Pregled bibliografske jedinice broj: 1241004
Na vratima naroda, na granici svjetova
Na vratima naroda, na granici svjetova. Beli Manastir: Zavod za baranjsku povjesnicu, 1999 (monografija)
CROSBI ID: 1241004 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Na vratima naroda, na granici svjetova
(At the gates of nations, at the border of worlds)
Autori
Tasildžić, Davorin
Ostali urednici
Mesar, Adam
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, pregledna
Izdavač
Zavod za baranjsku povjesnicu
Grad
Beli Manastir
Godina
1999
Stranica
156
ISBN
953-6505-05-9
Ključne riječi
povijest Baranje, povijesni pregled, Hrvati
(history of Baranja, historical overview, Croats)
Sažetak
Ne govorite o svojoj Domovini napamet. Zacijelo je na stranicama ispred, a što ste brižno iščitavali, stvorena prigoda, kako se radi o prvom pregledu svekoliko baranjske povijesti napisan i objavljen u neovisnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj. Od prvoga spomena imena Baranje, do naših dana, sve na jednom mjestu. Biljezi prošlosti, kao i sama povijesna baština - to je Domovina kojoj pripadamo, od koje smo, po kojoj smo, za koju smo. I, upravo ovdje NA VRATIMA NARODA, NA GRANICI SVJETOVA - gdje Istok i Zapad teški biju boj. Domovina nam je bila žestoko i kukavički napadnuta. I zato se i očuvala, i opstala, i trajat će vječno u slavu Boga i Naroda svoga. Bjelodano jest znano da se Hrvati niti za jednu svoju povijesnu regiju (prostor) nisu morali tako dugo i iscrpljujuće, ali i uporno boriti kao što su to morali učiniti za BARANJU. Zapravo povijest hrvatskog nazočstva u tom prostoru je neprekinuta borba za opstanak na zemlji koja je Bogom blagoslovljena, prije svega, zbog svoje plodnosti, kulture i civilizacije napose. Povijesne su bure ovdje upravo i zbog toga bile znatno opasnije jer je i dobitak za pobjednika bio značajno velik. Dani srbijanske okupacije su završeni. Istina, ostala je pustoš, kao i u ranijim srpskim nasrtajima na tuđe državne prostore (primjerice, mađarske!), ali je stvarnost koju živimo, i sa kojom se svakodnevno susrećemo. Možda je tek onaj famozni sporazum što ga je Hrvatska sklopila sa Srbijom u Erdutu, davao ozračja nade za Srbe, kako će moći zadržati ključni strateški mostobran preko Dunava u Hrvatskoj, i tako stalno ugrožavati hrvatsku sigurnost i ucjenjivati hrvatske državnike. U stvarnost je to tek ružan san, a za srbijanske okupatore nedosanjana želja i nada. Baranja (p)ostaje za Hrvate koji su se kroz duga stoljeća bespoštedno borili, bit će zasigurno jedan od najljepših dijelova Lijepe naše. Zacijelo da ćemo taj prostor čuvati jakom rukom, da više nikada ne bude pod tuđim jarmom. Toliko smo naučili od naše muze Clio. Povijest dakle na poznaje drugo do vrela. Izvora u kojima lijepo stoji zapisano: tko je tko, i što je što. Tako je to tek pokušaj, iskorak, i napor da približi Svijetu - SVIJET, da bar pokuša iznijeti sve zablude i tajne što su razarale prostor Baranje kroz minula stoljeća, tisućljeća... Iskreno se nadam, a sagledavajući povijesnu zbilju iz tog obzora, knjiga će, nadam se, dobro doći osviješćenim recepijentima i zainteresiranom čitateljstvu. Srdačno zahvalan! („Sažetak”, str. 149)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Recenzenti: doc. dr. sc. Ivan Balta, mr. sc. Josip
Waller, Frano Dragun, prof.
„Proslov”, Adam Mesar, str. 9; „Ishodišta”, autor,
str. 10; „Zaglavak”, autor, str. 147; „Sažetak”,
autor, str. 149; „Összefoglaló”, str. 150 (sažetak
na mađarskom); „Zusammenfaßung”, str. 151 (sažetak
na njemačkom); „Résumé”, str. 152 (sažetak na
francuskom); „Literatura i vrela”, str. 153-154;
„Abecedarij”, str. 155-156.
Nakon izvješća dr. sc. Ivana Muse, Stručno vijeće
Zavoda za baranjsku povjesnicu, Beli Manastir,
odobrilo je javnu uporabu ove knjige Rješenjem
broj: 001 - SV/98., od 5. ožujka 1998.
POVEZANOST RADA