Naslov
Komedije-baleti Molièrea na hrvatskim pozornicama i mogućnosti povijesno obaviještenog pristupa interpretaciji
(Molière's comédie-ballets on the Croatian stage and the possibilities of a historically informed approach to interpretation)

Autori
Ćurković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Molière u hrvatskoj kulturi. Međunarodni znanstveni skup: Zadar, 3.-4. studeni, 2022. / - , 2022, 10-10

Skup
Molière u hrvatskoj kulturi. Međunarodni znanstveni skup: Zadar, 3.-4. studeni, 2022.

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 3-4.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Molière, Jean-Baptiste Lully, Marc-Antione Charpentier, komedija-balet, Georges Dandin, Građanin plemić, Umišljeni bolesnik, hrvatsko kazalište, povijesno obaviještena izvedba
(Molière, Jean-Baptiste Lully, Marc-Antione Charpentier, comédie-ballet, Georges Dandin, Le Bourgeois gentilhomme, Le Malade imaginaire, Croatian theatre, historically informed performance)

Sažetak
U vrijeme kada se brojni glazbeni ansambli posvećuju povijesno obaviještenoj interpretaciji rane glazbe, pokušavajući rekonstruirati ne samo glazbene instrumente, već i način na koji su se glazbena djela izvodila u prošlosti, institucije poput Centra za baroknu glazbu u Versaillesu te specijalizirani glazbeni festivali teže ovakvom tipu obnove i na planu kazališnog izričaja. Tako su, primjerice, nastale izvedbe komedija-baleta Građanin plemić i Umišljeni bolesnik koje teže vjernosti vremenu nastanka kako na glazbenom (stari instrumenti ili njihove replike, sviračke i pjevačke tehnike, ali i interpretacijski pristupi iz prošlosti), tako i na kazališnom planu (scenografija, kostimografija, oblikovanje svjetla, gluma i ples, katkad čak i scenska tehnika bliska vremenu nastanka). Cilj istraživanja je utvrditi koliko je u bogatoj recepciji Molièrea u hrvatskome kazalištu bilo tragova ovakvoga pristupa. Izvedba Građanina plemića na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 2009. g. pod ravnanjem Saše Britvića i u režiji Krešimira Dolenčića, uz sudjelovanje Hrvatskog baroknog ansambla kao tada jedinog ansambla specijaliziranog za povijesno obaviještenu izvedbu barokne glazbe u zemlji, najrecentniji je primjer toj težnji „autentičnosti“, no nikako ne i jedini. Osim kao dramske izvedbe bez glazbenih, tj. baletnih dijelova, uz dvije spomenute komedije-baleta na hrvatskim pozornicama s glazbom Jean-Baptistea Lullyja izvođen je i Georges Dandin. Uz analizu predstave iz 2009. iz očišta povijesno obaviještenog pristupa, izlaganje će se osvrnuti i na dotične izvedbe koje su u rasponu od 1922. do 1953. bile postavljene na scenu u Zagrebu, Osijeku i Puli kako bi se ispitalo postoji li kakav kontinuitet izvedbenih tendencija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA