Naslov
Stećci u Cetinskoj krajini
(Stećci in the Cetina region)

Autori
Maleš, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
23.09

Godina
2021

Stranica
86

Mentor
Gusar, Karla

Ključne riječi
Cetinska krajina, stećak, ploča, sanduk, sljemenjak, stup, križina
(Cetina region, stećak, slab, sanduk, sljemenjak, stup, križina)

Sažetak
Stećci su veliki kameni nadgrobni spomenici čija proizvodnja traje od druge polovice 12. stoljeća pa sve do dolaska Osmanlija, a nalazimo ih na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije te Crne Gore. Stećci su izrađivani od dostupnih vrsta kamena, a najčešće je to bio vapnenac. Nalazišta kamenoloma u blizini pojedinih groblja sa stećcima, kao što je slučaj kod crkve Sv. Spasa, svjedoče o povezanosti položaja groblja i dostupnosti kamena na tom području. Kamene gromade odvajale su se od matičnog kamena stvaranjem kanala u koje se tijekom zime nalijevala voda, što bi uzrokovalo napuknuće i odvajanje kamena, a gromade su dalje saonicama prevožene do konačng odredišta. Stećci se javljaju u obliku ploče, sanduka, sljemenjaka, stupa i križine. Ukras na stećcima mogao se izvoditi već u kamenolomu ili je izvođen na nekropoli. Za ukrašavanje stećaka bili su zaduženi kovači, a izvodili su ukrase geometrijskih, životinjskih, vegetabilnih, arhitektonskih, heraldičkih, mitoloških i drugih motiva. Razvojem umjetnosti na stećcima javljaju se i narativne scene, a pomoću natpisa koje su izvodili dijaci ostala su zabilježena i imena pojedinih majstora, na primjer majstor Jurina. Iako ih nalazimo u velikom broju, etnička i vjerska pripadnost stećaka još uvijek je nejasna. Tijekom vremena razvijale su se mnoge teorije, od kojih nijedna ne donosi dovoljno dokaza o konačnom zaključku kome točno stećci pripadaju. Danas je ipak poprilično ujednačeno mišljenje da stećci nisu produkt nijednog etnika koji je u to doba bio prisutan na ovim područjima, nego je njihova izrada ovisila o financijskim mogućnostima pojedinaca. Stećci u Cetinskoj krajini nađeni su na ukupno šezdeset i jednom lokalitetu. Premda je broj lokaliteta nemali, samo ih je nekolicina sustavno istražena - Borinovac kod Trilja, Poljanice kod Biska i crkva Sv. Spasa na izvoru Cetine. Stećke ovog područja možemo podijeliti na stećke gornjeg toka Cetine, koji su uglavnom tipa ploče i neukrašeni, a od rijetkih ukrasa javlja se najviše rozeta i polumjesec. Stećci srednjeg toka Cetine bogatiji su oblikom i ukrasom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA