRSSUVXY[\lmȂ#$FHSU0}KFG 1 3    "rstv)+km ####<$>$%%|&~&g)i)))"*#*k*l*7+9+,,,,--..//1122 44j5l555I9K99999E:F:::C;E;<<)<*<a<b<==?=@===@>A>>>@@n@p@AAgCiCDDFFGGIIJJLLMMMM O OPPR RTTkUmUW WXXZZ[[Y^[^M_O_````sbubeehhhhjjljmmppssss*u,uvvvvxx%x(xxxyy~yyyyyz{zzz-{/{k{m{{{{{E|G|||||}}}} ~ ~ ~~~~~~>~B~M~Q~W~[~c~g~~~~~~~~~GJ^_8;YZ)*PRāʁˁ OPPRRSSUVXY[\lmȂ3333333ct""l5l5@@MMTT&Y'YjYkYQ[Q[R[T[^^ m0mAmJmss}} PPRRSSUVXY[\lmȂct""l5l5@@MMTT&Y'YjYkYQ[Q[R[T[^^ m0mAmJmss}}PPRRSSUVXY[\lmȂZ(r RHh"c\N03t$ah2I@v3 ^Zc\]`87!0V0)d6f;5 0HVz62ZVFeLDC%PWE><-0m)Pd A,xu)R3 a]Fh}X!!w"q$|%p)6)|+VF0 1]V3-4L55v=d>@0BFuILMgN[WX,X/*Yt]E`&XbedPf<&h6jVgk8lZm hM`y ':$gUH^}}{*L@.Er-m d{&)QObb gYlg,\z=*d-q`OP R;iXfRHA p_o]r0GX!wPR@}}hV}}0 0 0 0 00000000000#0%0&0+0,0-0206474:4;4<@=@>@?@@Dǂhh$@hhhhh$h*h2h4h6h8h<h>h@hBhJhNhPhZh\h^hhh@hrhxhzh@h~h@hhhUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialI. ??Arial Unicode MSeTimes-NewRomanTimes New Roman?. Arial Black?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"1Csn Bsn B$994d 2qHX?z2!xxJezik: upisati jezikAnteAntex                      Oh+'0|   , 8 D P\dltJezik: upisati jezikAnteNormalAnte8Microsoft Office Word@[@4@@0@(G sn՜.+,0, hp|  B Jezik: upisati jezikJezik: upisati jezik NaslovTitle  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry FƦG@Data 1TableWWordDocument BjSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorewGGSD1HECPO1DQ==2wGGItem  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q