Naslov
Mogućnosti korištenja sportskog sata za određivanje aerobnog kapaciteta nogometaša amatera
(Possibilities of using a sports watch for determination of the aerobic capacity of amateur football players)

Autori
Davidović Cvetko, Erna ; Lovrić, Ivana ; Toth, Dominik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
ZBORNIK RADOVA „FIZIOTERAPIJA U SPORTU, REKREACIJI I WELLNESSU“ / CONFERENCE PROCEEDINGS “PHYSIOTHERAPY IN SPORTS, RECREATION AND WELLNESS” / - , 2022, 47-56

Skup
8. međunarodni znanstveno-stručni skup "Fizioterapija u sportu, rekreaciji i wellnessu"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 21.10.2022. - 22.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
aerobni kapacitet, Cooper test, sportski sat
(aerobic capacity, Cooper test, sports watch)

Sažetak
Uvod: Aerobni kapacitet je vrlo važna mjera funkcionalnih sposobnosti kod sportaša i može služiti kao provjera učinkovitosti trenažnog procesa. Zbog praktičnosti uglavnom se koriste terenski testovi za određivanje aerobnog kapaciteta. U literaturi je pokazano da je kod vrlo utreniranih profesionalnih nogometaša moguće odrediti maksimalni utrošak kisika mjerenjem srčane frekvencije u mirovanju. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri se slažu rezultati procjene aerobnog kapaciteta određenog uobičajenim terenskim testom i temeljem mjerenja srčane frekvencije u mirovanju komercijalno dostupnim sportskim satom kod nogometaša amatera. Materijali i metode: U istraživanju je sudjelovao 21 ispitanik, svi muškog spola i aktivni igrači lokalnog nogometnog kluba koji igra u međužupanijskoj ligi. Za određivanje maksimalnog utroška kisika kao glavne mjere aerobnog kapaciteta korišten je Cooper test. Srčana frekvencija u mirovanju određena je komercijalno dostupnim sportskim satom (Garmin Forerunner) te je pomoću nje izračunat maksimalni utrošak kisika koji je uspoređen sa vrijednošću dobivenom Cooper testom. Rezultati: Korelacija između rezultata vrijednosti utroška kisika određenih dvjema metodama iznosi r=0.699 (p<0.001). Bland Altmanovim grafikonom utvrđeno je da individualne razlike odstupaju od srednje vrijednosti razlike prosječno 1.4%, a ovo odstupanje ide od 0.6% do 11.63%. Ne primjećuje se trend odstupanja s promjenom srednje vrijednosti razlike koja bi ukazala na neku sistemsku pogrešku u mjerenju. Zaključak: Na osnovu rezultata možemo zaključiti da procjena maksimalnog utroška kisika na osnovu mjerenja srčane frekvencije u mirovanju pomoću sportskog sata ima potencijala za korištenje pri praćenju promjena aerobnog kapaciteta s treningom kod nogometaša amatera koji igraju u nižim nivoima natjecanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA