Naslov
Psihološka vitalnost kao čimbenik dugovječnosti i kvalitetnog starenja
(Psychological vitality as factor accounting for longevity and quality of ageing)

Autori
Despot Lučanin, Jasminka ; Lučanin, Damir ; Škarić- Jurić, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, Hrvatska, 09.11.2022. - 12.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vrlo stare osobe ; dužina života ; psihološki čimbenici ; longitudinalno istraživanje
(very old persons ; life length ; psychological factors ; longitudinal study)

Sažetak
Cilj istraživača i stručnjaka u području gerontologije i psihologije starenja jest postići dobar i neovisan život sve većeg broja starijih osoba koje žive sve duže. Stoga se javno- zdravstveni multidisciplinarni programi najčešće usmjeravaju na očuvanje funkcionalne sposobnosti – tjelesne i psihičke te na skraćivanje razdoblja ovisnosti o pomoći drugih (Fernández-Ballesteros i Pinquart, 2011). Glavna psihološka strategija koju suvremeni teoretičari cjeloživotnog psihičkog razvoja naglašavaju je samoregulacija u prilagodbi na promjene i izazove starenja, u različitim područjima života (Baltes i Baltes, 1990 ; Brandtstädter i sur., 1993 ; Carstensen, 1995). Visoke razine psihološkog funkcioniranja u starosti, tzv. psihološka vitalnost, doprinose dužem životu starijeg pojedinca (Smith i Ryan, 2016). Cilj je ovog prikaza utvrditi psihološka obilježja koja se pokazuju značajnima za dužinu života starijih osoba koje žive u domovima za starije osobe. Prikazani su rezultati dva istraživanja: sudionici prvog longitudinalnog istraživanja bili su 443 korisnika 11 domova za starije osobe u Zagrebu, u dobi od 57 do 96 godina (prosječno 80 godina u prvom mjerenju), od toga 305 (69%) žena, ispitani 2008., 2010. i 2016. godine, te preminuli do 2022. godine (prosječna doživljena dob 85 godina). Sudionici drugog istraživanja (projekt HECUBA, HRZZ, IP-01-2018-2497) bili su 301 korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu, u dobi od 80 do 101 godina (prosječno 88 godina u vrijeme mjerenja), od toga 227 (75%) žena, ispitani 2008. godine te preminuli do 2018. godine (prosječna doživljena dob 93 godine). Istovjetne varijable mjerene u oba istraživanja bile su: dužina života, sociodemografska obilježja (dob, spol, obrazovanje), subjektivno zdravlje, funkcionalna sposobnost, kognitivne funkcije i socijalna aktivnost. Podaci su prikupljeni individualno provedenim strukturiranim intervjuom te iz dokumentacije ustanova. U oba istraživanja, bolje kognitivno funkcioniranje i veća socijalna aktivnost, a u prvom istraživanju i bolja funkcionalna sposobnost, pokazali su značajan doprinos (od 6% do 74% varijance) u predviđanju dužeg životnog vijeka sudionika. Prikazane su psihološke intervencije za očuvanje sposobnosti vrlo starih osoba te poticanje prilagodbe i kvalitetnog starenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija, Socijalne djelatnosti, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA