Naslov
Stavovi stručnjaka o javnoj dostupnosti registra seksualnih prijestupnika u Hrvatskoj
(Experts attitudes on the public availability of sex offenders registry in Croatia)

Autori
Jug, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb

Datum
07.09

Godina
2022

Stranica
48

Mentor
Sučić, Ines

Ključne riječi
registar seksualnih počinitelja, seksualni delikti, stručnjaci, stavovi, nadzor
(sex offenders registry, sexual offenses, experts, attitudes, supervision)

Sažetak
Registri seksualnih počinitelja predstavljaju jednu od kompleksnijih mjera nadzora seksualnih počinitelja. Ne uključuju samo veliki broj podataka o seksualnim počiniteljima koji se moraju stalno ažurirati već povlače za sobom i brojne dileme o načinim uporabe i dostupnosti tih podataka javnosti. Iako trenutno samo Sjedinjene Američke Države imaju registar seksualnih počinitelja koji obuhvaća gotovo sve kategorije seksualnih delikata te je dostupan javnosti, u drugim se državama također zadnjih desetljeća vode rasprave o mogućnostima uvođenja ove metode nadzora seksualnih počinitelja. Sukladno, ovim istraživanjem nastojalo se ispitati mišljenja hrvatskih stručnjaka o mogućoj javnoj dostupnosti registra seksualnih prijestupnika u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua sa hrvatskim stručnjacima iz područja društveno-humanističkih znanosti koji se u svom svakodnevnom radu susreću s počiniteljima i žrtvama kaznenih djela. Dobiveni rezultati pokazuju kako se ispitani stručnjaci ne slažu s uvođenjem javno dostupnog registra seksualnih prijestupnika u Hrvatskoj. Smatraju kako bi uvođenje javno dostupnog registra imalo više negativnih nego pozitivnih posljedica. Kao glavne razloge protiv uvođenja javno dostupnog registra počinitelja seksualnih delikta navode kako nakon njegova uvođenja vjerojatno ne bi došlo do smanjenja recidivizma seksualnih počinitelja te bi samo institucijama bile nametnuta dodatna zaduženja, a kod građana bi se potaknuo lažni osjećaj sigurnosti, a moguće i želja za osvetom prema počiniteljima. Osim toga, smatraju kako bi takva praksa mogla samo pridonijeti daljnjoj sekundarnoj viktimizaciji žrtava, a samim seksualnim počiniteljima bila bi uskraćena prijeko potrebna rehabilitacija i otežana ponovna reintegracija u zajednicu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA