Naslov
Mehanizmi kontrole i otpor u romanima Mi Jevgenija Zamjatina i 1984. Georgea Orwella
(Mechanisms of Control and Resistance in We by Yevgeny Zamyatin and 1984 by George Orwell)

Autori
Vukoja, Antonela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
05.12

Godina
2018

Stranica
49

Mentor
Vidić, Adrijana

Ključne riječi
Zamjatin, Orwell, kontrola, nadzor, otpor
(Zamyatin, Orwell, control, surveillance, resistance)

Sažetak
Rad se bavi analizom načina kontrole i otporom u romanima Mi (1924.) Jevgenija Zamjatina i 1984. (1949.) Georgea Orwella. U prvom poglavlju obrađuje se tema prelaska utopije ka distopiji, na koji su prije svega utjecala društvena i politička previranja 20. stoljeća. Pisci distopija su koristili književnost ne u svrhu zabavljanja masa, nego da bi se kritički osvrnuli na propagandu vladajućih sila, a kasnije i njihovo djelovanje i ishode. Drugo poglavlje rada posvećeno je mehanizmima kontrole koji su opisani u romanima Mi i 1984. Različitim načinom pripovijedanja (dnevnik i treće lice) pisci su dali uvid u razne načine kontroliranja i nadziranja društva, kao što su prozirne građevine u romanu Mi ili telekrani (video nadzor) u romanu 1984., te razne disciplinske mjere poput Satne Tablice, Osobnih Sati, Dvominutne Mržnje i Novozbora, pomoću kojih se ograničavalo i suzbijalo svako neželjeno ponašanje, pa i neželjene misli. Treće poglavlje rada daje uvid u život glavnih likova romana stopljenih u kolektiv države i stavlja naglasak na pojavu nepoželjnog individualizma i otpor pojedinaca. Oba protagonista, D-503 i Winston Smith, pišu dnevnik i tako započinju formiranje individualizma i otpor. Bitna razlika je u tome da D-503 svoj otpor usmjerava prema sebi samome i svojim osjećajima ne sumnjajući pritom u zakone i ispravnost Jedine Države koju nastanjuje, dok Winston Smith pokazuje otpor i mržnju prema nositeljima državne vlasti, Partiji i Velikom Bratu. Ipak, pomalo neočekivano, roman Mi je taj čiji kraj ulijeva više nade u bolju budućnost, jer je otpor koji se razvijao izvan granica države uspio poremetiti naizgled savršen red, iako D-503 do kraja ostaje pokoran državi. S druge strane, unatoč činjenici da će uvijek biti onih koji se bune, roman 1984. ostavlja utisak da bolje budućnosti nema jer će svaka pobuna biti ugašena prije nego uopće zaživi. Naposljetku, neovisno o ishodima, oba romana daju upozorenje da se na gušenju individualizma i ograničavanju slobode ne može izgraditi bolji svijet.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA