Naslov
Sociogeografska transformacija ruralnog prostora Županije Zapadnohercegovačke od sredine XX. stoljeća
(Sociogeographical Transformation of the Rural Area of te West Herzegovina Country from the second half oft the 20th Century)

Autori
Putica - Džajić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za geografiju

Mjesto
Zadar

Datum
13.11

Godina
2020

Stranica
311

Mentor
Željka Šiljković

Ključne riječi
ruralni prostor, tipologija, transformacija, županija Zapadnohercegovačka
(rural area, typology transformation, Westherzegovina county)

Sažetak
Na preobrazbu ruralnih područja najveći utjecaj su imali prirodno geografski i socio ekonomski čimbenici. Do sredine 20. stoljeća Županija Zapadnohercegovačka bila je izrazito poljoprivredna, usmjerena na poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo. Pojava industrije i urbanizacije u potpunosti je izmjenila strukturu ruralnih područja županije, koju je danas nemoguće jednoznačno definirati. Obzirom na korištenje različitih parametara definiranja ruralnih prostora posebna pozornost rada posvećena je pregledu pojedinih pristupa i modela na svjetskoj i europskoj razini. Za potrebe istraživanja korištena je domaća i inozemna znanstvena literatura te brojni izvori. Izvori su analizirani i obrađeni matematičko-statističkim metodama te grafički prikazani u programima Microsof Excela i Qantum Gis-a. Terenskim istraživanjem upotpunjena je realna slika istraživanog prostora te je napravljena potrebna fotodokumetacija kao i intervju sa lokalnim stanovništvom. Preobrazba ruralnih područja županije posljedica je razvoja industrije i urbanizacije te izražene polarizacije sa 4 pola razvoja (Grudama, Ljubuškim, Posušjem i Širokim Brijegom). Dok s jedne strane imamo demografski rast i gospodarski razvoj prvenstveno zabilježen u centralnim naseljima, ruralna područja se suočavaju s brojnim negativnim socio ekonomskim procesima kao što su ; depopulacija, deagrarizacija i deruralizacija. Negativni socio ekonomski procesi također su se negativno odrazili i na ruralni krajolik a to pokazuje i analiza korištenja zemljišta u katastarskoj općini Humac od 1974. do 2019. godine. U analiziranom periodu na području k.o. Humac najočitije je povećanje površina u kategoriji ostalo za 4% što je rezultat pretvaranja obradivih površina (njiva, vinograda) u gospodarska zemljišta. Poredbom katastarskih podataka iz 1974. i 2019. godine nisu uočene značajnije promjene, međutim terenskim istraživanjem i fotodokumentiranjem prostora uočena je sve veća pojava socijalnog ugara uslijed procesa prestrukturiranja stanovništva. U doktorskoj disertaciji poseban naglasak je stavljen na izradu tipologije ruralnih naselja Županije Zapadnohercegovačke. Prilikom izrade tipologije analizirane su, statistički i kartografski obrađene odabrane varijable ( broj i gustoća stanovnika, udaljenost od centralnih naselja, nadmorska visina i socio ekonomska struktura naselja). Definiranjem 5 tipova i pod tipova ruralnih naselja (izolirana naselja, prijelazna naselja, ekonomski diverzificirana ruralna naselja ( nizinskog, brežuljkastog i planinskog tipa), ruralna naselja polikulturne proizvodnje (nizinskog, brežuljkastog i planinskog tipa), ruralna naselja intenzivne poljoprivrede i 226 stočarska ruralna naselja) potvrđena je strukturna raznolikost naselja unutar županije. Tipologija je pokazatelj trenutne situacije u pojedinim naseljima, no postavlja se pitanje u kojem pravcu će ići razvoj odnosno stagnacija pojedinih ruralnih naselja? Zbog problema s kojima se suočavaju ruralna područja Županije Zapadnohercegovačke provedena je i Delfi metoda odnosno istraživanje od lipnja do listopada 2019. godine. Tim stručnjaka koji je sudjelovao u istraživanju definirao je smjernice razvoja ruralnog prostora županije. Zaključeno je da prostor Županije Zapadnohercegovačke ima brojne prirodne i društvene potencijale za razvoj ruralnog turizma, a kao potencijalne nositelje razvoja turizma stručnjaci ističu gastro i vinski, eko turizam i sportsko-rekreacijski turizam. Također pored turizma u ruralnim područjima nužno je intenziviranje poljoprivredne proizvodnje, uvođenje inovativnih industrija i niz drugih vrijednosti za koje se očekuje da će u budućnosti biti prepoznati i valorizirani.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA