Naslov
Nakit razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u Dalmaciji
(Jewelry of the High and Late Middle Ages in Dalmatia)

Autori
Negulić, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
30.09

Godina
2020

Stranica
88

Mentor
Gusar, Karla

Ključne riječi
dijademe, nakit, naroskane naušnice, naušnice sa središnjom kruškolikom jagodom, naušnice s tri koljenca, ogrlice, prstenje, trojagodne naušnice
(diadems, jewelry, loop and knot type earrings, earrings with a central pear-shaped bead, plaited earrings, necklaces, rings, three bead earrings)

Sažetak
Radom je obuhvaćeno područje Dalmacije s većom koncentracijom nakitnih nalaza na prostoru omeđenim rijekama Zrmanjom i Cetinom. Nakitna produkcija razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (12. – 15. stoljeće) nastaje na osnovama kasnoantičkog i bizantskog umjetničkog kruga, međutim načinom izrade i ukrasa u radionicama domaćih majstora. Među repertoarom nakita koji se obrađuje u radu ubrajaju se dijademe, naušnice, ogrlice, narukvice i prstenje. Kao bogat i luksuzan nakit kasnog srednjeg vijeka ističu se dijademe sastavljene od metalnih pločica (aplika) u funkciji ukrasnih vrpci na glavi ili ukrasa obruba gotičkih kapa. Ukrašene su filigranom i granulacijom, uglavnom od brončanog ili bakrenog lima, a manje od srebra i s pozlatom. Pritom, karičice se nastavljaju s uporabom iz prethodnih razdoblja, dok se kao novi oblici naušnica izrađenih u tehnici filigrana i granulacije, uglavnom od srebra i s pozlatom, pojavljuju naušnice s tri granulirana koljenca, naroskane naušnice, trojagodne naušnice i one sa središnjom kruškolikom jagodom. Na području Dalmacije brojnošću se izdvajaju trojagodne naušnice kao luksuzan zlatarski produkt dalmatinskih majstora, o čemu svjedoči arhivska građa. U nakitnu produkciju svrstavaju se ogrlice uglavnom pronađene u vidu razasutih perli na čiju namjenu upućuje smještaj unutar grobova te narukvice. Od prstenja prevladava jednostavno brončano prstenje, tzv. vitice, često ukrašene urezanim žljebovima, ali i prstenje s raznovrsnim ukrasima načinjeno lijevanjem, lemljenjem, urezivanjem, filigranom i granulacijom sa staklenim umetkom. Na osnovu ukrasa dijeli se na prstenje s ukrašenom pločicom, prstenje sa staklenim umetkom i plastičnim ukrasom. Od materijala prevladava brončano, srebrno prstenje i s pozlatom, dok su nalazi zlatnog prstenja rijetkost, a kao kvalitetan zlatarski proizvod izdvaja se zlatno prstenje sa Sv. Spasa nađeno pod stećcima. Sliku nakitne produkcije otkrivene arheološkim istraživanjima nadopunjuje i potvrđuje spomen nakita u povijesnoj građi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA