Naslov
Palijativni pristup medicinske sestre i tehničara spram osobe uključene u palijativnu skrb
(Palliative approach of nurses and technicians to the person involved in palliative care)

Autori
Repovečki, Senka ; Živković Bistrović, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
CJELOVITA SKRB O MALIGNOM LIMFOMU POTPORNA SKBR HEMATOLOŠKOG BOLESNIKA NOVITETI U LIJEČENJU SESTRINSKA SKRB I POSTUPCI / Pomper, Ljiljana ; Družinić, Vesna - Zagreb : KroMreža HMST, 2022, 22-25

ISBN
978-953-50306-0-7

Skup
2. Kongres KroMreže hematoloških medicinskih sestara i tehničara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 21.10.2022. - 23.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
interpersonalni odnosi, medicinska sestra, palijativni pristup, palijativna skrb
(interpersonal relations, nurse, palliative approach, palliative care)

Sažetak
Smrt je jedina sigurna u životu. Neki od nas će umrijeti izvan svoje kontrole, a većina nas će biti svjesna trenutka same smrti. Ipak, smrti i umiranju može se pristupiti na zdrav način. Razumijevanje i poštivanje različitosti mišljenja ljudi o smrti i umiranju, promiče zdrav način umiranja kao i prihvaćanje vlastite smrtnosti. Svijest za većinu nas, neizbježnost vlastite smrti može biti odbojna, potisnuta. Za umirućeg, svijest o predstojećoj smrt se ne može izbjeći. Životne aktivnosti, odnosi, ciljevi i značenja se reorganiziraju i restrukturiraju u svjetlu približavanja smrti. Kako osoba najčešće sazna da umire? Najčešće izravno izjavom od liječnika, drugih zdravstvenih djelatnika, članova obitelji. Neizravno čuju komentare ili primijete promjene u ponašanju od strane liječnika, medicinskih sestara, tehničara, njegovatelja i članova obitelji. Na tešku bolest uvijek postoji emocionalni odgovor. Bolest dovodi u pitanje svijest o sebi i svojoj ulozi u životu. Reakcije na spoznaju o bolesti su različite, ponekad od faze šoka i borbe na kraju dolazi do razrješenja. Kod većine ljudi javlja se čitav niz emocija, a njihov redoslijed ne može se uvijek predvidjeti. Pacijentu treba objasniti da su njegove reakcije normalne, da izražava i opisuje svoje osjećaje što pomaže ostvarivanju aktivnog razgovora i slušanja. Bolna proživljavanja pacijenata, njihova patnja zbog mnogih, često iznenada nastalih bolesti te strepnja za preživljavanjem uvjetuju niz svjesnih i nesvjesnih reakcija kod članova tima. Problematiku stoga možemo promatrati kao prvo iz pacijentove perspektive prepune akutnih i kroničnih stresova, a drugo iz perspektive medicinskih sestara i tehničara koji zbrinjavaju takove pacijente. Predispozicija za reakcije članova tima u odnosu na pacijenta ugrađena je u njihovu osobnost. Čimbenici koji stvaraju predispoziciju za određenu reakciju jesu njihova prošlost i sadašnjost. Rad unutar bolničkih zidova, odjela praćen je čestim stresnim situacijama. Upravo zbog svega navedenog, rad s bolesnim osobama težak je i emocionalno iscrpljuje. Emocionalna reakcija medicinskih sestara i tehničara neizbježan je dio ne samo terapijskih već svih odnosa koje ostvarujemo. Već u prvom susretu s pacijentom, a pogotovo u daljnjem terapijskom procesu članovi tima aktiviraju svoje empatijske snage što im pomaže da bolje razumiju pacijenta, njegove patnje i strahove. Bolest, posebno teška bolest može kod medicinskih sestara i tehničara putem procesa identifikacije pokrenuti intenzivne separacijske strahove, što se može očitovati tjeskobom. Neki zajedno s pacijentom razviju depresivnu reakciju, dok drugi pokušavaju umanjiti bolest, u pacijentu bude pretjeranu nadu, a neki žele što manje saznati o pacijentovim patnjama, pa se usredotočuju samo na fizički rad. Tijekom rada s pacijentom možemo zapaziti nešto vrijedno, nešto što smo možda i zanemarivali, a to je onaj trenutak kad pacijent nije više samo bolesna osoba koja stoji nama nasuprot, nego su to dvije osobe koje stoje jedna nasuprot drugoj. Dakle, zadatak medicinskih sestara i tehničara kao članova tima koji su u svakodnevnom kontaktu s pacijentom, znaju slušati, razumjeti pacijentovu egzistencijsku situaciju kao i značenje njihove bolesti u određenoj situaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA