Naslov
Novoštokavski ikavski govori Sjeverne Dalmacije (od Starigrada do Biograda)
(The Varieties of the Neo-Štokavian Ikavian Dialect in the Northern Dalmatia (from Starigrad to Biograd))

Autori
Magaš, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
01.07

Godina
2022

Stranica
322

Mentor
Josip Lisac

Ključne riječi
dijalektologija ; novoštokavski ikavski ; Sjeverna Dalmacija ; fonologija ; morfologija
(dialectology ; Neo-Štokavian Ikavian ; Northern Dalmatia ; phonology ; morphology)

Sažetak
Disertacija se bavi novoštokavskim ikavskim govorima Sjeverne Dalmacije (od Starigrada do Biograda), prvenstveno govorom najstarijih stanovnika odabranog područja. Veći dio jezične analize obuhvaća fonološke i morfološke osobitosti, manji dio sintaktičke i leksičke. Donose se podatci iz dvadeset punktova, a pet odabranih govora (Posedarje, Seline, Suhovare, Sveti Petar na Moru, Zaton) obrađeno je detaljnije. Istraživani govori vrlo su homogeni, uz određene posebnosti pojedinih govora ili skupina govora. Prema nekim jezičnim obilježjima, posebice fonološkim, istraživani se govori mogu podijeliti u nekoliko skupina. Primjerice, prema zatvaranju o > u ispred i iza nazala, izdvajaju se tri skupine govora: 1) bez zatvaranja, 2) sa zatvaranjem ispred nazala, 3) sa zatvaranjem ispred i iza nazala. Većinu istraživanih govora obilježava česta, nikad i beziznimna, redukcija nenaglašenog vokala i. Svi govori poznaju promjenu -m > -n u nastavcima i nepromjenjivim riječima, no doseg promjene nije u svim govorima jednak. Svi su govori štakavski (št < *skʼ/*stʼ). Većina govora poznaje razliku glasova č i ć, odnosno ǯ i đ. Na prozodijskoj razini izdvaja se zatonski govor, kao jedini među istraživanim govorima u kojem je registrirano kanovačko duljenje, što ga arealno povezuje s obližnjim kopnenim čakavskim govorima. U svim istraživanim govorima dominiraju novoštokavski sklonidbeni obrasci. Infinitivi su u pravilu puni, uz ipak nerijetko otpadanje završnog, nenaglašenog i. Glagolski pridjevi radni u jednini muškog roda imaju različite oblike, ovisno o vokalizaciji dočetnoga glasa l. U velikom broju govora za prepričavanje prošlih događaja rabi se drugo lice imperativa. Među usvojenicama najbrojniji su romanizmi, nešto je manje turcizama i germanizama, znatno manje drugih usvojenica. Istraživani govori na više jezičnih razina očekivano pokazuju sličnost sa zemljopisno bliskim novoštokavskim ikavskim govorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA