Naslov
Institucionalizacija dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj
(Institutionalization of Pastoral Care for Croats in Germany)

Autori
Tadić, Stipan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
GASTARBAJTERSKA ISELJENIČKA POEMA – OD STVARNOSTI DO ROMANTIZMA - ZBORNIK RADOVA S PRVE MEĐUNARODNE ZNANSTVENO-STRUČNE KONFERENCIJE

Urednik/ci
Jurić, Tado ; Komušanac, Monika ; Krašić, Wollfy

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
407-423

ISBN
978-953-8349-40-9

Ključne riječi
„fremdarbeiteri“, gastarbajteri, iseljenici, hrvatske katoličke misije, hrvatski nacionalni identitet
(identity, foreign workers, migrants, Croatian Catholic missions, Croatian national identity)

Sažetak
Velik broj Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom 20. st. emigriralo je u europske zemlje, ponajprije u Njemačku. Razlozi iseljavanja bili su različiti i raznorodni: od ekonomskih razloga i egzistencijalne sigurnosti preko boljih uvjeta rada do težnje za kvalitetnijim životom. U prvoj polovici 20. stoljeća relativno malobrojni Hrvati u Njemačkoj radili su ponajprije u rudarstvu i industriji kao „fremdarbeiteri“. Nakon Drugoga svjetskoga rata veći broj Hrvata, koji su bili u izbjegličkim kampovima, nastavili su živjeti u Njemačkoj. Daleko najveći broj Hrvata emigrirao je na tzv. „privremeni rad“, kako se to eufemistički govorilo u ondašnjim državnim strukturama, u Njemačku 60- tih i 70-tih godina prošloga stoljeća.Dakako, tome je potrebno pribrojiti i brojne Hrvate koji su kao prognanici i izbjeglice došli u Njemačku za vrijeme Domovinskoga rata 90-ih godina prošloga stoljeća. Nakon što je, početkom ovoga tisućljeća samostalna RH postala punopravnom članicom Europske unije, novi je val iseljeništva zapljusnuo Hrvatsku. Radi se ponajprije o specifičnoj kategoriji visoko obrazovanih mladih ljudi koji su sobom poveli i svoje obitelji u Njemačku.Različiti su i raznorodni razlozi zbog kojih su brojni Hrvati tijekom prošloga stoljeća napu-štali domovinu od ratova i progona, društvene nesigurnosti pa sve do političkih progona različitih (domoljubnih) mišljenja u komunističkom totalitarnom jednoumlju.Sredinom prošloga stoljeća hrvatski katolički svećenici, koji su također ostali živjeti u Njemačkoj, započeli su, u suglasnosti s njemačkim i hrvatskim biskupima, organizirano dušo-brižništvo hrvatskih doseljenika u Njemačku. To se organizirano pastoralno dušobrižništvo odvija prema smjernicama apostolske konstitucije Exsul familia objavljene 1952. godine te prema smjernicama dokumenta Instructio de pastorali migratorum cura, koji se u potpunosti odnose na inozemnu pastvu, a izdala ih je Kongregacija za biskupe 1969. godine.Nakon uspostave Hrvatskoga (nad)dušobrižničkoga ureda za Hrvate u Frankfurtu na Maini, diljem Njemačke osnivaju se brojne hrvatske katoličke misije i zajednice koje duhovno i pastoralno vode hrvatski svećenici. Svojim su pastoralnim djelovanjem kojim koordinira Hrvatski (nad)dušobrižnički ured hrvatske katoličke misije dale snažan doprinos vjerničkome životu naših iseljenika u Njemačkoj. Neprijeporna je činjenica da su hrvatske katoličke misije, uz snažan vjerski doprinos u organiziranom pastoralnom djelovanju za Hrvate u Njemačkoj, imale snažan, za ne reći presudan, utjecaj na očuvanje kulturnoga i nacionalnoga identiteta hrvatskih radnika i njihovih obitelji. Tijekom proteklih sedam desetljeća svoga organiziranoga djelovanja u Njemačkoj, hrvatske katoličke misije dale su snažan obol vjerničkome životu Hrvata iseljenih u Njemačku i svojim kulturno-umjetničkim radom pridonijele ogroman doprinos u očuvanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA