ࡱ> imY SbjbjWW <==]!!!!!####8#d;$#M%%(%%%%%%JJJJJJJ$XNLPHK!%%%%%K>!!%%%$>>>%!%!%J!"!!!!%J>~>!BMJ!! t 0TuR J%%d1>##6JRVlatka Jiroua-Rajkovi SVOJSTVA DRVA I PREVLAKE KOJA UTJE U NA TRAJNOST SUSTAVA PREVLAKA DRVO WOOD AND COATING PROPERTIES THAT AFFECT DURABILITY OF WOOD-COATING SYSTEM SA}ETAK Svojstva drva kao ato su tekstura, gustoa, vla~nost, sadr~aj ekstraktivnih tvari, hrapavost drva , te duljina izlaganja nezaatienog drva atmosferskim utjecajima prije nanoaenja zaatitnih prevlaka utje u na trajnost itavog sustava prevlaka-drvo. Od dobre prevlake za drvo koje je izlo~eno vanjskim klimatskim utjecajima tra~i se da ima dobru adheziju, elasti nost, da dobro atiti drvo od tekue vode i da ima dobru paropropusnost, te da dobro atiti drvo od utjecaja mikroorganizama i UV zra enja. U radu su skupljene informacije vezane za utjecaje svojstava drva i prevlaka na trajnost cijelog sustava prevlaka-drvo. Klju ne rije i: svojstva drva, svojstva prevlaka, trajnost sustava prevlaka-drvo SUMMARY The wood properties such as texture, density, content of extractives, surface roughness and preweathering affect durability of whole wood-coating system. The prinicipal properties of sucessful wood coating are: long-term elasticity, good adhesion, barrier against liquid water with sufficient vapour permeability, resistance to attack by microorganisms, protection from sunlight. This article attempts to bring together information relevant to effect of wood and coating properties on whole wood-coating system. Key words: properties of wood, properties of coatings, durability of wood-coating system Uvod 1. Introduction U povrainskoj obradi drva izlo~enog vanjskim utjecajima cilj nam je postii ato trajniji sustav prevlaka-drvo. Trajnost tog sustava prvenstveno ovisi o vrsti i kvaliteti drva, o sastavu i kvaliteti prevlake, tehnici nanoaenja prevlake i programu obnavljanja, obradi drva prije nanoaenja prevlake, stupnju zaatienosti od atmosferskih utjecaja (konstrukcijska zaatita), te klimatskim i lokalnim utjecajima za vrijeme izlaganja. Da bi se mogao dizajnirati i izabrati optimalan sustav prevlaka  drvo treba ato bolje poznavati svojstva samog drva i svojstva prevlake koja mogu utecati na trajnost tog sustava. Upravo to je i svrha ovog rada. Svojstva drva koja utje u na trajnost sustava prevlaka-drvo 2. Wood properties that affect durability of wood-coating system Browne je joa 1958. godine detaljno izvjestio o svojstvima drva koja utje u na trajnost prevlaka. On isti e da drvo ima vrlo mali utjecaj na svojstva prevlake sve dok je prevlaka u dobrom stanju i dok ne pokazuje znakove starenja. Tada postaju va~na slijedea svojstva drva: gustoa i tekstura, sadr~aj smola i ulja, sadr~aj vode u drvu, i greake drva, kao ato su kvrge. Sandermann i Puth (34) isti u da na razli itu trajnost vanjskih premaza najviae utje u vla~nost drva, struktura drva i ekstraktivne tvari. Tome bi na osnovu novijih istra~ivanja mogli pridodati i na in obrade drva prije nanaenja prevlaka, te vrijeme izlo~enosti atmosferskim utjecajima prije povrainske obrade. Struktura drva 2.1 Structure of wood Kod povrainske obrade drva etinja a veliku va~nost ima udio i distribucija zona kasnog drva. Nova prevlaka dobro prijanja i na rano i na kasno drvo, ali stara prevlaka, koja je postala krta, gubi adheziju mnogo prije na glatkim, tvrdim povrainama kasnog drva nego na hrapavim, mekim zonama ranog drva. Zbog toga je drvo sa uskim zonama kasnog drva najbolje za povrainsku obradu. `irina zone kasnog drva ovisi o gustoi drva, airini godova i teksturi. Blista e su zbog toga pogodnije od bo nica jer imaju u~e zone kasnog drva. Kod drva lista a veliku va~nost u povrainskoj obradi imaju veli ina i raspored pora koje mogu pri injavati poteakoe ukoliko su velike kao kod hrastovine. Ako se takve pore ne zapune, na tim mjestima u prevlaci ostaju male, nevidljive rupice koje su uzrok ranoj pojavi greaaka na povraini prevlake. Zbog toga su najpogodnije lista e za povrainsku obradu one male do srednje gustoe, sa porama ne veim nego kod bukovine kao npr. ameri ki tulipanovac (Liriodendron tulipifera) i ameri ka lipa (Tilia Glabra). U SAD su sve vrste drva za primjenu u graevinarstvu podijeljene u 5 skupina s obzirom na prikladnost za povrainsku obradu. Prvu skupinu predstavljaju vrste drva na kojima dolazi do vrlo polagane dezintegracije prevlake. To su etinja e poput goleme tuje(Thuja plicata) , obi nog taksodija (Taxodium distichum), obalne sekvoje (Sequoia sempervirens) , Lavsonovog pa empresa (Chamaecyparis lawsoniana),Nutkanskog pa empresa(Chamaecyparis nootkantensis), na kojima prevlake razli ite vrste i kvalitete pokazuju dobru trajnost. U drugoj skupini su vrste drva poput vajmutovca (Pinus strobus L.),aeernog bora (Pinus lambertiana Dougl.), ameri kog bijelog bora (Pinus monticola Dougl.) za koje je bitan pa~ljiv odabir impregnacijskog temelja (primera). U treoj skupini su vrste drva poput koloradske jele (Abies concolor Engelm.), kanadske uge (Tsuga canadensis Carr.), ~utog bora (Pinus ponderosa Laws.) , Engelmannove ( Picea engelmannii Engelm.) i Sitkanske smreke( Picea sitchensis) od etinja a i ameri ke jasike (Populus tremuloides), ameri ka lipe (Tilia americana ), kalifornijske topole (Populus deltoides), magnolije (Magnolia L.) ,ameri kog tulipanovca( Liriodendron tulipifera L.) od lista a, koje su mnogo zahtjevnije u izboru temeljnog i zavranog premaza i obnavljanja od onih u drugoj skupini, ali opet manje zahtjevne od vrsta u etvrtoj skupini. etvrtu skupinu ine vrste kod kojih treba posebno pa~ljivo birati sustav povrainske obrade. Tu ubrajamo obalnu duglaziju ( Pseudotsuga taxifolia ), zapadnoameri ki aria (Larix occidentalis L.), ameri ku bukvu (Fagus grandifolia), brezu (Betula sp.), ameri ki likvidambar (Liquidambar styraciflua L.) i javor (Acer sp.). U petu skupinu ubrajaju vrste koje zahtjevaju zapunja e pora prije nanoaenja laka. To su npr. hrastovina, jasenovina, kestenovina, brijestovina, ameri ka orahovina i razli ite vrste karije neprikladne za zaatitu uobi ajenom povrainskom obradom (Browne 1962.). Sandermann i Puth (1965.) ispitivali su utjecaj strukture drva i akcesornih sastojaka drva na trajnost prozirnih lakova. Na osnovu rezultata ispitivanja, oni vrste drva, glede prikladnosti za povrainsku obradu, dijele u tri skupine: vrste na kojima prevlake imaju dugu trajnost, npr. etinja e koje ne sadr~e smolu, poput goleme tuje(Thuja plicata) , obi nog taksodija (Taxodium distichum), obalne sekvoje (Sequoia sempervirens),te lista e sitnih pora koje ne sadr~e smolu, npr. ipe (Tabebuia serratifolia). U drugoj su skupini vrste na kojima prevlake imaju osrednju trajnost . Tu se ubrajaju lista e srednjih i krupnih pora koje ne sadr~e smolu, npr. afrormosia (Afrormosia elata), mansonija (Mansonia altissima), pitomi kesten (Castanea sativa) , hrast lu~njak (Quercus robur L.). Sve ostale vrste drva koje sadr~e smolu i na kojima prevlake imaju malu trajnost ubrajaju se u treu skupinu. 2.2 Ekstraktivne tvari 2.2 Extractives in wood Ukoliko je drvo suho, smole i ulja imaju manji u inak na povrainsku obradu nego ato se openito misli (Browne 1962). Naj eai rezultat negativnog djelovanja ekstraktivnih tvari jest diskoloracija prevlake. Vodotopljive ekstraktivne tvari mogu zajedno sa vlagom migrirati na povrainu drva i uzrokovati diskoloraciju prevlake ( Black i Mraz 1974., Laughnan, 1959). Bijele prevlake i prevlake svjetlih boja na sr~evini ~utog bora ( Pinus ponderosa) i ameri kog bijelog bora (Pinus monticola ) mogu po~utjeti ili posmeiti zbog obojenih supstanci u smoli sr~evine. Ova pojava je eaa kada drvo prilikom lakiranja nije dovoljno suho (Browne 1962). Vodotopljive ekstraktivne tvari obalne sekvoje ( Sequoia sempervirens) i goleme tuje (Thuja plicata), ulja u obi nom taksodiju (Taxodium distichum ), te tanini u hrastovini usporavaju otvrdnjavanje prevlaka (Browne 1958). Sastav i raspodjela smola u ameri kom crvenom boru (Pinus resinosa) i ameri kom borovcu (Pinus strobus) uzrokuju diskoloraciju i ljuatenje boje (Hse i Kuo 1988. citirano prema Levitinu 1962). Meutim, nisu svi efekti djelovanja ekstraktivnih tvari negativni. Tako npr. ekstraktivne tvari obalne sekvoje (Sequoia sempervirens ) i obi nog taksodija (Taxodium distichum) usporavaju otvrdnjavanje prevlaka ali ujedno i poboljaavaju trajnost prevlaka ( Browne 1958). Vodotopljive ekstraktivne tvari koje se nalaze u stani nim stijenkama smanjuju utezanje i bubrenje povraine drva i tako doprinose adheziji prevlake. Neke fenolne ekstraktivine tvari u golemoj tuji (Thuja plicata) djeluju kao prirodni antioksidant na drvnoj povraini i stabiliziraju film laka (Hse i Kuo 1988). 2.3 Sadr~aj vode u drvu 2.3 Moisture content Browne (1962.) navodi da je najpovoljniji sadr~aj vode pri nanoaenju prevlaka onaj koji se mo~e o ekivati u upotrebi. Prevlake naneaene na vrlo suho drvo manje su trajne, a ukoliko sadr~aj vode u drvu za vrijeme povrainske obrade prelazi 25% velika je mogunost pojave greaaka mjehuranja i ljuatenja prevlake. `toviae, vrste poput goleme tuje (Thuja plicata) i obalne sekvoje (Sequoia sempervirens), koje sadr~e vodotopljive ekstraktivne tvari, mogu uzrokovati obojenje prevlake ukoliko se ona nanosi na mokro drvo. Vla~no drvo sa sadr~ajem vode veim od 20% mo~e spre avati otvrdnjavanje prevlaka. Visoki sadr~aj vode u drvu negativno utje e na sustav prevlaka-drvo. Osigurava uvjete neophodne za razvoj mikroorganizama koji uzrokuju poveanje poroznosti drva i osjetljivost na vlagu. Pod utjecajem vla~nosti drva dolazi do dimenzionalnih promjena na drvu koje izazivaju mehani ko naprezanje u prevlaci ato rezultira smanjenjem adhezije, posebno kod starijih prevlaka. Miller (1987) isti e da je za uspjeanu primjenu drva u graevinskoj stolariji od presudnog zna enja da drvo ostane suho. Iskustvo zadnjih godina pokazalo je da kod permeabilnih etinja a sustav zaatitno sredstvo/prevlaka nije dovoljan da odr~i drvo suhim. Postupkom zapunjavanja elnih presjeka na kutnim spojevima mo~e se uvelike smanjiti longitudinalna permeabilnost i poveati trajnost ugraenog drva (Miller i Boxall 1987, Boxall i dr. 1992.) 2.4 Hrapavost povraine drva 2.4 Surface roughness of wood Osim vrste drva, na trajnost prevlake mo~e utjecati i na in obrade drva prije nanoaenja prevlake. Richter i drugi (1994.) ispitivali su utjecaj hrapavosti povraine drva na trajnost prevlaka i ustanovili da je bruaenje povraine najbolja priprema za kasniju prevlaku. Hrapave povraine obraene lazurama pokazuju dobru trajnost za vrijeme dugotrajnih prirodnih izlaganja uglavnom zbog velike koli ine materijala koja je potrebna da bi se povraina prekrila, ali ako je naneaena ista koli ina materijala kao i kod glatkih povraina vrlo brzo e se pojaviti greake. 2.5 Vrijeme izlo~enosti drva atmosferskim utjecajima prije nanoaenja prevlake 2.5 Preweathering Izlo~enost drva atmosferskim utjecajima prije povrainske obrade uzrokuje kemijske i fizikalne promjene na drvnoj povraini koje slabe budue su elje prevlaka-drvo. Boxall (7 ) je na uzorcima bijelog bora (Pinus sylvestris) koji su sedam mjeseci prije povrainske obrade bili izlo~eni vani ispitivao adheziju razli itih impregnacijskih temeljnih premaza (primera) i usporeivao je sa adhezijom istih premaza na uzorcima koji nisu bili prethodno izlagani vanjskim utjecajima. Ustanovio je znatno manju adheziju temeljnih premaza na prethodno izlaganim uzorcima i lom prilikom mjerenja adhezije uvijek na samom su elju prevlaka-drvo, dok je lom prilikom mjerenja adhezije na neizlaganim uzorcima bio kohezivan unutar filma ili unutar drva. Williams i dr.(1991) isti e da izlaganje drva vremenskim utjecajima prije povrainske obrade uvijek smanjuje trajnost prevlaka te preporu a da nezaatieno drvo mo~e maksimalno dva tjedna prije povrainske obrade biti izlo~eno vremenskim utjecajima. Nussbaum (30 ) navodi da na svje~e obraenim povrainama drva koje se moraju lijepiti ili lakirati vrlo brzo nakon obrade dolazi do transformacijskih procesa poznatih kao inaktivacija povraine. Lijepljenje i povrainska obrada smrekovine (Picea abies) trebale bi se odvijati dva do tri dana nakon obrade kako bi se izbjegla inaktivacija povraine koja mo~e negativno djelovati na kvaaenje povraine i kasniju adheziju prevlake. 2.6 Kvrge i druge greake drva 2.6. Knots and other defects Kvrge esto uzrokuju mrlje na prevlaci i mogu biti uzrok degradacije prevlake. elni presjeci na kvrgama bilo kojeg drva esto apsorbiraju ulje iz premaza ato dovodi do gubitka sjaja prevlake. I diskoloracija i apsorpcija ulja mogu se sprije iti prevla enjem kvrge otopinom aelaka prije lakiranja ali uz rizik prerane degradacije prevlake zbog mogue nesnoaljivosti. Velike kvrge sklone su pucanju ak i nakon lakiranja, a pukotine mogu biti prevelike da se ispune novim lakom. Openito, kvrgavo drvo bolje je obraivati lazurama ili penetrirajuim prirodnim materijalima nego materijalima koji tvore film na povraini (Browne, 1962). Smolne vreice u drvu negativno djeluju na prevlaku uzrokujui pucanje ili ljuatenje filma ili izlu~ivanje smole. Modrilo u bijeli drva mo~e se sakriti pigmentiranom prevlakom tako dugo dok je drvo suho. Ukoliko drvo postane vla~no aktivirat e se gljive uzro nici modrenja i prodirui uzrokovati diskoloraciju prevlake. Svojstva prevlaka koja utje u na trajnost sustava prevlaka-drvo 3. Properties required of wood coating for good durability of wood-coating system Svojstva koja bi morale imati prevlake za drvo izlo~eno vanjskim utjecajima kako bi cijeli sustav prevlaka -drvo bio ato trajniji su slijedee (Collins 1987, Schmid 1988.): VODO/PARO/ PROPUSNOST ADHEZIJA RASTEZLJIVOST OTPORNOST NA MIKROORGANIZME OTPORNOST NA SVJETLO 3.1 Vodo/paro/ propusnost 3.1 Water/vapour/ permeability Visok sadr~aj vode u drvu negativno utje e ne samo na drvo nego ima i ozbiljne posljedice za prevlaku (Miller 1983.). Dimenzionalne promjene u drvu uzrokovane promjenama vla~nosti uzrokuju mehani ka naprezanja u prevlaci i rezultat je slabljenje adhezije, posebno kod starijih krih prevlaka. Jedna od najva~nijih funkcija prevlake je da smanji promjene u sadr~aju vode drva do kojih dolazi kad god je drvo izlo~eno promjenama vla~nosti. Niti jedna prevlaka nije 100% djelotvorna u spre avanju navla~ivanja drva. Drvo e u uvjetima vla~ne atmosfere apsorbirati vodenu paru, odnosno desorbirati je u uvjetima suhe atmosfere kroz svaku prevlaku (Suleski 1984.). Sve prevlake, ipak, smanjuju promjene sadr~aja vode u drvu i glavna im je uloga da atite drvo od ekstremno visoke i i ekstremno niske vla~nosti. Neke prevlake su u tome vrlo djelotvorne, a neke manje. Nekoliko imbenika odreuje djelotvornost prevlake u spre avanju navla~ivanja drva (Suleski 1984.). Prvi je debljina filma ili broj slojeva nali a na povraini. Kod svih prevlaka, osim onih koje apsorbiraju viae vode nego drvo, kod vee koli ine nanosa, odnosno vee debljine filma, bit e sporije promjene u sadr~aju vode drva. Drugi faktor je vrsta prevlake. Openito, pigmentirane prevlake su djelotvornije u zaustavljanju promjena vla~nosti drva, nego transparentne prevlake. Ljuljka (1983.) je ustanovio da se sadr~aj vode na povraini drva ispod transparentnog PU laka poveao za 2% nakon 4 dana, a ispod pigmentiranog laka za 11 dana kod djelovanja vanjske vla~nosti od 97%, a unutarnje od 35% uz sobnu temperaturu. Prevlake kod kojih otapalo nije voda djelotvornije su nego one na bazi vode. Lateksne pigmentirane prevlake (lateksne boje) s pigment-volumnom koncentracijom (PVK) veom od 40% dozvoljavaju rapidan ulaz vodene pare i daju malu zaatitu protiv kiae kada su nanesene na porozan materijal. Isto tako penetrirajua sredstva, kao laneno ulje, tungovo ulje i lazurni premazi, openito nisu djelotvorni u spre avanju navla~ivanja drva, ak i kada je naneaeno nekoliko slojeva (Feist i drugi 1985.). `ukanec i Petri (1987.) ispitivali su kretanje vode u drvu zaatienom lazurom i ustanovili da je brzina promjene sadr~aja vode u zoni ispod povraine drva zaatienog lazurom desetak puta vea od promjene sadr~aja vode u zoni ispod povraine drva zaatienog filmogenim materijalom. Trei va~an imbenik je duljina izlaganja. ak i prevlake s maksimalnom djelotvornoau u spre avanju navla~ivanja polako e gubiti tu svoju djelotvornost. Tako dugo dok je sa uvan originalan izgled i integritet prevlake, ona ostaje dugo vrijeme djelotvorna. Prevlaka ne bi smjela imati ni previsoku, niti prenisku permeabilnost. Ukoliko je permeabilnost previsoka voda mo~e penetrirati kroz film do drva i uzrokovati oateenja od vlage. Ukoliko je permeabilnost preniska, transport kondenzirane vode u podlozi i filmu sprije en je kroz film (Johansson 1969.). Koeficijent permeabilnosti prevlake nije konstantan, nego se mijenja sa starenjem prevlake, ovisan je o temperaturi i relativnoj vla~nosti zraka (Johansson 1969.). Yaseen i Ashton (1978.) komparirali su trajnost razli itih prozirnih prevlaka na drvu s njihovom permeabilnoau. Trajnost je rasla kako se permeabilnost smanjivala. Promjene permeabilnosti koje uzrokuju temperatura i relativna vla~nost zraka ovisne su o sastavu prevlake i karakteristikama pojedinih komponenata u prevlaci. Stupanj permeabilnosti prevlake koji bi najbolje ostvarivao zadovoljavajuu razinu sadr~aja vode u drvu nije poznat (Derbyshire i Miller 1996.). Ovi autori su ispitivali 12 razli itih prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni i ustanovili da apsorpcijske karakteristike i permeabilnost prevlaka znatno variraju, ak i meu prevlakama sli nog tipa. Nakon tri mjeseca prirodnog izlaganja prevlake sa viaom permeabilnosti imaju poviaenu apsorpciju vode. Na prevlake sa ni~om permeabilnosti prirodno izlaganje je manje djelovalo. Ustanovljeno je da neke vodotopljive prevlake nakon prirodnog izlaganja imaju poveanu otpornost prema apsorpciji vode. Prevlake za drvo morale bi ispunjavati dva zahtjeva. Prvi je sprije iti da drvo apsorbira tekuu vodu u formi rose, kiae ili snijega, a s druge strane moraju imati odreenu propusnost za vodenu paru da bi se u slu ajevima kada je drvo isuviae navla~eno (npr. u toploj i vla~noj unutraanjoj klimi kuhinja i kupaonica ili direktnim kontaktom drva i tekue vode kroz oateenja na filmu) omoguilo da voda izie van. 3.2 Adhezija 3.2 Adhesion Adhezija je jedno od klju nih svojstava zaatitne prevlake. Neovisno o svim ostalim svojstvima, prevlaka s dobrom adhezijom na podlogu pokazat e bolju trajnost za vrijeme izlaganja vremenskim utjecajima nego prevlaka sa loaijom adhezijom ak i ako su joj druge osobine jako dobre (Schmid 1988.). Adhezija prvenstveno djeluje na trajnost cjelovitosti filma, a indirektno na trajnost izgleda (Harren i drugi 1977.). Cjelovitost filma , osim o odheziji ovisi i o ~ilavosti prevlake (tvrdoi/fleksibilnosti) i dimenzionalnoj stabilnosti podloge. Prevlaka mora imati dobru adheziju ne samo na drvo ve i na staru prevlaku prilikom obnavljanja. Prema opem mialjenju adhezija je posljedica fizikalnih i kemijskih sila koje djeluju na su elju prevlake i podloge. Adhezivne sile ovise o kemijskoj strukturi polimera (vezivu, pigmentima, aditivima i otapalima), utjecaju apsorpcije vode i permeabilnosti prevlake , hrapavosti i istoi podloge i kemijskoj strukturi podloge. Razmatranje adhezije laka na drvu otvara mogunost djelovanja niza faktora, kao ato su razli ita adhezija: -raznih vrsta drva -ranog i kasnog drva -pojedinih anatomskih elemenata -pojedinih dijelova stani ne stijenke -razli itih kombinacija lakova -pri razli itim uvjetima nanoaenja i otvrdnjavanja i nizu drugih uvjeta i okolnosti (Ljuljka 1990.). Kako bi se mogla formulirati optimalna svojstva sustava prevlaka-drvo potrebno je poznavati ne samo supstance koje se koriste za prevlaku nego je potrebno poznavati i podlogu i meudjelovanje podloga-prevlaka. O strukturi i kemijskom sastavu drva postoje mnogi radovi, no malo je informacija o tome na koji na in kemizam i struktura drva djeluju sa polimernim materijalima i stvaraju sustav prevlaka-drvo. Veina modernih teorija adhezije objaanjava silu adhezije bliskim kontaktom polimera sa drvom. Bliski kontakt molekula polimera sa vanjskom povrainom drva ne objaanjava ukupnu silu adhezije u mnogim slu ajevima i zbog toga mnogi vjeruju da va~nu ulogu u ukupnoj adheziji ima difuzija molekula polimera u stani nu stijenku, no penetracija polimera u stani nu stijenku nije dokazana (Schneider 1972.). Schneider i Cotte (1967.) navode da postoji penetracija molekula uretanskih prevlaka u stani nu stijenku, ali se kasnije ustanovilo da su usvari ostaci otapala bile komponente koje su su penetrirale u materijal stani ne stijenke (Schneider 1972.). Schneider (1970.) je ustanovio promjene u ultrastrukturi stani ne stijenke na povrainama tretiranim lanenim uljem i transparentnim prevlakama. Daljnji rad Schneidera i Changa (1972.) ukazuje da nema nikakve penetracije uretanske smole u stani nu stijenku. Turkulin (1997.) je radio FE-SEM (Field Emission Scanning Electron Microscope) analizu povrainski obraenog drva i nepobitno ustanovio da se na lomnim povrainama su elja drvo-prevlaka nikako ne mo~e zamijetiti prodiranje vodotopljivih lazura ili pigmentiranih nali a u stani nu stijenku. Adhezija prevlake u lumenim stanica je vrlo dobra i prevlaka vrsto prijanja uz S3 sloj, ali lomne povraine S2 sloja jednake su kao i kod neobraenog drva. Najvei utjecaj na adheziju prevlaka ima apsorpcija vode i permeabilnost organskog filma za vodenu paru. Iako postoje i neki drugi utjecaji vjeruje se da su molekule vode glavni uzro nik gubitka adhezije.Voda u filmu mo~e formirati tanki sloj na su elju izmeu prevlake i podloge zbog kondenzacije na hladnoj povraini podloge ili zbog kapilarnih sila ili nekog drugog razloga. Polarne grupe na povraini podloge i u prevlaci bit e blokirane molekulama vode i dolazi do gubitka adhezije. Djelovanjem vode dolazi do slijedeih promjena na filmu (Schmid 1988.): - apsorpcija molekula vode u film - uklju ivanje vode u su elje izmeu filma i podloge - formiranje mjehura - erozija substrata - ljuatenje filma Dimenzionalna nestabilnost drva takoer ima velik utjecaj na adheziju prevlake. Ukoliko je drvo prije nenoaenja prevlake bilo izlo~eno vremenskim utjecajima mo~e doi do promjena u adheziji. Underhaug i drugi (1983.) ustanovili su da se adhezija pigmentiranih prevlaka smanjuje s produljenjem izlaganja vremenskim utjecajima prije lakiranja na uzorcima smrekovine, te da su lateksne pigmentirane prevlake vrlo kratkoga vijeka na drvu koje je bilo izlo~eno vremenskim utjecajima prije lakiranja. Alkidne prevlake neato su bolje, ali daleko ispod rezultata koji se posti~u lakiranjem neizlaganog drva. Da bi se postigle dobre karakteristike i na drvu koje je bilo izlagano vremenskim utjecajima, potrebno je blanjanjem ukloniti sloj debljine najmanje 1 mm. Bootle (1973.) takoer isti e da lateksne prevlake nemaju dobru adheziju na povrainama koje su izlagane vremenskim utjecajima prije povrainske obrade. Williams i drugi (1987.) utvruju da drvo ne bi smjelo biti izlo~eno vremenskim utjecajima prije nanoaenja zaatitne prevlake viae od 14 dana jer dolazi do znatnog smanjenja adhezije. U slijedeem radu (Williams i drugi 1990.) utvreno je da se adhezivna vrstoa smanjuje s izlaganjem vremenskim utjecajima prije lakiranja za dvije vrste drva manje gustoe (Thuja plicata, Picea engelmannii), a poveava za tri vrste drva vee gustoe (Pinus sp., Pseudotsuga menziesii, Liriodendron tulipifera). Feist i Williams (1991.) isti u da, iako ~ivotni vijek prevlake ovisi i o podlozi i o vrsti prevlake, u svim slu ajevima izlaganje vanjskim utjecajima 4, 8 i 16 tjedana prije povrainske obrade smanjuje ~ivotni vijek prevlake. Izlaganje vremenskim utjecajima prije lakiranja uzrokuje kemijske i fizikalne promjene na drvu koje oslabljuju buduu meuvezu prevlaka-drvo (Williams, Feist 1993.). Uzorci koji su prije nanoaenja prevlake bili izlagani vremenskim utjecajima pokazuju greake adhezije na su elju rano drvo-prevlaka. To ukazuje na ja u degradaciju ranog drva za vrijeme izlaganja, ato uzrokuje smanjenje adhezije kasnije naneaene prevlake. Williams i drugi (1994.) navode da adhezijski testovi na uzorcima drva, izlaganim vremenskim utjecajima prije nanoaenja prevlake, mogu biti djelotvorni u predvianju trajnosti prevlaka samo na nekim vrstama drva manje gustoe. Rastezljivost 2.2 Extensibility Zbog odreenog stupnja permeabilnosti svih prevlaka i greaaka na filmu koje se uvijek dogaaju, iako prevlakom smanjeno, odreeno kretanje vode u drvu uvijek postoji. Ono uzrokuje bubrenje i utezanje drva i poveanje valovitosti povraine drva zbog nejednolikog bubrenja ranog i kasnog drva. Prevlaka se na povraini drva raste~e i istovremeno savija i ukoliko nije dovoljno fleksibilna da mo~e slijediti dimenzionalne promjene dolazi do greaaka. Iz podataka za naj eae koriatene vrste drva u vanjskoj primjeni prevlake bi morale imati rastezljivost oko 8% kako bi mogle slijediti dimenzionalne promjene na spojevima (Collins 1987.). Sva veziva koja otvrdnjavaju oksidacijski, kao ato su ulja i uljem modificirani alkidi umre~avaju se starenjem. Makromolekule u filmu sve viae se meusobno povezuju formirajui vrstu mre~u, koja gubi svoju elasti nosti i postaje krta. To povisuje temperaturu stakljenja polimera od ispod 0(C pa sve do 50(C i viae. To zna i da pri niskim temperaturama zimi, krt film ne mo~e slijediti dimenzionalne promjene na drvu, on mora pucati i gubiti adheziju s podlogom.Samo dugouljni alkidni filmovi sa visokim sadr~ajem polu-suaivih ulja, koja djeluju kao plastifikatori, mogu podnijeti ove uvjete (Schmid 1988.). Temperatura stakljenja razli itih organskih veziva ima va~nu ulogu u trajnosti prevlaka. U odreenom podru ju iznad i ispod temperature stakljenja (Tg ) polimer se nalazi u visko-elasti nom stanju. Pri prelasku iz staklaste u gumastu zonu mijenjaju se ne samo mehani ka svojstva polimera , nego dolazi do poveanja slobodnog volumena i slobodnog gibanja molekula ili dijelova molekula ato uzrokuje poveanje permeabilnosti molekula za plinove i otopine iona (Bullet 1983, citirano prema Schmid 1988.). Temperatura stakljenja povisuje se sa starenjem filma, osobito za vrijeme izlaganja vremenskim utjecajima (Schmid 1987.). To je znak poveanja umre~avanja i smanjenja sposobnosti kretanja molekula. Prevlake za drvo izlo~eno vanjskim utjecajima morale bi imati elasti nost u rasponu temperatura od ispod 0(C pa sve do 50(C i viae do kojih dolazi u upotrebi. Ukoliko je temperatura stakljenja prevlake (Tg ) previsoka, preko 20(C ,dolazi do pukotina i ljuatenja. Prevlake za drvo trebale bi imati (Tg ) vrijednost od 0(C do (10(C i to podru je trebalo bi se zadr~ati ne samo kratko vrijeme nakon nanoaenja prevlake, ve za vrijeme itavog ~ivotnog vijeka prevlake (Schmid 1987.). Podgorski i drugi (1995.) ustanovili su da e trajnost lazura na bazi alkidnih smola biti vea ako temperatura stakljenja ne prelazi 30(C . Ako hoemo udovoljiti zahtjevima da Tg vrijednost prevlaka za drvo bude u podru ju od 0(C do (10(C, u obzir dolaze samo dva sistema: mjeaavine alkid-ulje ili odgovarajue meke "disperzije kopolimera". Budui da sve mjeaavine alkida i ulja tokom vremena, uslijed oksidacijskog umre~avanja, pokazuju poveanje Tg vrijednosti, u obzir bi doali samo visokomolekularni vinil- ili akril-kopolimeri, koji se razrijeuju vodom. Budui da oni u praksi pokazuju dva velika nedostatka: tendenciju blokiranja (meusobnog slijepljivanja) zbog termoplasti nosti i problemati no obnavljanje, nalazi se obi no kompromisno rjeaenje. Danas se mnogo primjenjuju vanjske prevlake za drvo, koje su kombinacija akril-kopolimera i masnih alkidnih smola s viae od 80% sadr~aja ulja. Arning (1989.) predla~e primjenu masnih alkidnih smola u kombinaciji sa visko-elasti nim poliizocijanat-predpolimerima ili primjenu jednokomponentnih PU lakova stabiliziranih latentnim otvriva ima (oksazolidinima). Miller (1983.) navodi rezultate ispitivanja rastezljivosti razli itih prevlaka prema britanskom standardu BS 3900 (dio F3). Razlike u rastezljivosti prevlake prije i nakon laboratorijskog izlaganja ovisne su o vrsti prevlake. ak i nakon 1000 sati laboratorijskog izlaganja, dvije vrste alkidnih prevlaka pokazale su rastezljivost od 25%, daleko iznad minimuma od 8% nakon 300 sati izlaganja. Svi temelji pokazali su dobar po etni stupanj rastezljivosti, ali koji se smanjuje za vrijeme izlaganja. Boxall (1992.) je utvrdio da izmeu trajnosti pigmentiranih prevlaka i rastezljivosti postoji signifikantna korelacija i navodi da je rastezljivost prevlake jedan od glavnih zahtijeva za prevlake na drvu izlo~enom vanjskim utjecajima. 3.4 Otpornost na mikroorganizme 3.4 Resistance to attack by microorganisms Za dobru trajnost prevlake va~no je osigurati da je prevlaka dobro zaatiena od plijesni uzro nika estetskih greaaka. Ovi organizmi ne napadaju samo iz zraka, nego mogu biti i u drvu i kroz drvo doi do prevlake oateujui tako prevlaku i utje ui na njezin izgled (Collins 1987.). Poveani sadr~aj vode u drvu mo~e uzrokovati razvoj mikroorganizama koji mogu znatno utjecati i na prevlaku. Bakterije i gljive, uzro nici promjene boje, uzrokuju poveanu permeabilnost prevlake, koja mo~e uzrokovati preveliku upojnost zaatitnih sredstava na bazi otapala za vrijeme tretmana ili vode u upotrebi. Modrilo i plijesni naruaavaju estetski izgled povraine, a gljive, uzro nici prave trule~i (iz roda Basidiomycotinae), razgrauju drvnu povrainu i tako doprinose gubitku adhezije i greakama prevlake. Utjecaj svih ovih mikroorganizama ja i je na vrstama drva manje prirodne otpornosti i vee permeabilnosti. Sa glediata trajnosti prevlaka najvei i naj eai su problem organizmi koji uzrokuju promjenu boje, posebno na prozirnim prevlakama i vanjskim lazurama. Visoka permeabilnost veine lazura doprinosi tom problemu. Vodotopljivi temelji obi no imaju manju otpornost na plijesni nego oni na bazi otapala kada su naneseni u debljini od (25(m, ali mogu biti jednako djelotvorni kada im je debljina udvostru ena (Miller 1983.). Djelotvorna zaatita od uzro nika modrila mora sprije iti njihovu kolonizaciju i na podlozi i na prevlaci. Miller (1983.) navodi da su iskustva i testiranja pokazala da su fungicidi kao tri-n-butiltin oksid i bakar-krom-arsen soli koriateni u konvencionalnim postupcima zaatite samo privremeno djelotvorni protiv modrila u upotrebi, a da su odreeni sulfamidi, sulfoni, sulfonamidi, trioftalamidi i karmamati vrlo djelotvorni u spre avanju kolonizacije. Za djelotvornu zaatitu drva i prevlake od mikroorganizama, osim kontrole sadr~aja vode u drvu, potrebno je uklju ivanje fungicida u formulaciju prevlake, posebno u penetrirajui temeljni sloj. Neki pigmenti takoer imaju fungicidno djelovanje kao npr. oksidi cinka i barium-metaborat (Schmid 1988.). Iako je uklju ivanje fungicida u vanjske lazure neophodno i normalno u praksi dokazi ukazuju na to da bi njihovo uklju ivanje i u konvencionalne pigmentirane prevlake moglo poboljaati njihovu trajnost (Miller 1983.). 3.5 Zaatita od svjetla 3.5 Protection from sunlight Poznato je da ultraljubi asto svjetlo (UV, prema ultravioletno) negativno djeluje i na drvo i na prevlaku. Pigmentirane prevlake najbolje e zaatititi drvo od utjecaja svjetla jer pigmenti atite polimer apsorbirajui i odbijajui UV-zra enje. To naravno ovisi i o spektru apsorpcije pigmenta i da li je pigment fotokatalizator degradacije polimera. Tamne boje, zajedno s jakom UV-apsorpcijom, esto daju najveu zaatitu prevlaci. Raspodjela veli ina estica pigmenata, stupanj istoe, kemijska stabilnost i spektralna svojstva glavne su osobine pigmenata koje treba uzeti u obzir pri optimiziranju vijeka trajnosti prevlake. Stupanj dispergiranja pigmenata utjecat e na stupanj zaatite polimera. Punila poput CaCO3 mogu uzrokovati gubitak trajnosti kod reakcija sa kemikalijama (kiselim) u atmosferi i kiai. Volumna koncentracija pigmenata (VKP) takoer djeluje na trajnost prevlake. Ako je VKP iznad kriti ne VKP (KVKP), postoje aupljine u prevlaci i trajnost pri vanjskom izlaganju je znatno smanjena djelovanjem vode u ovim aupljinama. U prevlaci koja je vrlo blizu KVKP mala degradacija polimera dovest e prevlaku do KVKP i uzrokovati rapidnu degradaciju prevlake . To ipak ne zna i da je mala VKP optimalna za trajnost prevlake (Bierwagen 1987.). I kod pigmentiranih prevlaka doi e do razgradnje filma, koja po inje raspadanjem gornjeg sloja prevlake u sitne djelie (kredanje). To je obi no inicirano fotokemijskom reakcijom, u kojoj djelovanjem svjetla, vode i kisika iz zraka nastaju vrlo reaktivni radikali koji oksidativno razgrauju povrainu prevlake. Razgradnja prevlake ide sloj po sloj i u tom procesu ne sudjeluje drvo kao podloga (Schlumbom 1963.). Nedostak pigmentiranih prevlaka je ato sakrivaju prirodnu boju i teksturu drva. esto arhitekti i vlasnici kua ~ele istaknuti prirodnu ljepotu drva koristei transparentne prevlake. Meutim, otpornost ovih prevlaka fotodegradaciji vrlo je mala, jer je veina transparentnih prevlaka osjetljiva na UV-svjetlo i brzo gubi zaatitnu funkciju. Uz to, UV-svjetlo mo~e kroz njih prodirati i inicirati fotokemijsku reakciju na drvnim povrainama, te kao rezultat nastaje diskoloracija i smanjenje adhezije izmeu drva i prevlake. Za zaatitu transparentnih prevlaka od negativnog djelovanja UV-svjetla danas se najviae primjenjuju UV-apsorberi i HALS-spojevi (Hindered Amine Lights Stabilizers). Mehanizam djelovanja ovih sredstava odreuje mogunosti i granice njihove primjene. Stabilizirajue djelovanje UV-apsorbera je u tome da apsorbira atetno UV-zra enje i pretvara ga u termi ku energiju (toplinu). Djelovanje UV-apsorbera ovisno je o dubini sloja laka (B(hnke i Hess 1989.). Intenzitet svjetla smanjuje se od povraine prema dubljim slojevima, ali u povrainskim slojevima nije dovoljno smanjen. Prema tome UV-apsorber ne mo~e optimalno zaatititi povrainu sloja laka kome je dodan ve atiti podlogu ispod sloja laka ili dublje slojeve laka kod viaeslojnog lakiranja. Veziva u lakovima posebno se oateuju UV-zra enjem valnih duljina izmeu 300 i 320 nm (B(hnke i Hess 1989.). Zbog toga UV-apsorberi za stabiliziranje lakova imaju apsorpcijski maksimum u ovom valnom podru ju. Kao UV-apsorberi za lakove se najvie koriste oksalanilidi, benzotriazoli i benzofenoni. Kastien (1989.) je ispitivao utjecaj UV-apsorbera na trajnost transparentnih akrilnih disperzija. Apsorberi na bazi benzofenona i nakon izlaganja vremenskim utjecajima dobro apsorbiraju UV-svjetlo, dok je kod apsorbera na bazi benzotriazola apsorpcija svjetla smanjena nakon vremenskog izlaganja. Istra~ivanja su pokazala da je UV transmisija od 10% dovoljna da ubrza raspadanje lignina u drvu i da rezultati vremenskog izlaganja akrilnih polimera s UV-apsorberima nisu zadovoljavajui ukoliko debljina sloja filma nije vea od 100 (m ato je sreom uobi ajeno kod alkidnih prevlaka.. Za zaatitu od UV-svjetla uz UV-apsorbere mnogo se koriste i "hvata i radikala". Njihovo stabilizirajue djelovanje temelji se na tome da atetne radikale koji nastaju u vezivu za vrijeme izlaganja vremenskim utjecajima u ine neakodljivima. Za stabiliziranje lakova danas se veinom upotrebljavaju HALS spojevi ije je zajedni ko obilje~je tetrametil-piperidin sistem. Za razliku od UV-apsorbera djelovanje HALS spojeva ne ovisi o debljini sloja laka. HALS spojevi djeluju jednako djelotvorno na povraini laka kao i u dubljim slojevima. Dok UV-apsorberi predstavljaju preventivnu zaatitu laka od UV-zra enja, HALS spojevi djeluju kad je lak ve oateen i kada su se stvorili radikali. Heinskill (1994.) je ispitivao mogunosti zaatite od UV-svjetla bezbojnih prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni. Na osnovu rezultata laboratorijskog ispitivanja nije mogao zaklju iti da dodatna UV-zaatita prevlaka UV-apsorberima i HALS spojevima osigurava bolju trajnost transparentnih prevlaka na bazi alkidnih smola nanesenih na uzorke smrekovine, iako su rezultati propusnosti svjetla na slobodnim filmovima pokazali da i nakon laboratorijskog izlaganja u filmu ima dovoljno UV-apsorbera. O ito, veliku va~nost ovdje ima i elasti nost prevlake. Ashton (1974.) je ispitivao trajnost transparentnih prevlaka za vanjsku primjenu na drvu i ustanovio da dodatak UV-apsorbera prevlakama na bazi akrilnih smola znatno poboljaava trajnost ovih prevlaka. Razlog je vjerojatno u visokoj propusnosti akrilnih smola za UV-svjetlo, tako da se sama smola ne razgrauje pa UV-apsorber vjerojatno atiti samo drvo koje je ispod prevlake. Podgorski i drugi (1996.) ustanovili su da dodatak UV-apsorbera u prevlaku smanjuje temperaturu stakljenja za vrijeme izlaganja i daje prevlaci veu fleksibilnost. Boxall i drugi (1984.) zaklju ili su da dodatak nekih mineralnih punila u transparentne prevlake znatno doprinosi UV-zaatiti i drva i prevlake. Osim UV-svjetla signifikantan doprinos u degradaciji drva ima i ljubi asto/plavi dio vidljivog spektra. Zbog toga je o ito da postoje konfliktni zahtjevi za opti ka svojstva transparentnih prevlaka budui da takve prevlake imaju visok stupanj transmitancije u vidljivom dijelu spektra kako bi zadr~ale prirodan izgled drva. Jedno od rjeaenja za poveanje trajnosti transparentnih prevlaka je u fotostabilizaciji povraine drva ili kompromisno rjeaenje sa dodatkom odreenog postotka transparentnih anorganskih pigmenata (oksida ~eljeza) i dobivanje tzv. polu-transparentnih prevlaka. Njihova prozirnost je dovoljna da bi se vidjela struktura povraine drva, a zaatitno djelovanje pigmenata spre ava degradaciju drvne povraine. Dokazano je da dodatak od 2-3% transparentnih, visoko dispergiranih crvenih, smeih ili ~utih sintetskih oksida ~eljeza u prozirne prevlake daje 100%-tnu apsorpciju UV-zra enja. Interesantno je da se dodatak titan-dioksida nije pokazao tako djelotvoran. Izgleda da je fotokemijska aktivnost molekula TiO2 prevelika da bi dala ~eljenu zaatitu. Transparentne prevlake mlije nog izgleda nee dati bolju zaatitu od potpuno prozirnih prevlaka (Schmid 1988.). Feist (1988.) je ispitivao ulogu koncentracije pigmenata u polu-transparentnim lazurama prilikom izlaganja vremenskim utjecajima. Ustanovio je da dodatak od 2,1% pigmenta u lazure na bazi lanenog ulja daje polutransparentne lazure koje smanjuju eroziju drva goleme tuje za 31%, a borovine za 40% u odnosu na eroziju drva zaatienog nepigmentiranom lazurom. Poveanje koncentracije pigmenata na 4,2% smanjilo je eroziju tuje za 58%, a borovine za 43%. Dodatno poveanje koncentracije pigmenata nije bitno utjecalo na smanjenje erozije. Zaklju ak 4. Conclusion Prilikom izbora prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni uvijek treba imati na umu da je drvo heterogen materijal, dimenzionalno nestabilan, porozan, te podlo~an fotodegradaciji i biodegradaciji. Od prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni tra~i se vodo (paro) propusnost , elasti nost, dobra adhezija, otpornost na mikroorganizme te otpornost na sun evo svjetlo. Za postizanje dobre trajnosti sustava prevlaka-drvo osim poznavanja svojstava podloge i prevlake potrebna je i pravilna konstrukcija proizvoda, dobar na in nanoaenja i odr~avanja. Literatura 5. References Arning E. (1989): Elastische Bindemittel f(r Kunstharzlacke und Holzlasuren, Farbe +Lack 95(4):245-248. Ashton, H.E. (1974): Exterior exposure study of stains and clear finishes, Canadian Paint and Finishing, 48(2):13-16. Bierwagen, G.P. (1987): The science of durability of organic coatings: a foreword, Progress in Organic Coatings 15:179-195. Black, J.M., Mraz, E.A.(1974): Outdoor wood weathering and protection. Research Paper FPL 232. U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Forest Products Laboratory:Madison, WI. B(hnke, H., Hess, E. (1989): Lichtschutzmittel in Lacken: M(glichkeiten und Grenzen, Farbe+Lack 95(10): 715-719. Bootle, K.R. (1973): Current problems in the surface coating of wood products, Australian OCCA Proceedings and News10(1-2): 12-24. Boxall, J. (1977): Painting weathered timber. Building Research Establishment Information Sheet IS 20/77. Boxall, J. (1992): Factory-applied finishes for timber joinery; an evaluation, JOCCA 8:284-292. Boxall, J. , Hayess, G.F., Laidlaw, R.A., Miller, E.R. (1984): The performance of extender-modified clear finishes on exterior timber, JOCCA 9: 227-233. Boxall, J., Carey, J.K., Miller, E.R. (1992): The effectiveness of end-grain sealers in improving paint performance on softwood joinery , Part 3. Holz als Roh-und Werkstoff 50 (1992):227-232. Browne, F.L. (1958): Wood properties that affect paint performance, Forest Products Laboratory, Forest Service U.S. Department of Agriculture, Madison. Rept. No. 1053. Browne, F.L. (1962): Wood properties and paint durability, U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Madison, Miscellaneous Publication No. 629. Collins, P.S. (1987): Coatings for exterior wood. In: Wood and cellulosics: Industrial utilisation, biotechnology, structure and properties. Ed:Kennedy. Phillips, Williams: Ch. 62:566-572, Ellis Horwood Limeted, New York. Derbyshire, H.,Miller, E.R. (1996): Moisture conditions in coated exterior wood. Journal of the Institute of wood science 14(1):40-47. Feist, W.C, Little, J.K., Wennesheimer, J.M. (1985): The moisture excluding effectiveness of finishes on wood surfaces. U.S.D.A. Res. Paper, FPL 462, Forest Products Laboratory: Madison, WI. Feist, W. C. (1988): Role of pigment concentration in the weathering of semitransparent stains, Forest Prod. J. 38(2):41-44. Feist, W.C.; Ross, A.S.(1988): Performance of surface finishes over CCA-treated wood, Executive Summaries; 43rd annual meeting; Reno, NV.Madison, WI:Forest Products Research Society 1988:4-5. Feist, W.C., Williams, R.S. (1991): Why bother to paint wood before it weathers. American Paint&Coating Journal, November 18. Harren, R.E., Mercurio, A., Scott, J.D.( 1977): Weatherability of acrylic coatings, Australian OCCA Proceedings and News, October, 1977: 17-23. Heinskill, J. (1994): M(glichkeiten der UV-Stabilisierung farbloser Holz-Au(enanstriche, Farbe + Lack 100 (12): 1011-1015. Hse , C.-Y., Kuo, M. (1988): Influence of extractives on wood gluing and finishing-a review, Forest Prod. J. 38(1):52-56. Johansson, F. (1969): Paint films and moisture. Statens institut f(r byggnadsforskning stockholm. Rapport 47:1969, 156 p. Kastien, H. (1989): Einflu( von UV-Absorbern auf die Wetterbest(ndigkeit farbloser Acryldispersionen, Farbe + Lack 95 (1): 16-19. Laughnan, D.F. (1959): Durability of finishes, Forest Product Journal 9(2):194-214. Ljuljka, B. (1983): Utjecaj drva i njegove vla~nosti na obradu poliuretanskim lakovima. Glasnik za aum. pokuse 21:121-177. Ljuljka, B. (1990): Povrainska obrada drva. Sveu iliate u Zagrebu, `umarski fakultet. Miller, E.R. (1983): Prediction of performance of exterior wood coatings. JOCCA 10: 308-315. Miller, E.R. (1987): Effects of weathering on wood-coating systems. Chapter 59. In: Wood and cellulosics.Kennedy, Phillips and Williams. Ellis Horwood limeted. John Wiley &Sons. Miller, E.R., Boxall, J. (1987): The effectiveness of end-grain sealers in improving paint performance in softwood joinery. Holz als Roh-und Werkstoff 45 :69-74. Nussbaum, R.M. (1996): The critical time to avoid natural inactivation of spruce surfaces (Picea abies) intended for painting or gluing, Holz als Roh-und Werkstoff 54: 26. Podgorski, L.,Merlin A., Deglise X. (1995): Analysis of the ageing of wood coatings by measurement of the glass transition temperature (Tg), Conference presented during the 11th Congress about Polymer weathering at Bandol, France, 20-22 September 1995. Podgorski, L.,Merlin A., Deglise X. (1996): Comparison of different kinds of weathering of a wood coating: Changes in the glass transition temperature (T g), Eurocoat 96, Genova, 18-20 Sept. 1996, Vol I: 215-228. Richter, K., Feist, W.C., Knaebe, M.T. (1994): The effect of surface roughness on the performance of finishes, EMPA Research ( Work Reports Department 115, Wood, Report 115 / 31. Sandermann, W.,Puth, M. (1965): Einflu( von Holzstruktur und Holzinhaltsstoffen auf die Witterungbest(ndigkeit unpigmentierter Lackfilme, Farbe + Lack 71 (1): 13-25. Schlumbom, F. (1963): Radiation damage to wood surfaces and its prevention, Moderne Holzverarbeitung, Beilage zum Holz-Zentralblatt No. 110, September 13, 1963. Schmid, E.V.(1987): Holzau(enanstriche und Glasumwandlungs-Temperatur, Farbe + Lack 93(12):980-983. Schmid, E.V.(1988): Exterior durability of organic coatings, FMJ International Publications Limited, Surrey, England. Schneider , M.H., Cote, W.A. (1967): Studies of wood and coating interactions using fluorescence microscopy and pyrolysis gas-liquid chromatography, Journal of paint technology, 39(511):465-471. Schneider , M.H. (1970): Coating penetration into wood substance studied with electron microscopy using replica techniques, Journal of paint technology, 42(547):457-460. Schneider , M.H. (1972): Wood-coating interactions- a review, Journal of paint technology 44(564): 108-110. Schneider , M.H. , Chang, P.-C.(1972): Autoradiography of coated wood, Journal of paint technology , 44(564):111-115. Suleski J.C. (1984): How finishes control moisture in wood. US Department of Agriculture, Forest Products Laboratory, Madison, FS-6200-28a(5/84). `ukanec, V., Petri, B. (1987): Kretanje vlage u drvu zaatienom lazurama. Drvna ind. 38(1-2):3-6. Turkulin, H., Arnold M.,Derbyshire H., Sell J. (2001).: Structural and fractographic SEM analysis of exterior coated wood. Surface Coatings International, Part B, 84(1):67-75. Underhaug, A., Lund, T.J., Kleive, K. (1983): Wood protection-the interaction between substrate and product and the influence on durability, JOCCA 11: 345-350. Williams, R.S., Winandy, J.E., Feist, W.C. (1987): Paint adhesion to weathered wood, J.Coat. Technol.59(749): 43-49. Williams, R.S., Plantiga, P.L., Feist, W.C.(1990): Photodegradation of wood affects paint adhesion, Forest Prod. J. 40(1):45-49. Williams, R.S.; Feist, W.C.(1993): Durability of paint or solid-color stain applied to preweathered wood, Forest Prod. J. 43(1):8-14. Williams, R.S.; Feist, W.C.(1994): Effect of preweathering, surface roughness, and wood species on the performance of paint and stains, Journal of Coatings Technology, 66(828): 109-121. Yaseen, M., Ashton, H.E.(1978): Water vapor permeation through clear coatings. Journal of coatings technology 50(645):50-59. PAGE 25 PAGE 25 `pr`  2404@>!!"###$$L$p$$$$&%V%%&&B&&&&&.'^''(R(|(((()<)n)))*(*L*j*****&+X+,,.8.:.D.d..D/^/,181J1n13484\4446CJOJQJmH55CJOJQJCJOJQJmH5CJOJQJmHU.02\^`pr` T V       $dh$dh$.02\^`pr` T V       *  242402#J1V8X8888=EEE       P *  $dh242402#J1V8X8888=EEE$ & F $ & Fdh$dh & F46666 7*7P7n7X88899L;d;t;;<<<p<<<<==2>Z>|>>>>r?~??@B@\@@@@AABJBnBC CDD~EEEEE FHHH IMMPPPQQfRhRvRVVVVXXbXX\\^^*g6gii65CJOJQJmH56CJOJQJmHCJOJQJmHUEEEM Q&Q(QbQQQfRVVVVV\^aabLbNbHg,hiiiiiiTjjj\lllllmmmRmmmmovyBJ̐ΐԕ:bЙ^,ZL*T|"                MEEEM Q&Q(QbQQQfRVVVVV\^aabLbNbHg,hiiii$dhiiij"l0l>lJl\llmmmmdnpnrrt ux$x}}}}HZ҅.T ZlN`rΤrTV.: lz0@hv|`~6CJOJQJmHCJH*OJQJmH:CJOJQJmH5CJOJQJmHCJOJQJmH56CJOJQJmHMiiiTjjj\lllllmmmRmmmmovyBJ & Fdhdh & Fdh$dh̐ΐԕ:bЙ^,ZL*T|"jBTVX$dhjBTVXvXXB`r 2H6X B+r/t////333 4 4u4v4w4444k5l5#6$66677777                               ITr8D(4(nr.2VXdfjlfhrtxz"&XfBR *J`bfh jmCJOJQJmH j~CJOJQJmH6CJOJQJmH j+CJOJQJmHCJH*OJQJmH jCJOJQJmH5CJOJQJmHCJOJQJmHBXvXXB`r $dh $ & Fdhh LN^`jlxz        6>Zl  **$+0+B+N+t////33 47484%6&6_6`6b; jCJOJQJmH jCJOJQJmH5CJOJQJmH jmCJOJQJmH j5CJOJQJmH>*CJOJQJmHCJH*OJQJmH5CJOJQJmHCJOJQJmH> 2H6X B+r/t////333 4 4u4v4w44 & F & F & F $ & Fdh$dh$dh444k5l5#6$66677777788@9A999:::b;c;d;; & F & F & F7788@9A999:::b;c;d;;;;<<<+=,===k>l>>>x?y???n@o@@@FAGABBCC0D1D2DDDEE5F~                                                           1b;d;??H?I?6@7@@@@@FFGGHHHH$I%I"J#JqSrStSuS{S|S~SSSSSSSSSSSSnzĥХ줡5CJOJQJmH0JmH0J j0JU OJQJmH j&CJOJQJmHCJH*OJQJmH jCJOJQJmH jCJOJQJmH jCJOJQJmHCJOJQJmH:CJOJQJmH9;;;<<<+=,===k>l>>>x?y???n@o@@@FAGABBCC & F & F & FC0D1D2DDDEE5F6F3G4G H H HHHeIfIJJlJmJJJKKRL & F & F & F5F6F3G4G H H HHHeIfIJJlJmJJJKKRLSLLL6M7M8MMMNNPPPP-Q.Q/QQQ7R8RRRpSqSrSsStS{S|S~SSSSS   1   0   /   .   -   ,   +   )   (   '   &   %   $   #   "   !         6RLSLLL6M7M8MMMNNPPPP-Q.Q/QQQ7R8RRRpSqSrS & F & F & FrSsStSSSSSSSSS:0L $ & Fdhh&`#$$dhSSSSSS  "$&,06Z68999 9 999999999`99999:F:H:J:::::::::;;$;<;X;v;;;;;;;;;;;;;;;<<<  _ 0. A!"#$%"mogu utecati " "e kao npr. ame"" ("0" (Taxodium distichum )"2" (Sequoia sempervirens)" "Thuja plicata ""atmosferskih "^", Lavsonovog pa empresa (Chamaecyparis lawson"^", Nutkanskog pa empresa (Chamaecyparis nootka""),""Nu"F" Engelmann  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~klRoot Entry FJtAɠ@WordDocument<1TableZPSummaryInformation(ove i Sitkanske smreke "*"( Picea sitchensis)"." ( Picea engelmannii)"" Engelm."" (Betula sp.)"" (Acer sp.)""drva na t"", npr. " "sta"8" etinja e koje ne sadr~e " " balzam poput "" balza""; ":". U ovu skupinu ubrajaju i "@"lista e koje ne sadr~e balzam "" sitnih pora "", npr. "" npr.""j strukture"^"te lista e sitnih pora koje ne sadr~e balzam "H", npr. ipe (Tabebuia serratifolia)""a e ko"") "0". U drugoj su skupini ""skupini ""ak"^"Tu se ubrajaju lista e koje ne sadr~e balzam ""srednje"6" srednjih i krupnih pora "", npr. ">"afrormosia (Afrormosia elata)"D", mansonija (Mansonia altissima)"^", kesten (Castanea sativa), hrast lu~njak (Qu"" pitomi "^".). U treu skupinu ubraaju sve ostale vrste "".). U tr"B" vrste drva koje sadr~e balzam "^" Sve ostale vrste drva koje sadr~e balzam i n"^" Sandermann i Puth ( ) isti u da na trajnost ""razli itu " "traj"F"drva, struktura drva i akcesorni " "dijelovi drva."""Struktura drva "A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph FontG:Times New Roman5Symbol3& :Arial" Ukoliko" " os""Zbog toga su "" lista e "^" Tome bi na osnovu novijih istra~ivanja mogli""izlo~enosti "4"atmosferskim utjecajima "6"prije nanoaenja prevlake."" u prevlaci "("aka na povraini pr"4"Akcesorni dijelovi drva "eA&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J`J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmH<A@<Default Paragraph FontG:Times New Roman5Symbol3& :Arial "Vla~nost drva ","Sadr~aj vode u drvu "eA&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J`J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF`F Heading 2$dh@&5CJOJQJmH<A@<Default Paragraph FontG:Times New Roman5Symbol3& :Arial>" Visoki sadr~aj vode u drvu. "eA&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmH<A@<Default Paragraph FontG:Times New Roman5Symbol3& :Arial" drva "^"Izlo~enost drva atmosferskim utjecajima prije"A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF`F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph FontG:Times New Roman5Symbol3& :Arial0"oj povraini koje slabe"4" Boxall ( ) je ispitivao"\" na uzorcima bijelog bora (Pinus sylvestris)":" koji su bili izlo~eni seda"R" sedam mjeseci prije povrainske obrade "" vani "^"ispitivao adheziju razli itih temeljnih prema"*" temeljnih premaza "^"lom prilikom mjerenja adhezije uvijek na samo"" adhezije "X"bio kohezivan unutar filma ili unutr drva."""Williams (1991)"" i dr."^" isti e da izlaganje drva vremenskim utjecaji""eno d""prije po"*" povrainske obrade "". "T"navodi da svje~e obraena povraina drva "^"svje~e obraena povraina drva koja se mora li" "na " "svj""ma""ju"^"vrlo brzo nakon obrade dolazi do transformaci"^"Lijepljenje i povrainska obrada smrekovine (P"""abies) trebale ""nakon "^"obrade kako bi se izbjegla inaktivacija povra" " ( )" "aka. Visoki sa"D"uzrokuju poveanje poroznosti i "" drva "^"osjetljivost na kvaaenje. Kvaaenje uzrokuje d"R"namee mehani ko naprezanje na prevlaci"J" ato rezultira smanjenjem adhezije."."jetljivost na kvaaenj"" d"" na drvu k"B"enjem adhezije, posebno kod sta"" vlagu"^" Vodotopljive ekstraktivne tvari obalne sekvo">" i goleme tuje (Thuja plicata"^"), ulja u obi nom taksodiju (Taxodium distich"^", te tanini u hrastovini usporavaju otvrdnja""uspor"^" Sastav i distribucija smola u crvenom boru (" " uz"N" boje (Hse i Kuo prema Levitinu 1962)"" 1988. "" ameri kom ""Pinus s"&") i ameri kog bor""wne 1958)."". "^" Naj eai rezultat negativnog djelovanja eks"L" Black i Mraz 1974., Laughnan, 1959)"Z". Bijele prevlake i prevlake svjetlih boja ""na sr~evini "0"~utog bora (Ponderosa "" Pinus "") "X"i ameri kog bijlog bora (Pinus monticola )":"mogu dobiti ~uto ili smee "4" po~utjeti ili posmeiti"^"zbog obojenih substanci u smoli sr~evine. Ova" " do"^"voljno suho prilikom lakiranja (Browne 1962)."^"Meutim, nisu svi efekti djelovanja ekstrakti" ") i "8") usporavaju otvrdnjavanje"^"povraine drva i tako doprinose adheziji prevl""go"^") djeluju kao prirodni antioksidant na drvnoj"" laka.""i sr~e""kada ""riliko" "raini i stabil"("nanaenja prevlaka "("povrainske obrade.""a~ljiv odab"", ""opet "" ("("vanjskim uvjetima "2"od presudnog zna ena da"*" drvo ostane suho. "^"Iskustvo zadnjih godina pokazalo je da sam su"T"pigmentirana prevlaka/zaatitno sredstvo " "ugraenog drva"@"drva u graevinskoj stolariji "0"od presudnog zna enja "^"povrainske obrade kod permeabilnih etinja a " "lo "("kod permeabilnih "H"sustav zaatitno sredstvo/prevlaka ""nije dovoljan"^"da odr~i drvo suhim. Postupkom zapunjavanja " "vanja elnih p"<"mo~e se poboljaati trajnost "P"mo~e se ivelike smanjiti longitudinala"" i"F"poveati trajnost ugraenog drva."X"rva (Miller i <boxall 1987, <boxall i dr. "0"VODO/PARO/ PROPUSNOST ""RASTEZLJIVOST","OTPORNOST NA SVJETLO""Ovi autori" "su ""ju",". .Vodo/paro/propusn""1." "2. "*" 4, 8 i 16 tjedana "&"povrainske obrade"". Elasti nost""3. Rastezljiv" "tezljivosti ra""(dio F3)"0" britanskom standardu "2"5. Otpornost prema svje"$"je. To naravno o"" i""j zaatite pol""rodirati"" sreom""o atiti sa""tako "" SYSTEM""" DURABILITY OF ""DURABILITY"4" OF WOOD-COATING SYSTEM)"B"(E Oh+'0h   $ 0 <HPX`3ss Rajkovic ajkNormalcVlatkac2atMicrosoft Word 8.0@@ @#v@#vB՜.+,D՜.+,      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnopqrstuvwxyz{|}~FFECTS OF WOOD ON ..........)"3A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHFF Heading 2$dh@&5CJOJQJmHFF Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@ Body Text $dhCJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"),"<"ameri ka lipa (Tilia Glabra)"0"Vlatka Jiroua-Rajkovi""SA}ETAK"7}A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial^"Svojstva drva kao ato su tekstura, gustoa, v"Z"a prevlake, te duljina izlaganja nezaatien"^"prje nanoaenja zaatitnih prevlaka utje u na t"" dobre ""za drvo "^"koje je izlo~eno vanjskim klimatskim utjecaji"7}A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial" informacije ","The wood properties ""such as t"V"exture, density, content of extractives, """hrapavost drva "Z"surface roughness and preweathering affect "V" durability of whole wood-coating system."^" long-term elasticity, barrier against liquid"""good adhesion, "". "^"svojstva drva, svojstva prevlaka, sustav prev" "Uvod"7}A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"SA}ETAK"7}A&Tf@56CJOJQJo(.A&T [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial "1. "CA&Tf@56CJOJQJo(.A&TG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"2."^" Wood properties that affect durability of wo""2.1. ":Q- A&Tfhho(.@56CJOJQJo(.A&TQ-G:Times New Roman5Symbol3& :Arial(:Q-t +A&Tfhho(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... 88o(....... `o(........ `o(.........@56CJOJQJo(.A&TQ-G:Times New Roman5Symbol3& :ArialVQ-t +X>nA&Tfhho(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... 88o(....... `o(........ `o(.........po(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ ppo(.........@56CJOJQJo(.A&TQ-X>G:Times New Roman5Symbol3& :Arial "2.2 " "2.2 "("Ekstraktivne tvari""Vla~nost drva" "2.3 " "2.3 "*"Sadr~aj vode u drvu"$"Moisture content" H rQ-t +X>nc>CA&Tfhho(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... 88o(....... `o(........ `o(.........po(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ ppo(.........hho(hho(.0o(..88o(... 88o( .... `o( ..... `o( ...... o(....... o(........@56CJOJQJo(.A&TQ-X>c>C [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial""Hrapavost drva " "2.4 "" povraine "8"Surface roughness of wood " H rQ-t +X>nc>CA&Tfhho(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... 88o(....... `o(........ `o(.........po(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ ppo(.........hho(hho(.0o(..88o(... 88o( .... `o( ..... `o( ...... o(....... o(........@56CJOJQJo(.A&TQ-X>c>C [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"2.5. "&"2.5 Preweathering" "3. ""3.""3.""2."" Elasti nos""Rastezljivost""Extensibility""3.""3.":"nce to attack by microorgan"("Zaatita od svjetla"" required "" of wood " "Poznato je da "$"ultraljubi asto "," (UV, prema ultravio""letno)""0,"$"o atiti drvo od ""radi drv"("nost drva, struktu"6"2.6 Kvrge i druge greake "" drva"" est "R"uzrok degradacije prevlake. elni presj"0" bilo kojeg drva esto"^"ulje iz premaza ato dovodi do gubitka sjaja p" " prevla enjem "$" kvrge otopinom "^" ali uz rizik prerane degradacije prevlake zb"0"g mogue nesnoaljivost""like "^"Openito, kvrgavo drvo bolje je obraivati la"^"u drvu negativno djeluju na prevlaku uzrokuju"^"Modrilo u bijeli drva mo~e se sakriti pigment"<"2.6. Knots and other defects" "ima koji tvore" " I "R" resistance to attack by microorganisms"6"protection from sunlight,""klimatskim ""34""skupini "" skupini""tjevne o"" etvr""i javor"" etin""itnih""h por""le vr"" ccitirano "" ali "^"Prilikom izbora prevlaka za drvo u vanjskoj p"^"uvijek treba imati na umu da je drvo heteroge"\", porozan, te podlo~an foto i biodegradaciji""degradaciji"^". Od prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni ztr"L"tra~i se vodo (paro) propusnost , el"^" Za dobru trajnost sustava prevlaka-drvo osim"&"postizanje dobre "\" potrebna je i dobra konstrukcija proizvoda "" potrebna"P", dobar na in nanoaenja i odr~avanja. "4"impregnacijskog temelja "" ""skupini "&" impregnacijskih ""30" "4. "  +%l'< 0Q-t +X>nc>CA&Tf@.hho(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... 88o(....... `o(........ `o(.........po(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ ppo(.........hho(hho(.0o(..88o(... 88o( .... `o( ..... `o( ...... o(....... o(........@56CJOJQJo(.A&TQ-X>c>C+%l'`l @. [$@$NormalmH J@J Heading 1$$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 2$dh@&5CJOJQJmHF@F Heading 3$dh@&6CJOJQJmHF@F Heading 4$$dh@&CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font@B@@ Body Text $dhCJOJQJmHHP@H Body Text 2 $dh5CJOJQJmHG:Times New Roman5Symbol3& :Arial "5. ""Literatur""SUMMAR"xhXH8(p` P @ 0 xhXH8(p`P@0 xhX H!!8""(##$$%%%p&&`''P((@))0** ++,,-x--h..X//H00811(22333x44h55X66H77888(99::;;;p<<`==H>>8??(@@AAAxBBhCCXDDHEE8FF(GGHHIxIIhJJXKKHLL8MM(NN OOOtPPdQQTRRDSS4TT$UUVVW|WWlXX\YYLZZ<[[,\\]] ^^^t__d``TaaDbb4cc$ddeef|fflgg\hhLii.vfޜVΝF6&~n^֤Nƥ>.vfޫVάF6&~n^ֳNƴ>.vf޺VλF6&~n^N>.vfVF6& rbRB2"zbRB2"~n^N>.vfVJ:"rbR6&~n^N>"zj^B6& fVF6&~n^N  2  "     z  bRB2"zjZJ:* rbRB2  "!!""#z##j$$Z%%J&&:''*(()) ***r++b,,R--D..4//$00112|22l33\44L55<66,7788999v::f;;V<<F==6>>&??@@A~AAnBB^CCNDD>EE.FFGGHHHvIIfJJVKKFLL6MM&NNOOP~PPnQQ^RRNSS>TT.UUVVWWWvXXfYYVZZF[[6\\&]]^^_~__n``^aaBbb2cc"ddeefzffjggZhhJii:jj*kkll mmmrnnbooRppFqqJrrRssLttxb(X(Na&xb(X(Na&!xb(X(Qa&A @@xb(.Ra&xb(X(Ua&cxb(X(Za&m '   kk  ' ' '  xb(X(Za& % & & ::& & % % %  xb(.Za& %  % 4   %   xb(X([a&7 N 7 7 7 7 N N N 7 xb(.[a&8 M 8 M %8 8 8 M 8 8 xb(X(\a& xb(X(_a&xb(X(ba&ӌ   xb(X(ba&  00   xb(.ba&   0 xb(X(aF [[xb(X(aF[[xb(X(aF6 8 9 9 9 9 8 8 8 6 xb(X(aF^ ^ ^ ``^ ^   ^ xb(.aFw w w w w w w xb(X(aFu    xb(.aF       xb(X(aF     xb(X(aF    FF xb(X(aFՍ    xb(:aFHI  xb(X(aFߍ     xb(X(aFx x x x x   x xb(X(aF  JJ   xb(X(aF1  JJ   xb(.aF  6     xb(X(aF]    xb(.aF  O     xb(X(aF  OO   xb(X(aF    xb(X(aFt w x x x x w w w t xb(X(aF'4''''444'xb(X(aFÎozoooozzzoxb(X(aF,888d8888$$88xb(X(aF 677!!77666xb(X([aFa e f f f f e e e a xb(X([aF  < < < < < < < <  xb(X(\aF++xb(X(`aFߎ 22xb(X(faF88xb(X(naF>>xb(X(vaF     xb(X(vaF      xb(X(Kaf?DDDxb(nRaf"//""""xb(X(RafQ((xb(X(Safs xb(X(Safxb(X(Safxb(:Safkxb(X(Taf 22xb(X(Taf [[xb(X(Taf bbxb(X(Tafxb(X(Taf.0....000.xb(X(Taf`a``yy``aaa`xb(X(Uaf.I0000III.xb(X(UafˏIgIII.ggg.xb(X(Uaf P]PP##PP]]]Pxb(X(]af-szsssszzzsxb(X(^afK000{000000xb(X(^af-////////-xb(X(_afA`e``yy``eee`xb(X(eafQ DDxb(X(qafm------xb(X(qaf͐Y{YY``YY{{{Yxb(X(raf mmxb(X(rafxb(X(rafxb(X(raf) 44xb(X(rafkkxb(X(raf xb(X(rafxb(X(raf3;;xb(X(rafHxb(X(safexb(X(saf?B??xb(X(saf{ ??xb(X(wafxb(X(wafxb(X(xaf#&&&xb(X({af1      xb(X(afE0 000 xb(.af//\/xb(X(af0P00``00PPP0xb(.af<O<O <<<O<<xb(X(af˒PPPPPPxb(.af{{{{{{{xb(.afZiZiZZZiZZxb(X(af+RZRRRRZZZRxb(X(afrsrr$$rrsssrxb(X(af/xb(X(afAxb(X(af@xb(X(af\\xb(X(af$$xb(X(afxb(X(afpvxb(X(af[xb(X(afxb(X(afՔxb(X(af ,  SS  ,,, xb(X(af+,<,,, <<< xb(X(afM;J;;;;JJJ;xb(-af;K;JN;;;J;;lb*afq;;;;|(af;K;;xb(X(afJ----xb(X(af ,,ll,, xb(X(af`~~~~xb(X(aflttxb(X(afXXxb(X(afssxb(X(af**xb(X(af:::<<:::xb(X(af::xb(X(af"::xb(X(afX::xb(X(af !xb(X(afxb(X(afSSxb(X(af 6 - - - - 6 6 6  xb(X(af$&$$QQ$$&&&$xb(X(afؘ&>&&&$>>>$xb(-af&?&?&&&?&&xb(X(af>?>>>>???>lb*(af???>???>|((af&????>???>xb(X(afNNxb(X(af1xb(X(afNNxb(X(afxb(X(afSxb(-afmxb(X(afttlb*(af|((afxb(X(afNNxb(X( afCCxb(-afxb(.afxb(laf0%xb(X(afDDxb(naf     xb(X(afxb(X(afxb(.af%lb*af*FFQQFFFFQQFF|(af$FFQQFFFFFFxb(X(afFHFFQQFFHHHFxb(nafHHHHFxb(X(afHIIIIIIIIHxb(.afGHHHHHHHxb(X(af mqqmxb(-"afmmxb(-"afmmxb(-"afxb(-"afxb(."afxb(X(Vaf\b\\hh\\bbb\xb(X(Vafxb(.Vafxb(X(jaf++++lb*(jaf,,,,,,,,xb((jaf,,,,,,,,,xb(X(jaf6OO666xb(X(taf6ODDDDOOO6xb(X(uafDpDEDDpppDxb(.uaf_o_ol___o__xb(X(vafzppppppppxb(X(vaf>>xb(X(vafxxyxxxxb(X(waf   xb(X(af,,xb(X(af|~~~~~~xb(X(af.qq...xb(X(af    xb(X(af898822889998xb(X(af"9c9998ccc8xb(X(9a\]\\\\]]]\xb(X(:adeddddeeedxb(X(;a|eteeeetttexb(X(;antnn11nntttnxb(X(EazJzzkkzzJJJzxb(X(Gaxb(X(Ja"JRJJ%%JJRRRJxb(lJa$4Fxb(nJa.R..%%..RRRRxb(X(Ja8+>++88++>>>+xb(X(Ja>>?B??>>>>xb(X(Kaxb(X(Lad[][[[[]]][xb(X(Oa]g]]][ggg[xb(X(Pangggg[[xb(X(Paqqqqqqquuqqxb(X(Qaħqqquuqqqxb(X(Qa$qtqqwwqqtttqxb(X(Qa0ttxb(X(Qa<xb(X(Ra llxb(X(RaFxb(X(VaPm SSm m m xb(X(Xa^  o       xb(X(Ya l     l l l  xb(X(Ya L z l l l  z z z  xb(X(Ya4z z z z     xb(X(\aF !   !!! xb(X(\afjff::ffjjjfxb(X(ma RAARRRxb(X(oa֩RrRRRrrrxb(X(papvppppvvvpxb(X(qa.xxx xxxxb(X(saxxxb(X(saxb(X(waxb(X(a zzxb(X(a.zzxb(X(a ..xb(X(a^NNxb(X(a xb(X(ahxb(X(aL,,,,LLLxb(X(a jjxb(X(aƫjjxb(X(aHIHHHHIIIHxb(X(aHIHHHHIIIHxb(X(aثxb(.axb(X(a8xb(.a xb(X(axxb(.axb(X(aجeeeexb(X(a8 5VUUUUVVV5xb(X(aHeee  eeexb(X(aIIxb(X(a xx   xb(X(axb(.axb(.aUxb(X(!a xb(X("a4xb(X(#aH::xb(X($ap [y{{ww{{yyy[xb(X($a 00xb(X($aaaxb(X($aLLxb(X(*a ]]xb(X(,aYYYYxb(X(/aY}YYY}}}xb(X(6aB}}}}}}xb(X(6axb(X(7axb(X(8axb(X(8axb(.8axb(X(8a::xb(X(;a xb(X(;axb(.;axb(.;a&&xb(X(@afxb(X(@a~~~xb(X(@a~~xb(X(@a ~~   xb(X(@axb(X(Da  oo  xb(X(Oaذiiiixb(X(Oa8iliiilllxb(X(QaDlll^^lllxb(X(Sa555555xb(nSaxb(nTaLLxb(X(TaLLxb(X(Taxb(X(Ta xb(X(Ya(+xb(X(ZaLxb(nZaxb(X([axb(X([axb(X(\ad==dddxb(.\aMee9exb(X(]aagaa((aagggaxb((]a hhhthhhhhhxb(X(^a( :ZZZZZZZZ:xb(X(^a: Z_dd33dd___Zxb(l^aeeeseeeeeexb(n^axb(X(^aJ ffxb(l^a yyyyyyyyyxb(n_axb(X(_afxyyyyxxxfxb(X(_axb(X(aaOOxb(X(ca\ FwffEEffwwwFzb,X(;*bF C@hhxb(X(;*bF~hhxb(X(;*bF^..xb(X(;*bFEExb(X(;*bFEExb(X(A*bFҳ  ii   xb(X(A*bFxb(X(A*bFeexb(X(B*bF ~~   xb(X(C*bF >>>>>>>>xb(nG*bFWWxb(X(G*bFWWxb(X(G*bF $$   xb(X(G*bFaaxb(X(G*bF^^xb(nH*bF00000xb(X(H*bF0100001110xb(X(H*bFxb(X(H*bFxb(X(*bFooooooxb(X(*bFooxb(X(*bF<ooxb(X(*bFccxb(X(*bFp~~xb(X(*bF    xb(X(*bF        xb(X(*bF!       xb(X(*bF ?    ? ? ? xb(X(*bFxb(X(*bFRxb(X(*bFxb(X(*bFtxb(X(*bFxb(X(*bFxb(X(*bF*   F       xb(X(*bF N     N N N  xb(X(*bF   .     88  xb(X(*bFH     88      xb(X(*bFT b 3 3 3 3 b b b  xb(X(*bF     ++      xb(X(*bF~- O - - - - O O O - xb(X(*bFȶO \ Q Q ttQ Q \ \ \ O xb(X(*bF1] ] ] L] ] ] ] 11] ] xb(X(*bF] ] ] 11] ]   ] xb(X(*bFH   ]   ] xb(X(*bFj   ]   ] xb(X(*bF    xb(X(*bF  ,,   xb(X(*bF    xb(X(*bF !  !!! xb(X(*bF")#)%)%)..%)%)#)#)#)")xb(X(*bFL!2!!!!!2!2!2!!xb(X(*bF!! ! !55 ! !!!!!xb(X(*bF!!!!!!!!!!xb(X(*bFK)L)K)K)K)K)L)L)L)K)xb(X(+bF@*V*]*]*  ]*]*V*V*V*@*xb(X(+bF `*f*m*m*m*m*f*f*f*`*xb(X(+bFظ`*m*e*e*WWe*e*m*m*m*`*xb(X(+bFm*m*n*n*n*n*m*m*m*m*xb(X(+bFn*********n*xb(X(+bF**********xb(X(+bF ))))))))))xb(X(+bF****YY******xb(X(+bF&8888888888xb(-+bF 8888c888888xb(X(+bF@8888__888888xb(X(+bF 8888888888xb(X(+bFLP9R9P9P9P9P9R9R9R9P9xb(X(+bFJ<K<O<O<88O<O<K<K<K<J<xb(X(+bFV **********xb(X(+bF**********xb(X(+bF****;;******xb(X(+bF****$H****$$**xb(X(+bF****$$******xb(X(+bF**********xb(X(+bF><A<A<A<''A<A<A<A<A<><xb(X(+bF8QKQ8Q8Q8Q8QKQKQKQ8Qxb(X(+bF RQRQRQ\QRQRQRQRQqqRQRQxb(X(+bFƹ RQdQ[Q[Q[Q[QdQdQdQRQxb(X(+bFTTTT55TTTTTTxb(X(+bFTT T TVV T TTTTTxb(X(+bFT TTTMMTT T T TTxb(X(+bF. 0b_bPbPb11PbPb_b_b_b0bxb(X(+bFP^bfb^b^b^b^bfbfbfb^bxb(X(+bF 9bYbYbYbppYbYbYbYbYb9bxb(X(+bFfbgbfbfbfbfbgbgbgbfbxb(X(+bFhbhbibibibibhbhbhbhbxb(X(+bFfUbkbUbUbVVUbUbkbkbkbUbxb(X(+bFdddd..ddddddxb(X(+bFnnnn++nnnnnnxb(X(+bFnnnnnnnnnnxb(X(!+bFnn n n n nnnnnxb(X(!+bF̺!oo&o&o&o&oooooxb(X(!+bFooooooooooxb(X("+bFo:o;o;o@@;o;o:o:o:ooxb(X($+bF pppp{{ppppppxb(X(%+bF vvvv66vvvvvvxb(X(&+bF2||||||||||xb(X(&+bFF %NEEccEENNN%xb(X('+bF`LQLLLLQQQLxb(X((+bFLMLLPPLLMMMLxb(;G+bFpRpRxb(-G+bFkxb(-H+bF MYMZMMMZMMxb(-H+bFaiai|aaaiaaxb(-H+bF,xb(-H+bF`f`fK```f``xb(-H+bF%+%+%%%+%%xb(-H+bF    xb(-H+bFtxb(-H+bF ZcZdZZZdZZxb(-I+bFRYRY RRRYRRxb(-I+bF       xb(-I+bF ! !L   !  xb(-I+bF]$d$]$d$s]$]$]$d$]$]$xb(-I+bF&&&&N&&&&&&xb(-I+bF ''''@''''''xb(=J+bFg#/)/)/)xb(-K+bFlltlllllxb(.K+bFllmlllllxb(-K+bFxb(.K+bFxb(X(R+bFxb(X(Z+bFPPPCCPPPxb(X(Z+bFzzz{36zzzz55zzxb(X(Z+bF Zxzz55zzxxxZxb(X(\+bFpxb(X(]+bFxxx++xxxxb(X(]+bFdghhxb(X(^+bF@@xb(X(^+bF»xb(X(2bfxb(X(2bfIRRRRRRRRRxb(X(2bf ~~xb(X(2bfSSTTTTSSSSxb(X(2bf*xb(X(\3bf          xb(sl3bf _    \   lb*:b<======xb(:bQQ======xb(X(Zb&-          xb(X(Zb&7 5     5 5 5  xb(X(Zb&          xb(X(Zb&          xb(X(Zb&6 7 6 6 cc6 6 7 7 7 6 xb(lZb&E7 7 8 | 8 8 7 7 7 7 xb(nZb&} } } ==} }   xb(X(w[b&xb(X(w[b&""""xb(lw[b&"""""""""xb(nw[b&xb(X(x[b&xb(:x[b&xb(X(x[b&uxb(X(y[b&xb(=y[b&xb(X(y[b&lb*(y[b&|((y[b&xb(X([b&xb(-[b&xb(X([b&ZZZZxb(X([b&V :ZZZZ:xb(X([b&::xb(X([b&xb(X([b&&xxxb(X([b&< ;;lb*([b&xb(([b& xb(X([b&QQQQxb(X([b&kkxb(X([b&rrxb(X([b&rrxb(X([b&xb(X([b&GIGGGGIIIGxb(X([b&I]IIIG]]]Gxb(X([b&%]f]]]GfffGxb(X([b&=ffffGGxb(X([b&0D0xb(X([b&####xb(X([b&nnnmmnnnxb(X([b&fgffEEffgggfxb(X([b&xb(X(bbFm%%xb(X(bbFxb(X(bbF""""xb(X(bbFYYxb(X(bbF    xb(X(bbF'9''''999'xb(X(bbF9y999'yyy'xb(X(bbFsss%%sss|(X(bbF'xb(X(bbFxb(X(bbF[xb(-bbFlb*bbFizzzzzzzz|(bbFzzzzzzzzxb(X(bbFzzzzzzxb(X(bbF66xb(-bbFlb*bbFQQQQ|(bbFQQxb(X(bbFxb(X(bbFxb(X(bbF**xb((bbFlb*8(bbFxb((bbFxb(X(bbF    xb(*bbF        xb(+bbF        xb(+bbF   xb(X(bbFUUxb(X(bbFFxb(X(bbF__xb((bbF@xb((bbFxb(X(bbFxb(X(bbFP    xb(*bbF  H xb(-bbF   xb(X(bbF     xb(X(bbF  gg   xb((bbF     lb*8(bbF    xb((bbF     xb((bbF     xb(X(bbF  cc   xb((bbF     xb(X(bbF     xb(X(bbF  NN   xb((bbF     |(X(bbF     xb((bbF     lb*8(bbFn    xb((bbF     xb((bbF     |(X(bbF     xb(.bbF       xb(-bbF       xb(-bbF       xb(.bbF       xb((bbF     |(X(bbF     xb((bbF     lb*8(bbFT    xb((bbF     xb(X(bbF     xb(X(bbF  ff   xb(X(bbFxb(X(bbF/C//xx//CCC/xb(.bbF.FFFxb(X(bbFxb(X(bbF4844448884xb(X(bbF.3333...xb(X(bbF!!!!#&!!!!!!xb(.bbF!!!!!!!!!!xb(X(bbF!!!!mm!!!!!!xb(X(bbF?!!!!!!!!!!xb(X(bbFM!!!!!!!!!!xb(X(bbF[ !!!!\\!!!!!!xb(X(bbF!!!!!!!!!!xb(-bbF!!!!!!!!!!xb(X(bbF!!!!mm!!!!!!xb(.bbF$v''v''v'v'v''v'v'xb(X(bbF%v'v'v''v'v'v'v'v'v'xb(X(bbFv'w'v'v'v'v'w'w'w'v'lb*(bbFv'v'v'v'v'v'v'v'xb((bbFbw''v'v'v'v'v'v'v'v'xb(X(bbFv''v'v'v'v''''v'xb(X(bbFv'z'v'v'v'v'z'z'z'v'xb(X(bbF''''eh''''''xb(X(bbF''''NN''''''xb(X(bbF''''''''''xb(.bbFK)0*)0*)))0*))lb*bbF9))))))))|(bbFK)0*))))))))xb(X(bbF?))))))))))xb(X(bbF4*9*4*4*..4*4*8*8*8*4*xb(X(bbF))))))))))xb(X(bbF5*5*5*8*8*8*5*5*5*5*xb(X(bbF4*4*5*5*5*5*4*4*4*4*xb(X(bbF3*5*3*3*..3*3*4*4*4*3*xb(*bbF4*5*4*4*4*3*4*4*4*3*xb(*bbF4*5*4*4*4*3*4*4*4*3*xb(+bbF4*5*4*4*4*3*4*4*4*3*xb(X(bbFO4*E*4*4*4*3*E*E*E*3*xb(X(bbFw////$$//////xb(X(bbF0000000000xb(X(bbF////$$//////xb(X(bbF ////DD//////xb(X(bbF0000zz000000xb((bbFE//0000////xb((bbF//////////xb(X(bbF/H0////H0H0H0/xb(X(bbF[1]1[1[1$$[1[1]1]1]1[1xb(X(bbF]1^1_1_188_1_1^1^1^1]1xb(X(bbFt1u1t1t1t1t1u1u1u1t1xb(X(bbFZ1Z1[1[1$$[1[1Z1Z1Z1Z1xb(X(bbFs11s1s1s1s1111s1xb(X(bbFt1y1y1y1y1y1y1y1y1t1xb(-bbF9Z11Z11Z1Z1Z11Z1Z1xb(X(bbFCCCCCCCCCCxb(X(bbFCCCCCCCCCCxb(X(bbF#C0C#C#CEE#C#C0C0C0C#Cxb(-bbFC2CC2CCCC2CCCxb(X(bbFZZZZZZZZZZxb(X(bbFZZZZZZZZZZxb(X(bbFZ[ [ [`` [ [[[[Zxb((bbFZ[[[[Z[[[Zxb((bbF[[[[[Z[[[Zxb(X(bbF[[[[[Z[[[Zxb(X(bbFZZZZZZZZZZxb(X(bbF Z[[[UU[[[[[Zxb(X(bbF [[ [ [ [ [[[[ [xb(X(bbFkkkkkkkkkkxb(X(bbFkkkkkkkkkkxb(X(bbFk&lkkkk&l&l&lkxb(-bbF kkkkkkkkkkxb(X(bbF&l'l&l&l&l&l'l'l'l&lxb(X(bbF&u(u&u&u&u&u(u(u(u&uxb(X(bbF(u*u+u+u+u+u*u*u*u(uxb(X(bbFAuBuAuAuAuAuBuBuBuAuxb(X(bbF l%l&l&l&l&l%l%l%llxb(X(bbF@u]u@u@u@u@u]u]u]u@uxb(-bbF:%u_u%u_u%u%u%u_u%u%uxb(X(bbF)u)u)uAu)u)u)u)u)u)uxb(X(bbFM)u>))((( xb(X(bf ((xb(X(bf++xb(X(bfalaaaalllaxb((bfbclllalllaxb(X(bfbbcc,,ccbbbbxb(X(bf bjllUUlljjjbxb(X(bf xb(X(bfS X S T |S S X X X S xb(X(bf xb(X(bfxb(X(Wb@0@0A0F0<A0A0@0@0  @0@0xb(X(Zb yyyyyyyyyyxb((Zbyyyyyyyyyyxb(X(ZbCvyyyyyyyyyyxb(X(Zbyyyyyyyyyyxb(X([b + + + +zz + + + + + +xb(X([b]*]*^*^*^*^*]*]*]*]*xb(\bK*]*K*]*K*K*K*]*K*K*xb(X(_bxb(X({bxb(X({b"xb(X(b?2222xb(X(b2^22..22^^^2xb(X(bMXMMHHMMXXXMxb(X(biiiiiixb(X(b t33txb(X(by ffxb(X(bddddxb(X(bwwxb(X(b'#ww###xb(X(b+,++LL++,,,+xb(X(bOooo..oooxb(X(booxb(X(bĘĘĘĘxb(X(bssxb(X(b{{xb(X(b-XXXxb(X(bxb(X(bxb(X(bxb(X(bxb(X(bkxb(X(bxb(X(bMbdbbVVbbdddbxb(X(b          xb(X(b    xb(-b ~~ ~~~~~xb(-b!")"xb(-b\k\l\\\l\\xb(X(b)xb(X(bWxb(-b,xb(-b .xb(X(b\\]]]]\\\\xb(X(bm++++22++++++xb(X(bK.M.K.K.FFK.K.M.M.M.K.xb(-b2222Z222222xb(X(bxb(+bƖǖƖƖAAƖƖƖƖƖƖxb(-b ǖƖAƖxb(X(bƖǖƖƖDDƖƖǖǖǖƖxb((bŖǖǖǖƖĖĖĖÖxb((bĖŖĖĖĖÖĖĖĖÖxb(X(bĖҖĖĖĖÖҖҖҖÖxb(X(bxb(*b~~~xb(+b lb*bxb(bԖxb(X(b xb(X(b  WWxb(-bAxb(X(bEExb((bxb((bxb(X(b   xb(X(b xb(bxb(X(b xb((Ʋbxb(X(Dzbxb(X(Dzbxb((Dzbxb(X(Dzbxb(X(Dzbxb((Dzbxb(X(Dzbxb(X(Dzbxb(X(Dzbvwvv~~vvwwwvxb((Dzbwxwwwvxxwvxb((Dzbxyxxxvxxxvxb(X(Dzb,,....,,,,xb((Dzbxb(X(Dzbxb((DzbOPOOOOOOOOxb(X(DzbNNOOOONNNNxb((Ȳb)*))))))))xb(X(Ȳb(())))((((xb((Ȳbʲ˲ʲʲʲʲʲʲʲʲxb(X(Ȳbɲɲʲʲʲʲɲɲɲɲ|(&ɲbaa,P&ɲb C@i,P&ɲb C@,QXɲb C@,PXɲb C@x(Xزb 88,PXزb S@,QXزb S@,PXزb S@Y  bbjbjWW <==&t]rr$((((Pxd(UH^.000000 0%0.$$....((.....dș((z.imaju utjecaja e kao npr. ameri ki tulipanovac.Liriodendron tulipifera (Taxodium distichum Taxodium distichum(Sequoia sempervirens su etinja e poput goleme tuje Thuja plicatavremenskih ) iChamaecyparis lawsonianaChamaecyparis nootkantensis ), ) Nutkanskog Picea sitchensisPicea engelmannii) smreke) i etiri ato se a u petu skupinu vrste drva hovina i razli ite vrste karije..) i ne od vrsta u etvrtoj grupi. drva na trajnost nepigmentiranih ,sta a koje su mnogo zahtjevnijesta a koje su mnogo zahtjevne balzam poputgoleme tuje Osim vrste drva, na trajnost prevlake mo~e utjecati i na in obrade drva prije nanoaenja prevlake. Richter i drugi (1994.) ispitivali su utjecaj hrapavosti povraine drva na trajnost prevlaka i ustanovili da je bruaenje povraine najbolja priprema za kasniju prevlaku. Hrapave povraine obraene lazurama pokazuju dobru trajnost za vrijeme dugotrajnih prirodnih izlaganja uglavnom zbog velike koli ine materijala koja je potrebna da bi se povraina prekrila, ali ako je naneaena ista koli ina materijala kao i kod glatkih povraina vrlo brzo e se pojaviti greake. Ukoliko je drvo suho, smole i ulja imaju manji u inak na povrainsku obradu nego ato se openito misli (Browne 1962.). Prevlake mogu sporije otvrdnjavati na nekim vrstama koje su nadprosje no bogate uljem, ali ta ulja mogu produljiti vijek trajnosti prevlaka. Smole u nekim vrstama drva mogu uzrokovati obojenje prevlake, ali to se naj eae deaava kada drvo nije dovoljno suho. Browne (1962.) navodi da je najpovoljniji sadr~aj vode pri nanoaenju prevlaka onaj koji se mo~e o ekivati u upotrebi. Prevlake naneaene na vrlo suho drvo manje su trajne, a ukoliko sadr~aj vode u drvu za vrijeme povrainske obrade prelazi 25% velika je mogunost pojave greaaka mjehuranja i ljuatenja prevlake. `toviae, vrste poput goleme tuje i obalne sekvoje, koje sadr~e vodotopljive ekstraktivne tvari, mogu uzrokovati obojenje prevlake ukoliko se ona nanosi na mokro drvo. Vla~no drvo sa sadr~ajem vode veim od 20% mo~e spre avati otvrdnjavanje prevlaka. 4. Svojstva prevlaka koja utje u na trajnost sustava prevlaka-drvo Svojstva koja bi morale imati prevlake za drvo izlo~eno vanjskim utjecajima kako bi cijeli sustav prevlaka -drvo bio ato trajniji su slijedee (Collins 1987, Schmid 1988.): SPRE AVANJE NAVLA}IVANJA DRVA ADHEZIJA FLEKSIBILNOST OTPORNOST NA MIKRO-ORGANIZME ZA`TITA OD SUN EVOG SVJETLA 4.1. Spre avanje navla~ivanja drva ) , obi nog taksodija), obalne sekvoje; U ovu skupinu ubrajaju i lista e sitnih pora koje ne sadr~e balzam, npr. ).j strukture drva i ekstraktivniha e koje ne sadr~e balzam, npr. golema tuja) , obi ni), obalna sekvojaskupini ake imaju osrednju trajnost npr. Afrormosia elata(Mansonia altissimaQuercus robur LCastanea sativa.) a imaju srednje vrste i vrste .). U treu skupinu ubraajuU treu skupinu ubrajaju se sve ostale vrste drva koje sadr~e balzam na kojima prevlake imaju malu trajnost. trajnostStruktura drva Struktura drva e zapune u prevlaci mogu ostati Lista e za povrainsku obradu suu prevlaci aka na prevlaci.Akcesorni dijelovi drva Akcesorni dijelovi drva Vla~nost drva Sadr~aj vode u drvu Sadr~aj vode u drvu Struktura drva Struktura drva Osim vrste drva, na trajnost prevlake mo~e utjecati i na in obrade drva prije nanoaenja prevlake. Richter i drugi (1994.) ispitivali su utjecaj hrapavosti povraine drva na trajnost prevlaka i ustanovili da je bruaenje povraine najbolja priprema za kasniju prevlaku. Hrapave povraine obraene lazurama pokazuju dobru trajnost za vrijeme dugotrajnih prirodnih izlaganja uglavnom zbog velike koli ine materijala koja je potrebna da bi se povraina prekrila, ali ako je naneaena ista koli ina materijala kao i kod glatkih povraina vrlo brzo e se pojaviti greake.Obrada drva prije nanoaenja premaza Obrada drva prije nanoaenja premaza vVrijeme izlo~enosti atmosferskim utjecajima prije nanoaenja prevlake. cajima prije nanoaenja prevlake. Izlo~enost drva atmosferskim utjecajima prije povrainske obrade uzrokuje kemijske i fizikalne promjene na drvnoj povraini koje slabe vezu prevlaka drvo oj povraini koje slabe vezu prevlaka drvo Pinus sylvestrissedaispitivao eno drvo mo~e biti izlaganobiti izlo~eno vremenskim utjecajima po svako svje~e obraena povraina drva svje~e obraena drva kojaNussbaum navodi da na svje~e obraenim povrainama drva koje se moraju lijepiti ili lakirati vrlo brzo nakon obrade dolazi do transformacijskih procesa poznatih kao inaktivacija povraine. Povraina drva se obogauje oleofilnim substancama koje smanjuju povrainsku napetost abies) trebale bi se odvijati 2-aka. Visoki sadr~aj vode u drvu.namee mehani ko naprezanje najetljivost na kvaaenje. Kvaaenjejetljivost na kvaaenje. V uzrokuje dimenzionalne promjene na drvu koje nameeenjem adhezije. kvaaenjeSequoia sempervirensThuja plicataTaxodium distichumusporavaju otvrdnjavanje premaza uzrokuje diskoloraciju, Pinus resinosaPinus monticolaPinus monticola) i bijelom boruwne 1958). Sastav i distribucija) i ameri kog borovca) uzrokujeP( Pinus ponderosa Pinus monticola mogu dobiti ~utomogu dobiti ~utaili smeeobi nom taksodiju goleme tujedjeluju kao prirodni antioksidant na drvnoj povraini i stabiliziraju film pr pr na Prevlake mogu sporije otvrdnjavati na nekim vrstama koje su nadprosje no bogate uljem, ali ta ulja mogu produljiti vijek trajnosti prevlaka. Smole u nekim vrstama drva mogu uzrokovati obojenje prevlake, ali to se naj eae deaava kada drvo nije dovoljno suho. i sr~evine. Ova pojava je rjea ukoliko jedovoljno suho rilikom lakiranja (Browne 1962).Browne 1962) rilikom lakiranja (raini i stabiliziraju film laka.povrainske obradenanoaenja prevlake.a~ljiv odabir temeljnog premaza. ili posmeiti zbog obojenih sub ((kazalo je da sam sustav prevlaka/drva u vanjskim uvjetima od ugraenog drvapresudnog zna enja pigmentirana prevlaka/zaatitno sredstvo sustav povrainske obrade lo je da sam kod permeabilnih etinja a nijelo je da senemo~emo pouzdati samo u sustav povrainske obrade vanja elnih presjeka na kut nimmo~e se poboljaati trajnost ivelike smanjiti longitudinalan i 4.rva.rva (Miller i <boxall 1987, <brva (Miller i <bSPRE AVANJE NAVLA}IVANJA DRVAFLEKSIBILNOSTFLEKSIOTPORNOST NA MIKRO-ZA`TITA OD SUN EVOG SVJETLAkako bi cijeli sustav prevlaka -Derbyshire i Miller (1996.)Ovi autoriispitivali su 4.2.. Spre avanje navla~ivanja drva 4.1. nanoaenja prevlake 4.3. Fleksibilnost3. Elasti nosttezljivosti razli itih prevlaka.ti razli itih prevlaka prema BS 4. 4.5. Zaatita od sun evog svjetlaje. Stupanj do kojega je to to no ovisi o spektru apsorpcije pigmenta,j zaatite polimera. Pigmenti kaoenetriratio atiti samo drvo koje je ispod. SVOJSTVA DRVA I SVOJSTVA PREVLAKE KOJA UTJE U NA TRAJNOST SUSTAVA PREVLAKA DRVO Sandermann i Puth Black i MrazLaughnanBrowneBrowneBrowneHse i KuoLevitinuHse i KuoMiller Miller i Boxall, BoxallBoxall Williams i drNussbaum Struktura drva Kod povrainske obrade drva etinja a veliku va~nost ima udio i distribucija zona kasnog drva. Nova prevlaka dobro prijanja i na rano i na kasno drvo, ali stara prevlaka, koja je postala krta, gubi adheziju mnogo prije na glatkim, tvrdim povrinama kasnog drva nego na hrapavim, mekim zonama ranog drva. Zbog toga je drvo sa uskim zonama kasnog drva najbolje za povrinsku obradu. irina zone kasnog drva ovisi o gustoi drva, airini godova i teksturi. Blista e su zbog toga pogodnije od bo nica jer imaju u~e zone kasnog drva. Kod drva lista a veliku va~nost u povrainskoj obradi imaju veli ina i raspored pora koje mogu pri injavati poteakoe ukoliko su velike kao kod hrastovine. Ako se takve pore ne zapune, na tim mjestima u prevlaci ostaju male, nevidljive rupice koje su uzrok ranoj pojavi greaaka na povraini prevlake. Zbog toga su najpogodnije lista e za povrainsku obradu one male do srednje gustoe, sa porama ne veim nego kod bukovine kao npr. ameri ki tulipanovac (Liriodendron tulipifera). U SAD su sve vrste drva za primjenu u graevinarstvu podijeljene u 5 skupina s obzirom na prikladnost za povrainsku obradu. Prvu skupinu predstavljaju vrste drva na kojima dolazi do vrlo polagane dezintegracije prevlake. To su etinja e poput goleme tuje(Thuja plicata) , obi nog taksodija (Taxodium distichum), obalne sekvoje (Sequoia sempervirens), Lavsonovog pa empresa (Chamaecyparis lawsoniana ),Nutkanskog pa empresa(Chamaecyparis nootkantensis), na kojima prevlake razli ite vrste i kvalitete pokazuju dobru trajnost. U drugoj grupi su vrste drva poput vajmutovca (Pinus strobus L.),aeernog bora (Pinus lambertiana Dougl.), ameri kog bijelog bora (Pinus monticola Dougl.) za koje je bitan pa~ljiv odabir temeljnog premaza (primera). U treoj grupi su vrste drva poput koloradske jele (Abies concolor Engelm.), kanadske uge (Tsuga canadensis Carr.), ~utog bora (Pinus ponderosa Laws.) , Engelmannove ( Picea engelmannii Engelm.) i Sitkanske smreke( Picea sitchensis) od etinja a i ameri ke jasike (Populus tremuloides), ameri ka lipe (Tilia americana ), kalifornijske topole (Populus deltoides), magnolije (Magnolia L.) ,ameri kog tulipanovca( Liriodendron tulipifera L.) od lista a, koje su mnogo zahtjevnije u izboru temeljnog i zavranog premaza i obnavljanja od onih u drugoj grupi, ali opet manje zahtjevne od vrsta u etvrtoj grupi. etvrtu grupu ine vrste kod kojih treba posebno pa~ljivo birati sustav povrainske obrade. Tu ubrajamo obalnu duglaziju ( Pseudotsuga taxifolia ), zapadnoameri ki aria (Larix occidentalis L.), ameri ku bukvu (Fagus grandifolia), brezu (Betula sp.), ameri ki likvidambar (Liquidambar styraciflua L.) i javor (Acer sp.). U petu grupu ubrajaju vrste koje zahtjevaju zapunja e pora prije nanoaenja laka. To su npr. hrastovina, jasenovina, kestenovina, brijestovina, ameri ka orahovina i razli ite vrste karije neprikladne za zaatitu uobi ajenom povrainskom obradom (Browne 1962.). Sandermann i Puth (1965.) ispitivali su utjecaj strukture drva i akcesornih sastojaka drva na trajnost prozirnih lakova. Na osnovu rezultata ispitivanja, oni vrste drva, glede prikladnosti za povrinsku obradu, dijele u tri skupine: vrste na kojima prevlake imaju dugu trajnost, npr. etinja e koje ne sadr~e balzam, poput goleme tuje(Thuja plicata) , obi nog taksodija (Taxodium distichum), obalne sekvoje (Sequoia sempervirens),te lista e sitnih pora koje ne sadr~e balzam, npr. ipe (Tabebuia serratifolia). U drugoj su skupini vrste na kojima prevlake imaju osrednju trajnost . Tu se ubrajaju lista e srednjih i krupnih pora koje ne sadr~e balzam, npr. afrormosia (Afrormosia elata), mansonija (Mansonia altissima), pitomi kesten (Castanea sativa) , hrast lu~njak (Quercus robur L.). Sve ostale vrste drva koje sadr~e balzam i na kojima prevlake imaju malu trajnost ubrajaju se u treu skupinu. Akcesorni dijelovi drva Ukoliko je drvo suho, smole i ulja imaju manji u inak na povrainsku obradu nego ato se openito misli (Browne 1962.). Naj eai rezultat negativnog djelovanja ekstraktivnih tvari jest diskoloracija prevlake. Vodotopljive ekstraktivne tvari mogu zajedno sa vlagom migrirati na povrainu drva i uzrokovati diskoloraciju prevlake ( Black i Mraz 1974., Laughnan, 1959). Bijele prevlake i prevlake svjetlih boja na sr~evini ~utog bora ( Pinus ponderosa) i ameri kog bijelog bora (Pinus monticola ) mogu po~utjeti ili posmeiti zbog obojenih supstanci u smoli sr~evine. Ova pojava je eaa kada drvo prilikom lakiranja nije dovoljno suho (Browne 1962). Vodotopljive ekstraktivne tvari obalne sekvoje ( Sequoia sempervirens) i goleme tuje (Thuja plicata), ulja u obi nom taksodiju (Taxodium distichum ), te tanini u hrastovini usporavaju otvrdnjavanje prevlaka (Browne 1958). Sastav i raspodjela smola u ameri kom crvenom boru (Pinus resinosa) i ameri kom borovcu (Pinus strobus) uzrokuju diskoloraciju i ljuatenje boje (Hse i Kuo 1988. prema Levitinu 1962). Meutim, nisu svi efekti djelovanja ekstraktivnih tvari negativni. Iako npr.      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`abcdefghijnopqrstuvwxyz{|}~ ekstraktivne tvari obalne sekvoje ( Sequoia sempervirens ) i obi nog taksodija (Taxodium distichum) usporavaju otvrdnjavanje prevlaka ujedno i poboljaavaju trajnost prevlaka ( Browne 1958). Vodotopljive ekstraktivne tvari koje se nalaze u stani nim stijenkama smanjuju utezanje i bubrenje povraine drva i tako doprinose adheziji prevlake. Neke fenolne ekstraktivine tvari u golemoj tuji (Thuja plicata) djeluju kao prirodni antioksidant na drvnoj povraini i stabiliziraju film laka (Hse i Kuo 1988). Sadr~aj vode u drvu Browne (1962.) navodi da je najpovoljniji sadr~aj vode pri nanoaenju prevlaka onaj koji se mo~e o ekivati u upotrebi. Prevlake naneaene na vrlo suho drvo manje su trajne, a ukoliko sadr~aj vode u drvu za vrijeme povrainske obrade prelazi 25% velika je mogunost pojave greaaka mjehuranja i ljuatenja prevlake. `toviae, vrste poput goleme tuje (Thuja plicata) i obalne sekvoje (Sequoia sempervirens), koje sadr~e vodotopljive ekstraktivne tvari, mogu uzrokovati obojenje prevlake ukoliko se ona nanosi na mokro drvo. Vla~no drvo sa sadr~ajem vode veim od 20% mo~e spre avati otvrdnjavanje prevlaka. Visoki sadr~aj vode u drvu negativno utje e na sustav prevlaka-drvo. Osigurava uvjete neophodne za razvoj mikroorganizama koji uzrokuju poveanje poroznosti drva i osjetljivost na vlagu. Pod utjecajem vla~nosti drva dolazi do dimenzionalnih promjena na drvu koje izazivaju mehani ko naprezanje u prevlaci ato rezultira smanjenjem adhezije, posebno kod starijih prevlaka. Miller (1987) isti e da je za uspjeanu primjenu drva u graevinskoj stolariji od presudnog zna enja da drvo ostane suho. Iskustvo zadnjih godina pokazalo je da kod permeabilnih etinja a sustav zaatitno sredstvo/prevlaka nije dovoljan da odr~i drvo suhim. Postupkom zapunjavanja elnih presjeka na kutnim spojevima mo~e se uvelike smanjiti longitudinalna permeabilnost i poveati trajnost ugraenog drva (Miller i Boxall 1987, Boxall i dr. 1992.) Obrada drva prije nanoaenja premaza Osim vrste drva, na trajnost prevlake mo~e utjecati i na in obrade drva prije nanoaenja prevlake. Richter i drugi (1994.) ispitivali su utjecaj hrapavosti povraine drva na trajnost prevlaka i ustanovili da je bruaenje povraine najbolja priprema za kasniju prevlaku. Hrapave povraine obraene lazurama pokazuju dobru trajnost za vrijeme dugotrajnih prirodnih izlaganja uglavnom zbog velike koli ine materijala koja je potrebna da bi se povraina prekrila, ali ako je naneaena ista koli ina materijala kao i kod glatkih povraina vrlo brzo e se pojaviti greake. Vrijeme izlo~enosti drva atmosferskim utjecajima prije nanoaenja prevlake Izlo~enost drva atmosferskim utjecajima prije povrainske obrade uzrokuje kemijske i fizikalne promjene na drvnoj povraini koje slabe budue su elje prevlaka-drvo. Boxall ( ) je na uzorcima bijelog bora (Pinus sylvestris) koji su sedam mjeseci prije povrainske obrade bili izlo~eni vani ispitivao adheziju razli itih temeljnih premaza (primera) i usporeivao je sa adhezijom istih premaza na uzorcima koji nisu bili prethodno izlagani vanjskim utjecajima. Ustanovio je znatno manju adheziju temeljnih premaza na prethodno izlaganim uzorcima i lom prilikom mjerenja adhezije uvijek na samom su elju prevlaka-drvo, dok je lom prilikom mjerenja adhezije na neizlaganim uzorcima bio kohezivan unutar filma ili unutar drva. Williams i dr.(1991) isti e da izlaganje drva vremenskim utjecajima prije povrainske obrade uvijek smanjuje trajnost prevlaka te preporu a da nezaatieno drvo mo~e maksimalno dva tjedna prije povrainske obrade biti izlo~eno vremenskim utjecajima. Nussbaum ( ) navodi da na svje~e obraenim povrainama drva koje se moraju lijepiti ili lakirati vrlo brzo nakon obrade dolazi do transformacijskih procesa poznatih kao inaktivacija povraine. Lijepljenje i povrainska obrada smrekovine (Picea abies) trebale bi se odvijati dva do tri dana nakon obrade kako bi se izbjegla inaktivacija povraine koja mo~e negativno djelovati na kvaaenje povraine i kasniju adheziju prevlake. Sadr~aj vode u drvu Sadr~aj vode u drvu Akcesorni dijelovi drva Akcesorni dijelovi drva COATING PROPERTIES AFFECTING ON WOOD AND COATING PROPERTIES AFFECTING DURABILITY OF WOOD-COATING SYSTEM RABILITY OF WOOD-COATING SYSTEM)((EFFECTS OF WOOD ON ..........)). U SAD su sve vrste drva za primjenu u graevinarstvu podijeljene u 5 skupina s obzirom na prikladnost za povrainsku obradu. Prvu skupinu SVOJSTVA DRVA I SVOJSTVA PREVLAKE KOJA UTJE U NA TRAJNOST SUSTAVA PREVLAKA DRVO ).), skupina s obzirom na prikladnost za povrainsku obradu. Prvu skupinu SVOJSTVA DRVA I SVOJSTVA PREVLAKE KOJA UTJE U NA TRAJNOST SUSTAVA PREVLAKA DRVO WOOD AND COATING PROPERTIES THAT AFFECT DURABILITY OF WOOD-COATING SYSTEM SA}ETAK a sredstava za povrainsku obraduse tra~i da Svojstva drva kao ato su tekstura, gustoa, vla~nost, sadr~aj ekstraktivnih tvari, zatim na in obrade drva prije nanoaenja prevlake, te duljina izlaganja nezaatienog drva atmosferskim utjecajima prje nanoaenja zaatitnih prevlaka utje u na trajnost itavog sustava prevlaka-drvo. Od dobre prevlake za drvo koje je izlo~eno vanjskim klimatskim utjecajima tra~i se da ima dobru adheziju, elasti nost, da dobro atiti drvo od tekue vode i da ima dobru paropropusnost, te da dobro atiti drvo od utjecaja gljiva i UV zra enja. U radu su skupljenirezultati istra~ivanja vezanizatim na in obrade drva prije nanoaenja prevlake UVOD Uvod Uvod Summary SA}ETAK SA}ETAK 1. Uvod 1. Introduction 2. Svojstva drva koja utje u na trajnost sustava prevlaka-drvo 1. Introduction 1. Introduction 2.1. Struktura drva structuresStructure of wood 2.1. Structure of wood Structure of wood 2.1Structure of wood Struktura drva Struktura drva Struktura drva Struktura drva 2.1 Struktura drva u se u treu skupinu.Akcesorni dijelovi drva Extractives in wood Akcesorni dijelovi drva Sadr~aj vode u drvu Sadr~aj vode u drvu Vla~nost drva2.3 Moisture content Obrada drva prije nanoaenja premaza Obrada drva prije nanoaenja premaza Osim vrste drva, na trajnost prevlake mo~e utjecati i na in obrade drva prije nanoaenja prevlake. Vrijeme izlo~enosti drva atmosferskim utjecajima prije nanoaenja prevlake Vrijeme izlo~enosti drva atmosferskim utjecajima prije nanoaenja prevlake 2.5..52 oja utje u na trajnost sustava 3. Svojstva prevlaka koja utje u na trajnost sustava prevlaka-drvo 1. 3.1 w3.1 Vodo/paro/ propusnost 3.1 Water/vapour/ permeability 2.3.2 Adhezija 3.2 Adhesion 3. Rastezljivost2.3 Elasti nost Elasti nost4. 3.4 Otpornost na mikroorganizme 5. nce of coatings to fungal attack3.5 Otpornost prema svjetlu 3.5 Protection from sunlight Otpornost prema svjetlu of wood coating that affectKao ato je opisano u prethodnim poglavljima UV-svjetlo negativno djeluje i na drvo i na prevlaku. Pigmentirane prevlake najbolje e zaatititi drvo od utjecaja svjetla jer pigmenti atite polimer apsorbirajui i odbijajui UV-zra enje. To naravno ovisi i o spektru apsorpcije pigmenta i da li je pigment fotokatalizator degradacije polimera. Tamne boje, zajedno s jakom UV-apsorpcijom, esto daju najveu zaatitu prevlaci. Raspodjela veli ina estica pigmenata, stupanj istoe, kemijska stabilnost i spektralna svojstva glavne su osobine pigmenata koje treba uzeti u obzir pri optimiziranju vijeka trajnosti prevlake. Stupanj dispergiranja pigmenata utjecat e na stupanj zaatite polimera. Punila poput CaCO3 mogu uzrokovati gubitak trajnosti kod reakcija sa kemikalijama (kiselim) u atmosferi i kiai. Volumna koncentracija pigmenata (VKP) takoer djeluje na trajnost prevlake. Ako je VKP iznad kriti ne VKP (KVKP), postoje aupljine u prevlaci i trajnost pri vanjskom izlaganju je znatno smanjena djelovanjem vode u ovim aupljinama. U prevlaci koja je vrlo blizu KVKP mala degradacija polimera dovest e prevlaku do KVKP i uzrokovati rapidnu degradaciju prevlake . To ipak ne zna i da je mala VKP optimalna za trajnost prevlake (Bierwagen 1987.). I kod pigmentiranih prevlaka doi e do razgradnje filma, koja po inje raspadanjem gornjeg sloja prevlake u sitne djelie (kredanje). To je obi no inicirano fotokemijskom reakcijom, u kojoj djelovanjem svjetla, vode i kisika iz zraka nastaju vrlo reaktivni radikali koji oksidativno razgrauju povrainu prevlake. Razgradnja prevlake ide sloj po sloj i u tom procesu ne sudjeluje drvo kao podloga (Schlumbom 1963.). UV-o atiti drvo od utjecaja gljivaradi drva izlo~enog atmosferskimnost drva, struktura drva i akcesorni dijelovi drva uzrok greaakananoaenjem g mogue nesnoaljivostis lakom. like da se ispune novim premazomima koji tvore film na povraini.e film na povraini (Browne, 1963I SVOJSTVA built-in mildewicidesno penetration of UV radiation. protection from sunlight,klimatskim grupi grupi.tjevne od vrsta u etvrtoj grupi etvrtu grupui javor (Acer sp.). U petu grupu etinja e koje ne sadr~e balzamitnih pora koje ne sadr~e balzamh pora koje ne sadr~e balzamle vrste drva koje sadr~e balzam 1962.cCcitirano ekstraktivnih tvari negativni. I traktivne tvari obalne sekvoje ( est Poznato je da ultraljubi asto svjetlo (UV, prema ultravioletno)0, tlo (UV, prema ultravioletno)0, 2.5 Preweathering uvijek treba imati na umu da je ka za drvo u vanjskoj primjeni ztra~i se dadobru potrebna je i dobraChamaecyparis temeljnog premaza (34 Prvu skupinudrugoj skupini etvrtu skupinugrupi treoj skupinipetu skupinu Browne 4. Zaklju ak 4. Zaklju ak LITERATURA Arning E. (1989): Elastische Bindemittel f(r Kunstharzlacke und Holzlasuren, Farbe +Lack 95(4):245-248. Ashton, H.E. (1974): Exterior exposure study of stains and clear finishes, Canadian Paint and Finishing, 48(2):13-16. Bierwagen, G.P. (1987): The science of durability of organic coatings: a foreword, Progress in Organic Coatings 15:179-195. Black, J.M., Mraz, E.A.(1974): Outdoor wood weathering and protection. Research Paper FPL 232. U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Forest Products Laboratory:Madison, WI. B(hnke, H., Hess, E. (1989): Lichtschutzmittel in Lacken: M(glichkeiten und Grenzen, Farbe+Lack 95(10): 715-719. Bootle, K.R. (1973): Current problems in the surface coating of wood products, Australian OCCA Proceedings and News10(1-2): 12-24. Boxall, J. (1977): Painting weathered timber. Building Research Establishment Information Sheet IS 20/77. Boxall, J. (1992): Factory-applied finishes for timber joinery; an evaluation, JOCCA 8:284-292. Boxall, J. , Hayess, G.F., Laidlaw, R.A., Miller, E.R. (1984): The performance of extender-modified clear finishes on exterior timber, JOCCA 9: 227-233. Boxall, J., Carey, J.K., Miller, E.R. (1992): The effectiveness of end-grain sealers in improving paint performance on softwood joinery , Part 3. Holz als Roh-und Werkstoff 50 (1992):227-232. Browne, F.L. (1958): Wood properties that affect paint performance, Forest Products Laboratory, Forest Service U.S. Department of Agriculture, Madison. Rept. No. 1053. Browne, F.L. (1962): Wood properties and paint durability, U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Madison, Miscellaneous Publication No. 629. Collins, P.S. (1987): Coatings for exterior wood. In: Wood and cellulosics: Industrial utilisation, biotechnology, structure and properties. Ed:Kennedy. Phillips, Williams: Ch. 62:566-572, Ellis Horwood Limeted, New York. Derbyshire, H.,Miller, E.R. (1996): Moisture conditions in coated exterior wood. Journal of the Institute of wood science 14(1):40-47. Feist, W.C, Little, J.K., Wennesheimer, J.M. (1985): The moisture excluding effectiveness of finishes on wood surfaces. U.S.D.A. Res. Paper, FPL 462, Forest Products Laboratory: Madison, WI. Feist, W. C. (1988): Role of pigment concentration in the weathering of semitransparent stains, Forest Prod. J. 38(2):41-44. Feist, W.C.; Ross, A.S.(1988): Performance of surface finishes over CCA-treated wood, Executive Summaries; 43rd annual meeting; Reno, NV.Madison, WI:Forest Products Research Society 1988:4-5. Feist, W.C., Williams, R.S. (1991): Why bother to paint wood before it weathers. American Paint&Coating Journal, November 18. Harren, R.E., Mercurio, A., Scott, J.D.( 1977): Weatherability of acrylic coatings, Australian OCCA Proceedings and News, October, 1977: 17-23. Heinskill, J. (1994): M(glichkeiten der UV-Stabilisierung farbloser Holz-Au(enanstriche, Farbe + Lack 100 (12): 1011-1015. Hse , C.-Y., Kuo, M. (1988): Influence of extractives on wood gluing and finishing-a review, Forest Prod. J. 38(1):52-56. Johansson, F. (1969): Paint films and moisture. Statens institut f(r byggnadsforskning stockholm. Rapport 47:1969, 156 p. Kastien, H. (1989): Einflu( von UV-Absorbern auf die Wetterbest(ndigkeit farbloser Acryldispersionen, Farbe + Lack 95 (1): 16-19. Laughnan, D.F. (1959): Durability of finishes, Forest Product Journal 9(2):194-214. Ljuljka, B. (1983): Utjecaj drva i njegove vla~nosti na obradu poliuretanskim lakovima. Glasnik za aum. pokuse 21:121-177. Ljuljka, B. (1990): Povrainska obrada drva. Sveu iliate u Zagrebu, `umarski fakultet. Miller, E.R. (1983): Prediction of performance of exterior wood coatings. JOCCA 10: 308-315. Miller, E.R. (1987): Effects of weathering on wood-coating systems. Chapter 59. In: Wood and cellulosics.Kennedy, Phillips and Williams. Ellis Horwood limeted. John Wiley &Sons. Miller, E.R., Boxall, J. (1987): The effectiveness of end-grain sealers in improving paint performance in softwood joinery. Holz als Roh-und Werkstoff 45 :69-74. Nussbaum, R.M. (1996): The critical time to avoid natural inactivation of spruce surfaces (Picea abies) intended for painting or gluing, Holz als Roh-und Werkstoff 54: 26. Podgorski, L.,Merlin A., Deglise X. (1995): Analysis of the ageing of wood coatings by measurement of the glass transition temperature (Tg), Conference presented during the 11th Congress about Polymer weathering at Bandol, France, 20-22 September 1995. Podgorski, L.,Merlin A., Deglise X. (1996): Comparison of different kinds of weathering of a wood coating: Changes in the glass transition temperature (T g), Eurocoat 96, Genova, 18-20 Sept. 1996, Vol I: 215-228. Richter, K., Feist, W.C., Knaebe, M.T. (1994): The effect of surface roughness on the performance of finishes, EMPA Research ( Work Reports Department 115, Wood, Report 115 / 31. Sandermann, W.,Puth, M. (1965): Einflu( von Holzstruktur und Holzinhaltsstoffen auf die Witterungbest(ndigkeit unpigmentierter Lackfilme, Farbe + Lack 71 (1): 13-25. Schlumbom, F. (1963): Radiation damage to wood surfaces and its prevention, Moderne Holzverarbeitung, Beilage zum Holz-Zentralblatt No. 110, September 13, 1963. Schmid, E.V.(1987): Holzau(enanstriche und Glasumwandlungs-Temperatur, Farbe + Lack 93(12):980-983. Schmid, E.V.(1988): Exterior durability of organic coatings, FMJ International Publications Limited, Surrey, England. Schneider , M.H., Cote, W.A. (1967): Studies of wood and coating interactions using fluorescence microscopy and pyrolysis gas-liquid chromatography, Journal of paint technology, 39(511):465-471. Schneider , M.H. (1970): Coating penetration into wood substance studied with electron microscopy using replica techniques, Journal of paint technology, 42(547):457-460. Schneider , M.H. (1972): Wood-coating interactions- a review, Journal of paint technology 44(564): 108-110. Schneider , M.H. , Chang, P.-C.(1972): Autoradiography of coated wood, Journal of paint technology , 44(564):111-115. Suleski J.C. (1984): How finishes control moisture in wood. US Department of Agriculture, Forest Products Laboratory, Madison, FS-6200-28a(5/84). `ukanec, V., Petri, B. (1987): Kretanje vlage u drvu zaatienom lazurama. Drvna ind. 38(1-2):3-6. Turkulin, H., Arnold M.,Derbyshire H., Sell J. (2001).: Structural and fractographic SEM analysis of exterior coated wood. Surface Coatings International, Part B, 84(1):67-75. Underhaug, A., Lund, T.J., Kleive, K. (1983): Wood protection-the interaction between substrate and product and the influence on durability, JOCCA 11: 345-350. Williams, R.S., Winandy, J.E., Feist, W.C. (1987): Paint adhesion to weathered wood, J.Coat. Technol.59(749): 43-49. Williams, R.S., Plantiga, P.L., Feist, W.C.(1990): Photodegradation of wood affects paint adhesion, Forest Prod. J. 40(1):45-49. Williams, R.S.; Feist, W.C.(1993): Durability of paint or solid-color stain applied to preweathered wood, Forest Prod. J. 43(1):8-14. Williams, R.S.; Feist, W.C.(1994): Effect of preweathering, surface roughness, and wood species on the performance of paint and stains, Journal of Coatings Technology, 66(828): 109-121. Yaseen, M., Ashton, H.E.(1978): Water vapor permeation through clear coatings. Journal of coatings technology 50(645):50-59. LITERATURA Prilikom izbora prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni uvijek treba imati na umu da je drvo heterogen materijal, dimenzionalno nestabilan, porozan, te podlo~an fotodegradaciji i biodegradaciji. Od prevlaka za drvo u vanjskoj primjeni tra~i se vodo (paro) propusnost , elasti nost, dobra adhezija, otpornost na mikroorganizme te otpornost na sun evo svjetlo. Za postizanje dobre trajnosti sustava prevlaka-drvo osim poznavanja svojstava podloge i prevlake potrebna je i pravilna konstrukcija proizvoda, dobar na in nanoaenja i odr~avanja. LITERATURA5. Literatura 5. Literatura Literatura 5. References Literatura Feist, W.C, Little, J.K., Wennesheimer, J.M. (1985): The moisture excluding effectiveness of finishes on wood surfaces. U.S.D.A. Res. Paper, FPL 462, Forest Products Laboratory: Madison, WI. PAGE 1 PAGE 25 SA}ETAKPAGE 2 PAGE 25 PAGE 2  ȫ*TtZh>XZ\^bDF< "H4:\Fn>Z"Fp<2Vt >h56:CJOJQJmH56CJOJQJmH6CJOJQJmH55CJOJQJmHCJOJQJmHN¦ xȫ*TtX<>XZ\^`b@&dh$dhDF"brX 6@FH@&@&@&dh$dh 6V:\x|88Rx ~&8\`|,HXJrdp.,@5CJOJQJmHCJOJQJmH6CJOJQJmHY $HXf$D0 L "4prtx246H~0bd (*:~  2 4 ^   !Z!\!CJ CJOJQJOJQJmH5656CJOJQJmH656CJOJQJmH5CJOJQJmHCJOJQJmHJV0 "prtvx246 H~$dh$@&$dhdh~.0dfhjlnprtvxz|~$dh$dh *@&$dhX:X~  ^  !Z!$@&$dh$@& & F@& & F@& & F@& $ & FdhZ!\! ""N#P#`#b#d#f#h#2$4$6$z$$$$$4%8%<%X%%&P& $ & Fdh & Fdhdh@&$dh\!"""N#P#b#d#f#$$6%8%:%<%V%X%%%%%R&&&D,H,X0j03334458999:::::;;;;;;;<<<<<=<*>+>d>e>gCiCֲ :CJmH jCJmH jCJmHCJmH5CJOJQJmHCJOJQJmH CJOJQJCJH*OJQJmH5CJOJQJmHOJQJOJQJmH6CJOJQJmHCJOJQJmH;P&R&&3Z699 9 999999999999:H:J:;;;;;$dh$dh;;<<<<<<<<<z<{<|<<<<p=q=(>)>>>???? & F & F $ & Fdh$dh<<<<<<<z<{<|<<<<p=q=(>)>>>??????@@EAFAAĻ~upgcZUL    ~        y    z      h    i                                  ???@@EAFAAABBBgChCiCCCCCCD0E1EEEpFqFG & F & F & FAABBBgChCiCCCCCCD0E1EEEpFqFGG}G~GGGsHtH|wnja\SN                                P                    {   |  }     iCCCGGMGNG;H_n______aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaþ÷åÛ0JmH0J j0JU:CJOJQJmH5CJOJQJmH5CJOJQJ CJOJQJOJQJCJOJQJmHmH j&CJmH CJH*mH jCJmH jCJmH jCJmH :CJmHCJmH7GG}G~GGGsHtHHHKILIJJKKK1LLLLLMM6N7N4O5O & F & F & FtHHHKILIJJKKK1LLLLLMM6N7N4O5O P P PPPPPhQú{rmh_ZVQH  !                      -    .                 ;    <              5O P P PPPPPhQiQ R R RpRqRRRSSVTWTTT:U;U_n__$dh & F & FX/Y0Y1YYY9Z:ZZZr[s[t[u[v[[[[<_>_R_X_l_n_t_________________badafahajalanaparatavaxaza|a~aaaaaaaaaaa¹     f   1     0   4  /  5   .     .  - A_____________dafahajalanaparatavaxaza|a~aa & F & F & Faaaaaaaaaaaaab b b b bh&`#$ & Faaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbb b b b b aaaaaaaaaaaabbbbb b0JmH0J j0JU. A!"#$%/ =!"#$% ?DaF] @b+bFdRVNA IND 2002%tTu [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Fonts(t  4ihb;\!iCa b69:@FP EiX 4;CRLrS~Z!P&;?G5OU_a b78;<=>?ABDGIKMNE75FS<AtHhQXa bCEHJLOUnknownVlatkasssssstt t tttt t"t(t!!!!!;<F[mn$1}OPAC_ b = e m   " # 1 L h i t u  $ W X p q  , - 4 5 HIdr9:DENOXY!""#""15;BMSX89y$(*.AT WuufgxyW[- . g l !!!q!r!!!""""""##+#/#b#e#########q$s$d%e%%%&&&&&&K(P(u(x((((())))))))**u*v*****?,A,q,r,{,~,--a-c-q-r----->.@.b.d.9/r>>>>???c?d???????@@@@@?AAAAAAAAAjBkBBBBBGCHCCCCCCCD1DSD\D]DaDbDqDrDyD{D~DDDDDDDDDDDDDDD E E E EEEE!E"E*E,E:E;ECEEENEOEWEYEeEfEnEpE~EEEEEEEEEEEEEEEEFdFeFFFFFFFFFGGGGGGGGGGGGG HHHHHHH&H'H>>>>>>????AAAAAAAAAABC1DSDWDXD\D]DaDbDqDrDyDzD{D~DDDDDDDDDDDDDD EE+E,EDEEEXEYEoEpE~EEEEEEEEEEEEEEFF.F/FdFeFFFFFGG[G\GGGGGGGGGGHHHH _PID_GUIDAN{97209CA0-0ABA-11D6-BE64-60544EC10000}  FMicrosoft Word Document MSWo               Z'A.4L;D/L0U/]eVnpwxU}xvK  v  L zL|}4ihb;\!iCa b69:@FP EiX 4;CRLrS~Z!P&;?G5OU_a b78;<=>?ABDGIKMNE75FS<AtHhQXa bCEHJLOUnknownVlatka !!'(bd*+| FG    !  8;JK_d{>Bfj59`cx|mnCF .1@AUWSV`asw+,\^  GJ-/KNz~  .0bc  7 9 !!!!!"""X#Z#h#i###%%''u'v'z'|'''''''3(4(;(<(**d*e*++A+C+++--V-X-J.K.M.P.//&0'03333~4455%5&55555869666X8Y899r:s:;;;;====??@@-A.AAAAACC!C"CCCEEKGLGfGhGHHHHIIKKKKKKKKKKLL/L0LLLLLMM-N.NOOOOOOPPPPgQiQQQ+S,SGSHSvSwSUUUUUUUVVV*V+V>V@VVV W WXX5Y6Y=Y>YYYYYZZT[W[[[[[\\?]@]O^P^*_-_M_P_aaaabbbb"d#d,d-dddeeffffUgVgdgeggggghhhh+h,h2h3h5h6hhhiiViWi[i\iiiiiiiZl\l,m-m3m5moo!o"o)o*o pp[p]pxqyqss%s(ssstt0u1u3u4uuuuuuuRwSwvxwxOyPyXyZyyyyyq~r~$%Ճփdepq67>@KL,-68QRXZˎ̎Վ֎pqwx ÖĖǖȖҖԖ 78uwkl#$%&_`@Abd+,klHIxy67noFG¦ævy,-358:FGϨШ|} z{FGPRϫѫ,.klNOUWabij*+}wx()2457ɲʲҲԲײٲ@BóijJKad)+{)*   *,BC[^!!!!!"%%''''''2(4(**Q*R*c*e*G-H-@.A.//0 0%0'0223333)4*4}44-5.5D5E5M5N5[5\5w5x555555566q:s:;;??@@ C"CEEJGLGXGYGeGhGIIKKKKKKKKLL.L0LLL,N.NOOuSwSUUUUUVVV)V+V=V@VVV4Y6YYY\\)_-_:_;_M_P_aa+d-dZi\i+m-m o"o pp/p0pZp]pwqyqssttuuQwSwWyZypyqyyyyy#%57+-PRʎ̎oqÖĖҖԖ twjl"$~?Aad*,jlwymoEGævy+-ΨШ{}y{ORMO)+|vx')Ȳʲ?B³ijIKVlatka2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of drvna2002.asdVlatka2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of drvna2002.asdVlatka2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of drvna2002.asdVlatka2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of drvna2002.asdVlatka2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of drvna2002.asdVlatkaE:\drvna2002.docVlatka2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of drvna2002.asdVlatkaE:\drvna2002.docVlatkaE:\drvna2002.docVlatkaA:\drvna2002.doc+%l'< 0Q-t +X>nc>CA&Tf@.hho(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... 88o(....... `o(........ `o(.........po(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ ppo(.........hho(hho(.0o(..88o(... 88o( .... `o( ..... `o( ...... o(....... o(........@56CJOJQJo(.A&TQ-X>c>C+%l's s @.@ s  !"*+-068;?@CNQVWXY^dfhopuyGG @$&(*4:>@BDFVX\bnrx`@@4@*h@B@N@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial"h۲b۲bزbBL?Y~0dѷ3RajkovicVlatkardDocWord.Document.89q